Pri spomenu Grada Paga prva asocijacija je paška čipka, nakon toga paški sir, ali nisam siguran da će netko karneval asocirati za simbol Grad Paga.
Riječani pišu da je "Riječki karneval" turistički proizvod s jakom kulturološkom tradicijom. Ove godine je 35. po redu.
Na Viškovo se pripremaju za izgradnju Zavičajne kuće – novi dom zvončara Halubja, objekt koji će se izgraditi na oko 1.300 četvornih metara, izrađena je sva potrebna projektna dokumentacija, ishođena građevinska dozvola i otkupljeno zemljište, te će se već ove godine dovršiti izrada projektne dokumentacije vezane uz prezentaciju stalnog postava, a EU je već odobrio 2,4 milijuna kuna za rekonstrukciju pristupne ceste.
Što vrijedi nama u Pagu hvaliti se o više stoljetnoj tradiciji paškog karnevala, ako to ničim nismo uspjeli valorizirati, poradi sitnih paških partikularnih interesa koji su uvijek kamen spoticanja, ne samo za karneval.
Dok gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel naglašava kako je karneval važan turistički proizvod, koji samo na humanitarnim karnevalskim balovima koji se svi održavaju u Guvernerovoj palači, prikupe 1,1 milijun kuna, dotle se u Gradu Pagu karnevalske večeri održavaju u starim zapuštenim magazinima soli, ili jednostavno rečeno, na otvorenom. Kada sam jednom prilikom pitao jednog člana obitelji ako gre na tanci? – odgvorio mi je da ca će na tanci hodit sa lumbrelon. Zvuči patetično, ali istinito do srži.
Živući sam svjedok paškog karnevala i kao učesnik i kao glazbenik sa svjedočanstvima kako se u hotelu "Bellevue", koji je bio i zaštitni znak paškog karnevala, i u kojem sam svirao svoj zadnji zimski karneval 1981. godine prije odlaska sa Paga, tražila karta više. Ne samo ljudi sa čitavog otoka, nego i ljudi koji su obitavali na području od paškog mosta, do Zadra.
Nemalo puta je zbog paškog jala ta pomiješanost ljudi i maškara a poradi kojeg krivog pogleda završavala i sa pokojom šakom i intervencijom "Milicije". Svejedno, biti dio tog folklora, je bio prestiž.
Direktorica Turističke zajednice Viškova navodi kako će kuća zvončara biti mjesto i dom, u kojem će UNESCO-vo nematerijalno kulturno dobro čuvati tradiciju, ali će ujedno biti mjesto gdje će se provoditi brojni programi.
Što direktor Turističke zajednice Paga može ponuditi gostu karnevalskih zbivanja, u Gradu Pagu? Dali bi se na isti način u Gradu Pagu mogla osmisliti kuća paškog karnevala, u kojoj bi kao stalna postava bila postavljena "Robinja", kao najtrajniji znamen paškog karnevala.
I ovogodišnji paški zimski karneval proći će bez "Robinje".
Članovi "Družine" su još jedini koji se trude sačuvati dio tradicije, dio karnevalskih običaja Grada Paga. Kada bi u gradu bilo više razumijevnja za društvenim životom polučen poduhvatom Halubajskih zvončara, Paškom kućom karnevala, grad bi dobio dimenziju više. Zapušteni Mirkovićevi dvori još uvijek zjape prazni u totalnom propadanju, ne koristeći nikome. U tom prostoru bi se mogli okupljati članovi "Družine", ne samo uvježbavajući Robinju, Paški tanac i sviranje mišnjice, nego svojim kreativnim sudjelovanjem očuvati tradiciju i užance Grada Paga.
Razmišljajući o Pagu kao mjestu karnevalske tradicije koji nadilazi lokalnu razinu, privlačeći i žitelje otoka i šire okolice željne bijega od svakodnevnice, paški karneval sa svojom nošnjom, maškarama, hvatanja cijelog puka u jedinstveno paško kolo, predstavlja potencjal kojeg se niti jedna turistička destinacija nebi odrekla, niti bi dozvolila da takvo bogastvo ne podigne na najviši mogući nivo.
Karneval nije samo puka zabava, karneval je način života.
Post je objavljen 27.01.2018. u 17:00 sati.