ISKONSKI PAG

subota, 27.01.2018.

PAG – GRAD ČIPKE, SIRA I - KARNEVALA

Pri spomenu Grada Paga prva asocijacija je paška čipka, nakon toga paški sir, ali nisam siguran da će netko karneval asocirati za simbol Grad Paga.
Riječani pišu da je "Riječki karneval" turistički proizvod s jakom kulturološkom tradicijom. Ove godine je 35. po redu.

Na Viškovo se pripremaju za izgradnju Zavičajne kuće – novi dom zvončara Halubja, objekt koji će se izgraditi na oko 1.300 četvornih metara, izrađena je sva potrebna projektna dokumentacija, ishođena građevinska dozvola i otkupljeno zemljište, te će se već ove godine dovršiti izrada projektne dokumentacije vezane uz prezentaciju stalnog postava, a EU je već odobrio 2,4 milijuna kuna za rekonstrukciju pristupne ceste.

Što vrijedi nama u Pagu hvaliti se o više stoljetnoj tradiciji paškog karnevala, ako to ničim nismo uspjeli valorizirati, poradi sitnih paških partikularnih interesa koji su uvijek kamen spoticanja, ne samo za karneval.

Dok gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel naglašava kako je karneval važan turistički proizvod, koji samo na humanitarnim karnevalskim balovima koji se svi održavaju u Guvernerovoj palači, prikupe 1,1 milijun kuna, dotle se u Gradu Pagu karnevalske večeri održavaju u starim zapuštenim magazinima soli, ili jednostavno rečeno, na otvorenom. Kada sam jednom prilikom pitao jednog člana obitelji ako gre na tanci? – odgvorio mi je da ca će na tanci hodit sa lumbrelon. Zvuči patetično, ali istinito do srži.

Živući sam svjedok paškog karnevala i kao učesnik i kao glazbenik sa svjedočanstvima kako se u hotelu "Bellevue", koji je bio i zaštitni znak paškog karnevala, i u kojem sam svirao svoj zadnji zimski karneval 1981. godine prije odlaska sa Paga, tražila karta više. Ne samo ljudi sa čitavog otoka, nego i ljudi koji su obitavali na području od paškog mosta, do Zadra.
Nemalo puta je zbog paškog jala ta pomiješanost ljudi i maškara a poradi kojeg krivog pogleda završavala i sa pokojom šakom i intervencijom "Milicije". Svejedno, biti dio tog folklora, je bio prestiž.

Direktorica Turističke zajednice Viškova navodi kako će kuća zvončara biti mjesto i dom, u kojem će UNESCO-vo nematerijalno kulturno dobro čuvati tradiciju, ali će ujedno biti mjesto gdje će se provoditi brojni programi.
Što direktor Turističke zajednice Paga može ponuditi gostu karnevalskih zbivanja, u Gradu Pagu? Dali bi se na isti način u Gradu Pagu mogla osmisliti kuća paškog karnevala, u kojoj bi kao stalna postava bila postavljena "Robinja", kao najtrajniji znamen paškog karnevala.
I ovogodišnji paški zimski karneval proći će bez "Robinje".

Članovi "Družine" su još jedini koji se trude sačuvati dio tradicije, dio karnevalskih običaja Grada Paga. Kada bi u gradu bilo više razumijevnja za društvenim životom polučen poduhvatom Halubajskih zvončara, Paškom kućom karnevala, grad bi dobio dimenziju više. Zapušteni Mirkovićevi dvori još uvijek zjape prazni u totalnom propadanju, ne koristeći nikome. U tom prostoru bi se mogli okupljati članovi "Družine", ne samo uvježbavajući Robinju, Paški tanac i sviranje mišnjice, nego svojim kreativnim sudjelovanjem očuvati tradiciju i užance Grada Paga.

Razmišljajući o Pagu kao mjestu karnevalske tradicije koji nadilazi lokalnu razinu, privlačeći i žitelje otoka i šire okolice željne bijega od svakodnevnice, paški karneval sa svojom nošnjom, maškarama, hvatanja cijelog puka u jedinstveno paško kolo, predstavlja potencjal kojeg se niti jedna turistička destinacija nebi odrekla, niti bi dozvolila da takvo bogastvo ne podigne na najviši mogući nivo.

Karneval nije samo puka zabava, karneval je način života.

petak, 19.01.2018.

DA SE NE ZABORAVI – FRITE - FRITULE

Svi govoriju da su frite tradicionalno dalamatinsko slatko. Živeći od Korčule do Rike mogu svidocit da se na celon tom potezu frigaju frite. Frite su odraz života i tradicije kraja u kome se frigaju. Ca se cudite? Frite se frigaju, a ne peceju. Za onoga ki ni pecen, ni kuvan, ni pametan ni mujen, recemo da je prefrigran.
Beseda dolazi od venecijanskog fritola, talijanski frittella, zato se ni za cudit da se kod nas udomačila beseda frita-fritula.

U vrime karnevala frita je nezaobilazna namirnica. Kad uguglate fritula otvori vam se mali milijun recepata za ucint frite. I najboji su mi oni ki me uvjeravaju kako su frite sa jogurtom najboje frite i najstarije. Nikako se ne mogu spametiti di je moja nana Kate kupovala jogurt za ucint frite. Ili frite od čikulate, od jabuka.

Frite su tradicionalno jednostavno slatko, kao odraz života i tradicije kraja di su se frigale. Kamen i more, malo osušenog grozja ca su nastojali naši stari, tribalo se nać u ton receptu. Mervicu brašna ko se cuvalo ko oci uglavu, malo sukvic, žlica uja, malo vode, malo kvasa, bićerin travarice i puno jubavi naših nana i materi, tvorilo je frite.

Zato frigajte frite da se ne zatere užanca! Obligato su se frigale za veliki blajdani, ali ni karneval ni moga pasat bez frita.
U Pag smo na svetu Katu govorili:
Sveta Kate, kreši dan,
do Božića, misec dan,
frigaj frite, pun badanj,
užgi kuću, pa biž van.

Tako je moja mat na proslavu 50. godišć paškog litnjeg karnevala nafrigala pun badanj frit. Celi dan je frigala te frite, i moren van svidocit da se pored svečane turte, najviše ilo "Madonkine frite".

- Ovaj put su me zajebali, ali nećeju više, - tako je govorila moja mat do zimskog karnevala kada je opet ucinla pun badanj frit.

Karneval bez frit, ni karneval!

četvrtak, 11.01.2018.

101. PAŽANIN - 20.PETAR RUMORA – (Pag, 26. rujan 1862 – Pag, 21. studenog 1925.)

Na postavljeno pitanje: na čijim je sprovodu prvi puta u gradu Paga, svirala paška Građanska glazba?, - danas bi bilo teško pronaći Pažanina koji bi mogao dati odgovor na postavljeno pitanje.
Cjelokupni paški puk je uz zvuke Građanske glazbe ispratio svog don. Petra Rumoru na vječni počinak.

Petar Rumora rođen je 26. rujna 1862. godine. Djetinjstvo i osnovno školovanje provodi u svom gradu. Daljnje školovanje, Gimnaziju i studij Bogoslovije završava u Zadru.

25. listopada 1885. godine zaređen je za svećenika. Iste godine u prosincu mjesecu preuzima upravu župe Savre, naselja koje se nalazi u središnjem djelu Dugog otoka. 1886. godine postavljen je na mjesto upravitelja Selina, podvelebitskog mjesta nasuprot Vinjerca. 1887. upravitelj je župe Visočane i suplent Radovina.
1888. godine vraća se na svoj rodni otok kao kapelan Povljane i suplent Vlašića. Povratak na rodni otok prati ga broj 8 koji u numerološki tumačenju označava osobe koje su nadahnuće drugim ljudima, utjecajni su, kreativni i tolerantni. Veoma su uspješne osobe. To je broj koji pripada Novom zavjetu, broj koji ne donosi samo Kristovo uskrsnuće nego i čovjekovo te navješćuje buduće vječno dobo. Don. Petar je cijeli svoj život živio u skladu učenja svetog Augustina koji je govorio da nakon sedmog dana dolazi osmi koji obilježava život pravednika i kaznu za bezbožnike.
Od 1896. godine pokriva samo mjesto kapelana u Povljani.

1897. godine dolazi u svoj rodni Grad gdje do 1900. godine obnaša dužnost vjeroučitelja na ženskoj pučkoj školi.
Uvršten je u zbor svećenika paškog kolegijata 1899. kao župnikov pomoćnik i koralni vikar. 1906. godine postaje redoviti ispovjedanik paških koludrica Benediktinki.
1. siječnja 1908. godine opet postaje kapelan Povljane i suplent Vlašića. Svoja svećenićka seljenja okonćava 1917. kada se vraća u Grad Pag na mjesto stalnog kapelana i ispovjednika koludrica Benediktinki, nakon što je sa tog mjesta odstupio kanonik Benzia.

Vrli rodoljub, don. Peta službujući u Gradu Pagu ali i po otočkim selima aktivno sudjeluje u preporodnim gibanjima. Unatoč svim previranjima, trebalo je jačati hrvatsku nacionalnu svijest, što je don. Petar svesrdno izvršavao. Bio je aktivan član Hrvatske čitaonice, te se ističe svojim prilozima za hrvatska društva, koja su tada jačala, učenike i institucije koje su djelovale u tom smjeru. Od 1908. do 1911. obnaša dužnost predsjednika Hrvatske čitaonice u Pagu, gdje se najviše širila hrvatska misao. Njegova slika krasila je zid prostorija Hrvatske čitaonice.
Aktivno je uključen pri općinskim izborima, štoviše u nekoliko je navrta bio član izborne komisije.
Petar Rumora nije zaostajo u pisanoj riječi. Svojim člancima javljao se u zadarskom "Narodnom listu" i "Hrvatskoj kruni". Narodni list je izlazio samo na hrvatskom jeziku sa ciljem za očuvanjem materinjeg, hrvatskog jezika. Na stranicama Narodnog lista izlazili su tekstovi vodećih hrvatskih intelektualaca.

Hrvatska kruna je bila tjednik i glavno pravaško glasilo u Dalmaciji, koja je u svom impresumu naglašavalo da je "časopis za hrvatska prava".
Petar Rumora je svojim djelovanjem pokazao da ga interesira "mali" čovjek, paški težak, ribar, stočar i solanski radnik. Pokrenuo je osnivanje "pučke zajmovne blagajne", koja je svojim kreditima s niskom kamatnom stopom, omogućila širokom paškom sloju da se oslobodi od talijanaško-autonomaških lihvara. Nekoliko je godina bio i njen upravitelj. To ga je navelo da proučava gospodarske probleme i materijalni položaj paškog težaka. Godine 1914. tiskara "Devčić" iz Senja objavila je njegovu studiju: "Občinski pašnjaci na Pagu i njihova dioba". Autor je i tiskom objavljene Predstavke Općinske uprave Općine Pag, objavljene 1924. prilikom ustrojstva općine u Novalji.
Njegovo djelovanje nije ostalo nezapaženo. Paški Hrvati, iseljenici u sjevernoj Americi, od sakupljenih dobrotvornih priloga kupili su zlatni prsten sa ugraviranim hrvatskim grbom i poslali ga don. Petru kao trajnu uspomenu na njegov pregani rad u očuvanju paškog identiteta.
5. studenog 1918. Talijani su okupirali hrvatsku obalu i počeli progone domicilnih Hrvata. Kao istinski rodolju don Petar nije mogao prihvatiti takvu odluku, suprostavljajući se novom režimu, iste te godine je uhapšen, i odveden u zatvor, u Zadar. Nakon tromjesečnog zatvora vratio se u Pag, ali nije ostao miran, nego je nastavio svojim djelovanjem, pa je ponovno uhapšen 1920. te interniran na otočić Visovac na rijeci Krki u franjevačkom samostanu. Ovim činom možemo predpostaviti da su crkvene vlasti izolacijom, htjele zaštiti don. Petra kako nebi završio u konfinanciju koju je kontrolirala vlast. Na Pag se vratio 1921. godine odlaskom talijanske vojske.

Po povratku na Pag 1921. pa sve do svoje smrti 1925. godine, don Petar Rumora vršio je službu kapelana paških koludrica Benediktinki.
Don Petar Rumora je svojim životom i djelom doprinosio boljitku Grada Paga u svim sferama djelovanja, uklopio se u njega, i zajedno sa svojim sugrađanima činio grad.

subota, 06.01.2018.

USUSRET KARNEVALU !

Nigdje nisam mogao pročitati niti na službenim stranicama Grada Paga da je paški gradonačelnik održao bilo kakve aktivnosti na temu organizacije zimskog karnevala. Niti Udruga "Markova kumpanija", niti Turistička zajednica grada Paga, niti Centar za kulturu i informacije, pa čak ni Mjesni odbor Pag, nitko nije pokazao interes za peto godišnje doba u Gradu Pagu. Još uvijek Pagom vlada krilatica:" Odi Bogati, di ti se preši".

Jedino što možete pronaći na službenim stranica Grada Paga je Natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Paga u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti za vrijeme zimskog karnevala od 13. siječnja 2018. do 14. veljače 2018.

Da nema ovog natječaja, ne bismo znali da će zimskog karnevala u Gradu Pagu biti, i koliko će subota Pažani moći aktivno sudjelovati u karnevalskim zbivanjima.
Dok mi i dalje trošimo riječi o tradiciji i povijesti paškog zimskog karnevala, trudeći se da svima dokažemo kako smo mi jedinini i od pamtivjeka održavali karnevalske zabave, dotle ostali gradovi brzinom munje prolaze pored nas, organizirajući karnevalske zabave u svojim mjestima, kojima mnogi već pridodaju ono: "tradicionalni".

U Pagu je bilo opće poznato kada karneval krene, sve drugo zamre. Ni "cobani" nisu bili pošteđeni karnevalskih zbivanja, koji svakodnevno moraju biti pored svojih stada ovaca. Znano je da su ljudi iz bolnica privremno izlazili, naravno svi koji su mogli, kako bi dali sebi malo oduška. Neki se nakon karnevalskih ludovanja, više nisu morali ni vraćati u bolnicu, jer je karneval bio lijek koji ih je ozdravio.

Pažani koji su živjeli u Rijeku, su slobodne dane i dio godišnjih odmora ostavljali kako bi učestvavali u karnevalu, barem na ona poznata paška "zadnja tri dana".

Pedantni statističari ovdje u Primorju su izračunali da se po glavi učesnika u karnevalskim ludovanjima troši između 500 i 1200 eura. I to su uglavnom samo "tekući" troškovi, a gdje su još izdaci za boravke u hotelima, pa karnevalski kostimi, bili da karnevalisti sami izrade ili unajme. Biti učesnikom karnevalskih događanja, biti dio tog šušura i ludovanja, mnogima je važniji nego dobar odmor u ljeto.

Pred početak zimskog paškog karneval Pažani slobodno mogu svjedočiti kako su maškarani običaji stoljećima, (Pažani to mogu slobodno govoriti), podlijegali promjenama, ali osnovna smisao i svrha ostali su isti, a karneval ostao identifikacijska karta Grada Paga i svakog Pažnanina, danas već i građana Paga, koji ga tako doživljavaju.

srijeda, 03.01.2018.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.51.

Od trajektnog pristaništa, do autobusnog kolodvora. Ova fotografija vratiti će u djetinjstvo mojeg kuma Iva Burina, isto tako i svih nas Golijara koji smo ovaj prostor koristili najviše za igru.

<	siječanj, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE