ISKONSKI PAG

subota, 24.02.2018.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.52.

Moj vjerni pratioc bloga javio se uz čuđenje da ovaj mjesec nisam podigao jednu od svojih analognih ili crno-bijelih fotografija. Uputio sam ga na prvi post i prvu objavljenu fotografiju 13.10.2013., neka pročita što sam napisao u tom postu, pa će mu biti lakše doći do odgovora zašto će ovaj niz fotografija zaokružiti jednu cjelinu.
U postu 4.02.2015. predstavio sam prvih petnaest fotografija. Ovim postom predstaviti ću svih pedeset uradaka i svakog posebno opisati.
Mnoge fotografije koje ću prikazati svojatane su na razne načine i neki ljudi su se čak potpisivali kao da su to njihove fotografije. Svijestan sam da je fotografiju u ovom globalnom svijetu i vremenu interneta teško zaštititi. Međutim, služeći se nekim metodama zaštite može se očuvati individualnost i originalnost svojeg uradka u dokazivanju da je to ipak samo moje vlasništvo.
Prisjetimo se još jednom u jednom postu svih 50 uradaka.


sl.1.
Ova fotografija može poslužiti kao dokaz kako Grad Pag nije mogao prodati zemljište u Lokunji od 24 000 m2 na kojem je izgradio Olympico, jer je to bilo more do samog Doma zdravlja i do svih kuća na Prosiki. To što se nasipavalo dodavalo i još danas dodaje, to sam prikazo kroz nekoliko postova. Ovih 24 000 m2 u međuvremenu je naraslo za još koju tisuću sa dovođenjem i bacanjem šute na to mjesto. Kako se onda misli izgraditi lječilišni centar ukoliko tog blata više ne bude? Obično se kaže: "paška posla", dok bih ih ja nazvao nekim drugim imenom. Protiv ove fotografije se ne može, jer je ovo dokaz kako je fotografija trajan dokument koji se ne može falsificirati.

sl.2.
Sljedeći primjer je i zemljište ispred obiteljske kuće mojih roditelja na Goliji. Dan danas ima u Pag onih koji me uvjeravaju u suprotno i onih koji mi redovito govore: "Ca Bebiću pizdiš, ni boje da je tamo hotel, nego da se žabe kotiju." Sigurno da je bolje, samo kada nije ispred moje kuće. Isto tako i ova istina, je progutala prostora i većeg od 24 000 m2 mora i još nešto pored toga, poradi toga više nema ni "Vange", više se ni "Bellevue" koji slavi 50 godina postojanja, ne može razaznati na ovakav, izvorni način.

sl.3.
Koji je to bio prostor dokazuje i ova fotografija, ali isto tako poručuje svima koji sada vode silnu brigu oko paške solane, kako je i tada pored ne znam kakve uspješne godine za solanu, država uvozila "tunisku sol". Solanu vratiti državi jer je ona od strateškog značenja. Vidimo koliko sol ove dane vrijedi u Gorskom Kotaru, a oni ne soliju sardele, nego ga posipaju po cesti.

sl.4.
Uspomene vitar nosi život nam u papar mrvi. Stariji Pažani se sigurno sjećaju Miljenka, kojeg su u Pagu još zvali: Miljenko-Katabuđa.

sl.5.
Nogomet na salbunu solanskog igrališta. Akteri su neki i pokojni: Ive Benzia, Ante Pernar i Marko Čepulo.

sl.6.
Na portalu Radio Paga 15. veljače donesena je vijest kako u Novalji počinje popločavanje ulica gradske jezgre. Iako se kojem Novaljcu, kao mojem pacijentu Šonji zaleti pogriješka kada mi govori: bil san do sela. Pitao sam ga dali smije to danas kazati u gradu Novalji? Nasmijao se. Branimire moj, može Novalja biti grad koliko hoće, ali mi stari Novaljci govorimo da gremo do sela.
Mi smo početkom sedamdesetih godina gradu pokušali dati novi sjaj popločivanjem ulica i na tome stali. Sve ove godine do danas mi smo se trudili da od grada učinimo selo, dok Novaljci obrnuto.

sl.7.
Uspjeli smo sačuvati ovaj dragulj srednjovjekovne arhitekture, kao pravi građani to ne znamo i iskoristiti. Opet je izloženo propadanju. Do kada? Dok, netko iz Šibenika ne dođe podućiti nas kako se to radi.

sl.8.
Koliko sam puta pitao samog sebe, dali ova građevina zaslužuje ovakav odnos nebrige naspram nje. Nažalost, nema ozbiljnih znanstvenih radova i analiza vezano za kulu Skrivanat, kako u prošlosti, tako ni danas.

sl.9.
Kako je lijepi pogled prema Vodicama imao moj pokojni otac dok je vodio računa o svom vrtu. Radi onih pustih žaba koje su se kotile oko naše kuće, vlasti su mislile drugačije i donjela odluku da se taj prostor mora urbanizirati. Ipak smo mi Grad.

sl.10.
Duško Paro je u svojoj pjesmi "Vraćam ti se rodni grade" napisao stih: tamo pored svetog križa, jednom ćemo i mi proći. Križ je obnovljen, pod njim se nalazio i kamen temeljac Grada Paga, samo od kada je izgrađena nova mrtvačnica na gradskom groblju, ovaj Duškov stih izgubio je na značenju.

sl.11.
Branko Barbir je u jednoj drugoj pjesmi "Vaguneti" napisao: bore na licu kaj usnule šine site da vrime leti, godine greju jedna za drugon ka stari vaguneti.

sl.12.
Bašaca je trebala biti elitni dio grada, međutim od svega toga danas je ostao samo elitizam.

sl.13.
Divko Maržić sa svojim turističkim brodom "Orao" kročio je puteve nautičkog turizma. Njegovo zimsko odredište bio je mandrač, dok se nebi otisnuo u svoju turističku avanturu.

sl.14.
Brat Valter usmjerio je pogled prema kući i ovim neponovljivim kadrom.

sl.15.
Vremena kada su gradske strukture vodile računa da se očuva dio gradskih bedema, kada se popločavalo, kada si mogao proći Uhlincem bez ijedne barijere.

sl.16.
Čovjek bez kojeg je paški karneval bio nezamisliv. Nekoliko postova na ovom blogu posvetio sam upravo njemu i njegovom stvaralaštvu. Znamo da nema nezamjenjivih, međutim paški karneval je i tekako osjetio njegov odlazak. Jednom riječju: Stipe Koren-Lovro Kantirić.

sl.17.
Doveli su ga nasred pijace. Nisu ga odmah pokrili lancunom. Pustili su ga da mu se narod divi. Za njega se uredio i kameni postament. Kip Jurja Dalmatinca, djelo našeg slavnog Pažanina, Ivana Mirkovića neposredno prije nego će ga postaviti na postament.

sl.18.
On je bio ostatak kakve crkvene pregrade ili starog oltara. Postavljen je bio na vrh stepenica u Starom gradu. Danas su ga premjestili na drugu stranu, bitno da je sačuvan.

sl.19.
Vizura grada sa novog nasipa. Stari most, bivša ribarnica i solana sa zvijezdom petokrakom. Ništa više od svega toga nema.

sl.20.
Moja generacija, cure iz mojeg razreda. Trenuci opuštanja i trajektno pristanište sa Burinovom kućom i dvorištem. Prošećite parkom pa se uvjeriti dali je danas još uvijek ista vizura.

sl.21.
Ante Kurilić-Vijola. Zaštitnik znak "Družine". Koliko desetljeća je Tonči prvi čovjek "Robinje". Bili smo u istom sastavu i čast je bilo pjevat pored tog čovjeka i pjevača.

sl.22.
Pripremili su ga pored nedovršenog postamenta za svečano otkrivanje. Najavljivalo se da će autor osobno nakon tolika desetljeća doći u svoj rodni grad i otkriti svoje djelo. Kip Jurju Dalmatincu je otvorio jednu novu vizuru grada Paga.

sl.23.
Prolazeći jednom ulicom kralja Zvonimira, u bivšoj "Bijađovoj butigi", danas filigranskoj radnji, vidim na zidu okačenu svoju vlastitu fotografiju. Uđem unutra i predstavim se gospođi govoreći da je ovo moja fotografija. Žena me blijedo pogledala i odgovori da je to fotografija njenog sina. Kada je to fotografirao Vaš sin? To je on našao na internetu, lakonski mi je odgovorila gospođa. Još je pozvala i supruga, koji je u dućanu preko puta prodavao bombone, govoreći mu: ovaj gospodin tvrdi da je ovo njegova slika. On se samo nasmijao i izišao van iz filigranske radnje. Skoro da me nisu tužili što sam slikao Karmen od tete Marije Šantinike, a da oni pojma nemaju kada je to fotografirano i o kojoj je osobi riječ. Ovo je pouka zašto treba zaštiti svoje fotografije.

sl.24.
Školsko dvorište dugo je godina bilo zapušteno. Ne mogu potvrditi kako su iznađena sredstva da se školsko dvorište uredi, ali kao polaznik škole i prvi susjed, sigurno mogu potvrditi da je glavni pokretač svih akcija bio tadašnji tajnik škole Branko Fabijanić. Ja kao član foto sekcije škole sam zabilježio kako je izgledalo uređenje.

sl.25.
Ovaj kaić je registriran sa PG-10 a vlasnik je bio barba Toni Bobić. Bio je vezan u Mandraču ispred Bobićeve kuće. Ovdje na Goliji u njegovom uređenju osim barba Tonija, još sudjeluju njegov sin Ivo i nećak Ante.

sl.26.
Stari zvonik ili prvotni zvonik, crkve u Starom gradu, nekada je bio usitinu zapušten. Danas to izgleda nešto drugačije nego na ovoj fotografiji.

sl.27.
Veloj smo ulici htjeli dati novi izgleda njenim popločavanjem. U Pagu je to dočekano kao i sve što se mijenja sa onima koji su bili za i oni koji su uvijek i za sve protiv. Da su se barem sve ulice uspjele popločati.

sl.28.
Panorama Grada Paga sa vidikovca. Fotografirano 1979. godine.

sl.29.
Oseka ispred kuće nekada bi se povukla i dvadesetak i više metara. Bilo je klapunića i Petrova uha. Valter u obilazak oseke. Danas je na ovom mjestu hotel Pagus.

sl.30.
Mozaik Ante Zemljara "Pozdrav suncu", na njegovoj obiteljskoj kući prije nego je srušena do temelja kada je uništen i ovaj mozaik.

sl.31.
Nova cesta je probijena, ali "Anđelkin vertal" je ostao još uvijek netaknut. Prekrasna ograda i željezna vrata su negdje završila, vlasnici najvjerojatnije znaju gdje. Do ovog jablana je bila gušterna sa živom vodom.

sl.32.
Obiteljska kuća barba Mića Fabijanića i barba Jure Buljanovića izgledala je u svom prvotnom obliku malo drugačije nego danas.

sl.33.
I na ovoj fotografiji dvojice više nema među nama. Jedan je i heroj Domovinskog rata, riječ je o Evelinu Maržiću.

sl.34.
Vrijeme kada se slobodno moglo prometovati rivom. Kada se moglo parkirati uz rub rive i kada su salbunjeri dovozili salbun, a kamioni čekali za prijevoz.

sl.35.
Stipe telefonista i Golija u jednom drugačijem ozračju.

sl.36.
Paški avijatičar Ante Čepulo-Bakić je znao navratiti sa hidro avionom kod roditelja na marendu. Bio je red to zabilježiti.

sl.37.
To je obiteljska kuća Bobićevih na Uhlinac iz koje je barba Toni mogao motriti na svoj kaić kojeg smo vidjeli na prethodnim fotografijama. Ovdje je teta Ure u hladu kuće, sunčala samo noge.

sl.38.
Okupljalište paških penzionerov je bilo ispre suda, gdje se mnogo toga moglo pročitati i doznati kao što zorno pokazuje ova fotografija.

sl.39.
Ljudi koji su u Gradu Pagu kulturna dobra doživljavali na način da se starina očuva i valorizira, krenuli su u sanaciju gradskih bedema i kule Skrivanat. Bio je to zadnji čas za spas tog velebnog zdanja.

sl.40.
Apsida crkve u Starom gradu kao i cijela crkva vapili su za obnovom kao i mnogi kulturni spomenici Grada. Ovo je fotografirano kada se za ovaj vrijedan spomenik kulture nije brinulo.

sl.41.
Kako opisati ovu fotografiju. Sve puno ploča za popločavanje gradskih ulica koje su završile u mnogim privatnim dvorištima. Na fontani koja je tada bila u funkciji Ante Zlatni i barba Marko Frankić sa suprugom. Djeca su Ante Sabalić, a djevojčicu ne mogu razaznati.

sl.42.
Vedran Grašo-Burin ispred svoje kuće. Automobili u redu čekaju trajekt. Nekada trajektno pristanište, danas autobusni kolodvor i parkiralište.

sl.43.
Da je fontana bilo omiljeno okupljalište penzionera, dokazuje i ova fotografija. Osobe na slici sam otkrio u napisanom postu.

sl.44.
Jure Kustić, Jure Durinić zvani krina. Sjećam se kada ga je jedan čovjek zazvao: krina, uvijek duhovit i spreman za šalu je odgovorio: ja nisam krina, ja sam kabao.

sl.45.
Kamioni su dolazili do robne kuće u Kneževom dvoru. Prvi susjed je bio Ive Grašo.

sl.46.
Za Tonča Vijolu sam sve napisao, ovdje sam ga ulovio sa sestrom Jelkicom i ocem koji iz prikrajka prati svoju djecu.

sl.47.
Bakićevi avioni samo iz jednog drugog kadra.

sl.48.
Ovo je fotografija koja zorno pokazuje kako se počela raditi cesta za Proboj i Košljun. To su bili počeci, kasnije je ona uređena i približila ta dva mjesta Gradu Pagu.

sl.49.
Ponekad je sprovod "Marku" bio bolje organiziran i popračen, nego kojem Pažaninu koji je otišao na vječni počinak.

sl.50.
Vjerujem da moj kum ima sačuvanu koju fotografiju svoje kuće iz ovog vremena, ali iz ovog kadra sigurno ne.

Pedest fotografija mojeg djetinjstva, uz ne pretjeranu i kvalitetnu opremu. Sve je fotografirano sa legendarnom "Smenom 8". Na prikazanim fotografijama primjećujem da fotografija ne laže, da je ona isječak objektivne stvarnosti. Ona nam ovdje mnogo toga otkriva, ona je glas istine.

Ovime sam zaokružio jednu cjelinu, na drugima je da sude o tome.

utorak, 20.02.2018.

NA GRADSKOM GROBLJU "KOZALA" U RIJECI, POKOPANA SONJA KURILIĆ - RODIĆ

Zvonilo je podne na Crkvi sv. Romulda i Svih svetih na riječkoj Kozali, kada je iz mrtvačnice na kozalskom groblju krenula tužna povorka na posljednje počivalište naše drage Sonje.
Njen Damir i kćerka Riana, roditelji Štefano i Milka, sestra Barbara, mnogobrojna rodbina, prijatelji iz Paga i Rijeke, nas četvorica iz osnovno školskih dana, i dvojica iz medicinske škole, nazočili smo tom tužnom oproštaju.
Uz odobrenje obitelji, smogao sam snage da uradim nekoliko fotografija za sjećanje.
Svjetlost vječna, svjetlila joj!

nedjelja, 18.02.2018.

IN MEMORIAM – SONJA KURILIĆ – RODIĆ 1961. – 2018.

U kasnim noćnim satima, 16.veljače 2018. preminula je moja draga prijateljica iz djetinjstva i kolegica Sonja Kurilić. Ta tužna vijest zatekla me u trenucima kada sam bio zaokupljen mislima o odlasku trojice dragih prijatelja unutar tri dana. Jedna smrt nikada ne dolazi sama.

Sonja Kurilić-Rodić se rodila u Pagu 12. lipnja 1961. godine, gdje je završila osnovnu i dva razreda srednje škole, dok je dva sljedeća razred srednje škole: "Centar usmjerenog obrazovanja za kadrove u zdravstvu "M.Lenac"" završila u Rijeci 1980. godine.

Prijateljstvo iz djetinjstva ostaje prijateljstvo za cijeli život. Premda se sa nekim prijateljima nisam vidio zadnjih desetak godina i više, čim se vidimo, krene priča puna emocija i sjećanja. Možeš u međuvremenu posjedovati bezbroj prijatelja, ali prijatelji iz djetinjstva, ostali su trajno zabilježena u mojem srcu. Takva je bila prijateljska veza mene i Sonje. Još iz vrtićkog doba, do okončanja našeg školovanja, ta veza nije nikada prekinuta.
Svako vrijeme nosi svoje ljepote i svoje teškoće. U našim čestim razgovorima dolazili smo do toga da je za nas naše djetinjstvo bilo najljepše u svom njegovom nesavršenstvu. Nismo živjeli na visokoj nozi ali smo imali itekako bogato djetinjstvo.
Nažalost bolest je učinila svoje. Trenutak u kojem sam izvješćen o smrti Sonje vratilo me pola stoljeća unazad, podsjetivši me na životni put koji je obilježio naše živote.

Po okončanju školovanja Sonja je ostala živjeti u Rijeci, stvorila svoju obitelj, sa suprugom Damirom dobila je kćer Rianu i na tim temeljima gradila svoj život. Bolest je učinila svoju priču i tu obiteljsku sreću naprasno prekinula.

Bolest nije sila,
Koja bi nekog izbacila iz života.
Zaista, ona je poziv
Da budemo u središtu našeg života.
(Emmanuel's Book III)

Bolest doživljavamo kao neumitnu sudbinu, dođe, nismo sigurni dali je možemo podnositi i u tom strahu ili ozdravite ili umrete.

Opraštajući se ovim postom s njenim životom, koji je bio i dinamičan i statičan, ispunjen iskrenošću i patnjom mogu zaključiti da je smrt Sonje Kurilić-Rodić, gubitak za njenu kćerku Rianu, supruga Damira, roditelje i sestru, te širu obitelj.
Ovim putem izražavam moje duboko saučešće svima koji žale za dragom Sonjom.
Nama prijateljima ostati će kao trajna uspomena na naše djetinjstvo, naše zajedništvo, naša druženja.

Počivaj u miru Božjem!

srijeda, 14.02.2018.

RIJEČKI KARNEVAL

Nisan se nada da će se javit,a pogotovo ne radi riječkog karnevala. Odma na pervu me je napa, izdili mi svega.
- Ca je furbaćonu, zac nisi diga par slik sa riječkog karnevala. Vidili smo se, bi si naoružan sa svon mogućon opremom, a na kraj nanka jedna slika Ca se dogodilo?
- Pa ca san ja službeni fotoreporter riječkog karnevala, ca nisi vidi koliko ih je bilo akreditirano, stotine.
- Jebe mi se koliko ih je bilo akreditirano, ja san sti vidit ca si ti slika. Digni par slik gore neka se vidi kako to izgeda u Riku. Deset ijad maškar, koda smo u Rio de Žanero.
- Ca će mi Kopakabana, Honolulu i Pariz, kad ja imam svoju kalu, kada ja imam svoju Riku, tamo je moj cili svit,
- Pivaj mujenjace, pivaj.
- Znaš ca da se ne karamo,evo ja ću stavit par slik da budeš kuntenti. Jer za riječki karneval je slikano na miljarde slik. Ja sam slika skoro ijadu, pa ću izabrat destak da budeš miran. Riko mila, Riko grade!
- To ti je jedino ca znaš, pivat i zajebavat.
sl.1. Ovako je pocela povorka, a drug Tito sve nadgleda sa Galeba.

sl.2. Gradonačelnik Obersnel, kraljica karnevala sa prvom pratiljom i meštar karnevala, Toni.

sl.3. Za njima prve riječke mažoretkinje.

sl.4. Gradska limena glazba "Trsat".

sl.5. Prva maškarana grupa iz Italije.

sl.6. Druga maškarana grupa iz Italije.

sl.7. Fašnička grupa iz Vrbovca.

sl.8. Maškarana grupa iz Vukovara.

sl.9. Dom umirovljenika Kantrida. Oni su morali prvi proč da stigneju i tablete popit.

sl.10. Godine nisu važne.

sl.11. Još jedni umirovljenici- iz Crikvenice.

sl.12. Sa lovorovim vijencem.

sl.13. Oni koji zdušno i profesionalno rade svoj posal.

sl.14. Ribari smo sa Kvarnera.

sl.15.Kamo je usmjeren ovaj pogled?

sl.16. Ovo nisu zvončari niti sa Čavli, niti sa Zameta, niti sa Halubja. Od kuda su?

sl.17. Iz Slovenije su.

sl.18. Širili smo bratstvo i jedinstvo.

sl.19. Nakon toga je krenula mladost.

sl.20. Dokaz zašto riječki karneval nosi titulu međunarodnog karnevala. Ni lako iz Kine doć u Riku.

sl.21. I kucina su mašakarali,da sve bude u stilu.

sl.22. To se zove profesionalizam.

sl.23. Bitcoini, virtualni šoldi.

sl.24. Iz Strumice-Makedonija, doć u Riku, bome lipi put su ucinli.

sl.25. Onda je krenulo šareno ludilo.

sl.26. Može i ovako, sa očalima.

sl.27. Kao beli anđeli.

sl.28. I na riječkom karnevalu ima ki svirat mišnjice.

sl.29. Svih mogućih boja i svih mogućih beštija.

sl.30. Život je maskenbal.

sl.31. Žejanski zvončari, posebniji od drugih.

sl.32. Mateo ni moga propustit priliku,a da se ne litrata sa njima.

sl.33. Ništa bez okrepe.

sl.34. Kako njih opisat? Crno-bijeli svijet.

sl.35. Kud ćeš lipše nego sa svojin diteton.

sl.36. Sve od slame.

sl.37. Da, vještice?!

sl.38. Onda su krenula alegorijskla kola. Koliko je bilo tih šleperov, mogli su svu naftu iz rafinerije iznest.

sl.39. Čočman ekspres sa Hreljina sa svojin postolamin.

sl.40. Koliko ih je bilo, da si moga celu Riku obuć.

sl.41. Ki zna koliko godišć ima ovaj traktor.

sl.42. Ima ih da ti oko ne dosiže do svih.

sl.43. Šator je na rivu, di nikome ne smita. Ceka se fila za fažol. Sve maškare imaju besplatno za ist.

sl.44. Lizalice i lumbrelice.

sl.45. Sićate se one iz crtića:- zec, gadiš mi se.

sl.46. Ki more ovome odolit.

sl.47. Ovo je već prava maska.

sl.48. Oni su svaki dan maškarani, i za šajdan i za blajdan, ali budnim okom pratiju da se nebi ca dogodilo maškaran.

sl.49. Karneval nebi moga proć bez Štrumfeta i Štrumfova.

sl.50. Nekakvi van zemaljci.

sl.51. Dobri su in očali i zdravi zubi.

sl.52. Neki obedvaju u šator, a neki pored mora uz zubato sunce.

sl.53. Drugi šajeju slike po celon svitu.

sl.54. Treba zavrtit rulet, pa ako si criće, morebit dobiješ?

sl.55. Ovako izgeda fila ispred šatora.

sl.56. I oni koji u šatoru blaguju.

sl.57. Pogodi ki san, a na kolajnu mi visi lik?

sl.58. Di su njih dva zalutali. Špijuni!

sl.59. Bivši gradonačelnik Opatije sa pratnjom.

sl.60. Sva lipota svita.

sl.61. Bilo je i kapetanov sa pratnjom.

sl.62. Meštar Toni, Obersnel, sa kraljicom i prvom pratiljom, na kamionu:"Vavik parićani".

sl.63. Na glavnoj tribini voditelj, a ki bi drugi bi nego Joso Krmpotić.

sl.64. Korzo je škopjalo!

sl.65. Poznivate ovoga sa diteton. Đomba je zamjeni voditeljsku ulogu sa maškaranon.

sl.66. Di smo nas dvi zalutale?

sl.67. Glazbenici u zanosu estrade.

sl.68. Teini Labinjoni.

sl.69. I za kraj, naši Grobničani, naše Čavle, nek se vidi raskoš i sloboda.

sl.70. Čavjanske maškare!

sl.71. Mateo sa svojin Čavjankama.

sl.72. I za kraj "Dondolaši" radi kih ni moga ni spat. Frenki ga je doceka. Dogodine nećeš izbjeć, mu je reka Frenki.

sl.73. Ovo mu je prijatej iz vrtića.

sl.74. Prova za dogodine.

sl.75. Meštar Toni i gradonačelnik sa Frenkijen.

sl.76. Roni Brmalj,poznati fotoreporter Novog Lista:-Brane,ove godine ti slikaj,a ja ću bit Dondolaš i to uspješan. Bravo,Roni!

sl.77. Ništa bez bukare.

sl.78. Završno kolo Dondolaša.

sl.79. Mateo sa prijateljima Dondolašima.

sl.80. Ni "Marko",nego Ivek Todorek,izgori je kada je sve bilo gotovo.

Verujen da će bit kuntenti sa ovin slikamin. Da ja slikan boje od najbojega, on bi mi reka da to niš ne vridi, ali sve jedno se podsmihuje. Znan da ceka ca ću ucint, ali i ja njega isto cekan, da cujen ca će reć. Od ijadui dvisto slik, ja sam izabra ono ca mislin da je vridilo pokazat.

srijeda, 07.02.2018.

101.PAŽANIN - 21.IVAN KAŠIĆ – (Nin, oko 1620 – Zadar, 27.prosinca 1698.)

Istraživač paške povijesti dr.Miroslav Granić u svojoj knjizi "Paški grbovnik" za obitelj Kašić je zapisao: "Kašići su jedna od najstarijih paških plemićkih porodica. Starinom svog plemstva, službama koje su brojni članovi obnašali niz stoljeće u Pagu i izvan njega, stoje uz bok ovdašnjim uglednim porodicama."

Jedan od njih je Ivan Kašić (tal. Giovanni Cassio), hrvatski je ljetopisac. Rođen je u Ninu kao potomak zadarsko-ninskog ogranka paške plemićke obitelji Kašić, od oca Ivana Kašića i majke Kamile Zacharia.

Padova je više od osam stoljeća sveučilišni centar Italije, kojeg su polazila mnoga svjetska imena, a na kojem je predavao i znameniti Galileo Galilei. Sa završenim fakultetom u Padovi otvarala su se vrata svim njegovim polaznicima. Tako je i Ivan Kašić doktorirao pravo u Padovi (1644), da bi nakon toga služio u mletačkoj vojsci kao trupni časnik u ratu za Polesine.

Kandijski rat je ratni sukob koji je vođen u razdoblju od 1645. do 1669. između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Za vrijeme tog rata Ivan Kašić odigrao je značajnu ulogu u obrani Nina, a zatim se, nakon što je prošla turska opasnost, zalagao za njegovu obnovu.
Od 1656. često je obnašao dužnost savjetnika, a od 1682. – 1692. obnaša dužnost ninskog potkneza.
Ivan Kašić skupljao je antičke spomenike. Napisao je povijest Nina (Storia di Nona) i Zadra (Storica dissertazione sulla citta di Zara), koje su izgubljene. Sačuvan je jedino rukopis o stanju Nina iz 1675. Pripisuje mu se i pjesničko djelo na hrvatskom jeziku, napisano u povodu razorenja Nina 1648. godine. Potomcima je ostavio bogatu pismohranu i knjižnicu.
Imao je dvojicu sinova Franu i Julija, ali ih je nadživio.
Ivan Kašić umro je u Zadru 27. prosinca 1698. godine i bio pokopan u crkvi sv. Dominika.

S njim je izumrla ninska grana Kašića.

subota, 03.02.2018.

ROBINJE, IPAK OĆE BITI !

Drago mi je kada me demantiraju i kada se javno mogu ispričati organizatorima zimskog paškog karnevala. U svom zadnjem postu sam ustvrdio da će i ovaj zimski karneval proći bez "Robinje".

Danas na službenim stranicama možemo vidjeti da će "Robinje" ipak biti.

Često citiram kultno djelo Ive Palčića "Paška robinja – hrvatska pučka drama" gdje je autor u svom proslovu zapisao: "Nakon nekoliko nevoljnih ratnih godina u Pagu je koncem veljače i početkom ožujka 1995.g. upriličen zimski karneval kakvoga godinama prije nije bilo. Treba, naime, znati da je u Pagu karneval duga vijeka, da se odlikuje sačuvanom čistoćom tradicije, poglavito folklorne, i da je iskaz svojevrsnog kolektivnog duha Pažana što se najbolje ogleda u ozračju iščekivanja pokladnih dana, osobito zadnjih, i u masovnosti učešća žitelja. Spomenute godine Pažani su pokazali da znaju i umiju živjeti za karneval."

Ovogodišnji karneval je kratak, traje od 17. siječnja do 14. veljače, organizatori su nam današnjom najavom na stranicama Grada Paga predočili mnoga događanja koje će se događati u Gradu. Za svakoga ponešto i to je za svaku pohvalu. To je put, svih koji su dužni brinuti o dugovječnosti paškog karnevala.

Dobro je da je paška vlast podržala jedan od svojih najboljih proizvoda – Paški karneval bio zimski ili ljetni. Ne treba više naglašavati koliko je ukorijenjena tradicija maškaranja u Gradu Pagu. Niti jedan rat nije stopirao karneval, jer se najviše šala – šulaca, kao i danas, usmjeravalo prema onima koji su izazivali nevolje. Volio bih da zimski paški karneval pokaže svu svoju moć u spoju tradicije i modernog.

I zato Živio Karneval ! I ne šparajte se, nego dajte sve od sebe za to uživanje.
Jer sve brzo prođe.

Izvor fotografija:
-prvu fotografiju Robinje mi je ustupio Valter Maričević
-plakat je sa službene stranice Grada Paga

<	veljača, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE