ISKONSKI PAG

nedjelja, 21.02.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.28.

Za Pažane je Vela ulica ime glavne ulice u Pagu, i mogu je davati bilo koje ime, ali ona će uvijek biti, samo Vela ulica.
Ona je simbol grada, prostor koji budi sjećanja na sve lijepe trenutke i događaje, mjesto zabave, procesija i pučkih svečanosti.
Ona daje urbanu dimenziju gradu Pagu. Koliko je promjena doživjela, ali je uvijek ostala onaj dio Paškog identiteta kojeg se teško zaobilazi.
Ove dvije moje fotografije svjedok su tome.

petak, 19.02.2016.

KULTURA POD KAPOM SVETOG VALENTINA

Kako bih zaokružio cjelinu blagdana svetog Valentina, jednim klapskim koncertom za kojeg sam čekao četri dana kako bih pročitao dvije crtice na službenim stranicama Grada Paga, ostale portale koji se isključivo bave kulturom to činjenično ne interesira ili su odredili da taj događaj nije kultura.

Osvrtom na kulturnu baštinu koju smo doveli do iščeznuća, želim se osvrnuti na još jedno kulturno blago koje posjedujemo u gradu, a neznamo ili ne želimo iskoristiti. Sa dva posta pokušao sam skrenuti pozornost kako crkvenih vlasti, tako i župnog vijeća i na koncu svih vjernika o devastiranju i propadanju najvažnijeg kulturnog objekta u gradu, a riječ je o "Veloj crikvi" i svih oltara u toj crkvi, a posebno oltara svetog Valentina. Dok se cijeli svijet bavi blagdanom zaljubljenih i to komercjalizira na sve moguće načine, naš Paški sveti Valentin ne može pokupiti niti "limozinu" kako bi sam sebe obnovio.

Fotografiju ustupio gospodin Ivo Karavanić.

Dvije su godine prošle od prvog posta kojeg sam napisao i vapio da se pokrene inicijativa za obnovu oltara sv.Valentina, ali do današnjeg dana nije ništa konkretno učinjeno.

U međuvremenu se promijenio župnik. Bivši župnik koji je najviše brinuo o sakralnim objektima u gradu Pagu i koji ih je koliko-toliko čuvao i obnavljao don. Srećko Frka-Petešić je preminuo, on je kao zalog tome kazao: "Kada sam došao doista nisam poznavao nikoga, ali sam se ipak dobro osjećao. Od prvog dana sam počeo moliti za Pag jer je uloga molitve u mom životu velika, ona puno znači, što sam stariji sve više stječem iskustva njenog značenja i pomoći. Pag je divan, odiše poviješću i kulturom. Volim sve Pažane, bez obzira jesu li vjernici ili nisu a niti jednom nisam zažalio što sam ovdje. Imam dobre suradnike, a silno je važno za jednog župnika i suradnja sa civilnim vlastima. Zahvalan sam civilnim vlastima što možemo zajednički puno napraviti. Nešto je napravljeno, koliko puno samo Bog zna. A ljudi procjenjuju na svoj način."
Imamo novog župnika, očekujemo od njega da pokrene inicijativu i odredi strategiju kako bi se ovaj oltar kao prioritet sanirao i vratio mu se prvobitni sjaj.

ponedjeljak, 15.02.2016.

SPONTANO KLAPSKO PJEVANJE

Koncert klape Peružini povodom dvadesetogodišnjeg djelovanja na Dan zaljubljenih, na dan svetog Valentina, neposredno nakon završenog zimskog karnevala, te jedan tekst u Slobodnoj Dalmaciji, "Dalmatinac pun samoće" novinara Momčila Popadića kojeg je uradio sa Jurom Skitarelićem - Morićem u Pagu potaknulo me na pisanje ovog posta.

Ako je grad Pag, grad u kojem su rođene mantinjade, ljubavne pjesme mediteranskog ugođaja zahvaljujući Pažaninu Ivanu Mršiću koji ih je pisao, onda je Momčilo Popadić tvorac jednih od najboljih uglazbljenih tekstova na Hrvatskoj glazbenoj sceni. Tko još ne pjevuši "Oprosti mi pape", "Ča je život vengo fantažija", "Što učinila si ti" kojih izvodi legendarni Oliver Dragojević, "Tonku" Novih Fosila, ili "Skitnicu" Jasne Zlokić.
U Pagu se spontano pjevalo, u konobama, na pijaci poglavito u dane karnevala kada su se izvodile mantinjade, na rivi i na svakom drugom mjestu gdje su se ljudi okupljali. Tog spontanog pjevanja u gradu Pagu više nema. To je bilo pjevanje bez umjetničkog vodstva, bez uštimavanja i nije se biralo tko će pjevati, uvijek se pjevalo u drugoj postavi za dušu i kako bi se obradovalo druge.

Momčilo Popadić je u intervjuu "Dalmatinac pun samoće" sa barba Jurom Skitarelićem - Morićem između ostalog razgovarao o pivanju.

- Vi ste po glasu bas, jeste li? Jeste li pivali, volite li pismu?
- Da je li volim?!! Draga mi je pisma. Kad sam bi u vojsci i posli kad sam plovi i uvik najviše sam voli da sretnem Bračane, Šibenčane, Korčulane, Hvarane jer lipo pivaju. I ja sam piva basa, ali ni blizu kako su pivali pokojni Ljubo Rumora – Miškić i pokojni Nino Stela, oba iz Paga. To su bili basi. Jaki, auuu! I sad je za karneval bilo pet-šest klapa. Znaš, nema glasova do Pažana samo ne pivaju. Prošlo je to.
- Što je prošlo?
- Puno toga, moj Momo. Puno toga.
- Mladost je prošla, barba Jure.
- Je, i mladost. I mladost je prošla, to je. Što je – je! Ma su i druge stvari prošle. Prije smo znali i napit se i zapivat i doć svaku večer u drugoga u kuhinju. Svi su bili prijatelji, a sad ti je niko s nikim.
- Kako?
- Niko s nikim!
- Ma neće bit?
- Je: niko s nikim. Sad ki koga jebe – jebe!
Ovo je Paška zbilja od koje smo pobjegli, koju smo zaboravili, koje više nema, barem ne u onom obliku kakvog se barba Jure sjećao. Vrijeme nas neumitno gazi, a mi se ne želimo barem na malo vratiti "Iskonu".

Za kraj teksta Momčilo Popadić je zapisao:
- Onda nas barba Jure prati tih pedesetak metara i nosi bocu rakije pa veli:
- Ovo nosite sa sobom, ali ne pijte putem. Vrag je rakija. Doma dođite pa se napite. Sritno!
- Tako smo otišli.
- Još uvijek ne znam o Pagu ništa.
- Ali, znam barba Juru Skitarelića.
- Zar je to malo?
- Plovimo dalje.
Spontano pjevanje koje je nastalo između crkvenog pjevanja i konobe, samo je djelić naše kulturne baštine, kojeg smo sami doveli do ruba iščeznuća. Šteta!

nedjelja, 14.02.2016.

KONCERT KLAPE PERUŽINI POVODOM DVADESETOGODIŠNJICE POSTOJANJA

Danas na blagdan sv. Valentina članice ženske klape Peružini slave svoju dvadesetogodišnjicu postojanja i djelovanja.
Večeras će u Kneževom dvoru održati svoj svečarski koncert pod nazivom "Uvik ću te svojom zvati".

Pozivaju sve ljubitelje klapske pjesme da nazoče njihovom koncertu i njihovom jubileju, koji je impresivan za Paške prilike.
To je prednost svih onih koji žive u Pagu da se mogu počastiti na današnji dan jednim ovakvim koncertom.

U svojoj bogatoj i uspješnoj karijeri više puta i u raznim prigodama su članice klape Peružini svoje građane darivale uspješnim koncertima. Ne sumnjam da će tako biti i večeras.
Očekujem da se novinski izvjestitelji i oni kojih ih prate preko svojih blogova, dočaraju nam djelić atmosfere sa tog koncerta.
Na kraju, drage Peružinke čestitam Vam Vaš veliki jubilej i neka se Vaša zaljubljenost u klapsku pjesmu nikada ne ugasi.

nedjelja, 07.02.2016.

33. MEĐUNARODNI RIJEČKI KARNEVAL

Red je kako i svako godišće donit slikovno izvješće sa 33. Međunarodnog karnevala u Riku, ki je vo godišće okupi više od deset ijad maškar, 110 karnevalskih grupa, od kih 73 imaju kako oni to zoveju "alegorijska kola". Da ih je u Pag toliko koliko ih je na karneval u Riku, sve paške ceste bismo badava ucinli.
Mašakranu povorku je predvodi Meštar Toni, sa krajicon Sandrom, naravno Obi sa njima u fraku. Ki je ono broj fraka, pitaj dragoga Boga? Gradska glazba Trsat sa Morčićima su ukras povorke.
Pa da ja previše ne tlapim triba od 500 slik izabrat ono najboje i najinteresantnije.
Ovako je pocelo:

meštar Toni i krajica karnevala

gradonačelnik u fraku

gradonačelnika i meštra pratiju morčići

da ne zaboravim Trsatske glazbare

bilo je i paških unukov u karnevalu, kako maškaranih, tako i gologa obraza, on je zametski zvončar, mat mu je Grujicinka, ovoga u civilo znate

njemu je mat Fabijanika iz Šimuni, on je zametski zvončar, zove se Antonio i poznati je rukometaš

njemu je ded Oguić iz ulice 5.aprila, on je zubar i kunjado sestri mu

Korzo je centar mašakranog svita, barem u Hrvatskoj

kod Vele pijace već prolaziju "alegorijska kola", a ima ih koliko ti serce želi

na rivu svake versti maškar, neće mi kartica odlit ako ovako nastavin

doveli su i dr.Božu na rivu sa svojim marionetama

Mateo se ne odvaja od zvončara, pa ma ki bili

ovaj mali ga uci kako se to radi

grupa svih boja, svih mogućih značenja, da covik ne veruje

bilo je i papiga

i oni ca letiju unebo sa balunima

tu su i zmajčeki, svi u zeleno

riječke dizalice, a ki bi njih diga?!

belo-plavi glazbari iz svetog Jakova i Mateo sa njima svira bubanj

bele vještice u akciji i višćuni

pehinarska gospoda

sva moguća prevozna sredstva

i senjani su došli sa motoron

nikad prežaljena buba dobro dojde za karneval

more i na biciklu

traktora svih versti i svih boja

bilo ih je ki su bili ljuljačke

ovakav vozni park, nima ni Autotrans

bilo je i lipih maškar, osmišljenih, ovi su došli iz Makedonije

i ovakvih, ke se rugaju

lipe kako sunce

i one ca poruke šajeju i kada su u maškare

indijanke

ništa bez crikve, od fratrov

uz biskupov blagoslov na prag kafića

ni falilo ni fureštoga svita od svih strana svita i to maškaranih

i ona ca je došla samo slikivat

došli su Dondolaši, Mateo ih je jedva doceka

Fran je avancira u maloga kapa, stari Dondolaši su parićani

Korzo je pocelo gorit, mi smo zdurali pervih pet uri, još je toliko ostalo pred maškaramin pa neka in Bog da snage da sve to zduraju, a ja sam Vam samo pokazao deset posta od onoga ca san slika.

srijeda, 03.02.2016.

PLODOVI RODITELJSKIH PORUKA

Tmurni zimski dan, tmurno i ozračje. Povod mog dolaska u Pag je bila ostavinska rasprava mojeg oca. Prije nego sam pristupio tom formalnom činu kod Javnog bilježnika, posjetio sam očev grob i nedavno mu preminulog rođaka Ante Redića-Žgorića. Ante ga je ispratio na vječni počinak, načet svojom bolešću nagovjestio je i svoj odlazak, što se eto nakon tri mjeseca obistinilo.

Čin ostavinske rasprave možeš doživjeti jednom ili dva puta pod uvjetom da nadživiš svoje roditelje. Ovaj čin je u meni izazvao duboke emocije i bilo se teško suspregnuti njima, bez obzira dali si nešto nasljedio ili nisi. Ovim činom Mate Maričević je izbrisan iz svih knjiga, iz svega onoga što je glasilo i bilo njegovo vlasništvo. To je njegov administrativni kraj. Time je Mate Maričević otišao u vječnost i ostati će prisutan među nama, samo onoliko koliko ćemo ga se sjećati i posjećivati njegovo posljednje počivalište.

Pag?, ta moja velika nepoznanica, ovim činom je sve više i sve dalje od mene. Trudim se cijeloga života biti odan Gradu. Ovaj blog je također zalog tome. Svi oni koji mi daju podršku u pisanju ovoga bloga i nećete vjerovati da ih je više koji nisu Pažani, je moja jedina veza, moja jedina povezanost sa mojim "rodnim" Gradom Pagom. Uopće ne mislim da ovime radin nešto "važno", emocionalno ili poslovno, ustvrdio bih više zabavno i korisno za sve one koji rado dolaze na ovaj blog.

Vidim da Pag ne miruje, da se radi, priprema se za ono što je ispred njega. Dolazi Uskrs, vjerujem da će tada biti i prvih gostiju, tada će sve živnuti i krenuti onim putem kojeg u Pagu mnogi očekuju.

Od roditelja nasljeđuješ i neke talente, neke osobitosti po kojima si prepoznatljiv. Ako osobitosti mojih roditelja ljudi prepoznaju u meni, meni je to najveća dobit, veća od bilo kojeg materijalnog. Sjećanja i zajednički trenuci su oporuka koju niti jedan Javni bilježnik, niti jedan sud ne može osporiti.

<	veljača, 2016					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE