ISKONSKI PAG

subota, 29.08.2015.

JAVNE POVRŠINE U GRADU PAGU - PLAKATIRANJE

Na stranicama Grada Paga predstavljen je Službeni glasnik broj 9. za 2015. godinu, kojim nas Gradonačelnik Grada Paga, obavještava da je donesena Odluka o korištenju javne površine radi postavljanja pokretnih naprava.
Odluka je donesena u 12. članaka, i stupa na snagu danom donošenja. To je razumna odluka i čovjeku je drago da Gradsko poglavarstvo, pa makar i na kraju ljeta brine o javnim površinama.
Međutim, ono što je mene cijelo ljeto "bolo" u oči bilo je na koji se način odnose oni koji svojim plakatiranjem naružuju javne površine, da ne kažem i vrijedne kulturne spomenike a da za to niti su opomenuti, niti se znade red plakatiranja u Gradu Pagu.

Knežev dvor, crkva svetog Jurja, Dom (ne)kulture, svi mogući zidovi, magazini soli, rasvjetni stupovi, i da dalje ne nabrajam, bili su obljepljeni svim mogućim plakatima, a ono što je najgore i što me najviše zgrozilo, onako naprasno sa "puntinama" napadati ulazna vrata navedenog sakralnog objekta i Kneževog dvora.

To ne da je prekršaj, to je kulturocid za kojeg naravno nitko ne odgovora i koga god sam pitao, svi peru ruke od toga. Svi se pozivaju na zakon o "Komunalnom redarstvu", kojeg sam nota bene pročitao i vidio sve odredbe, kojima se tom nasilju može stati na kraj, ali to je samo mrtvo slovo na papiru.

Jednako kao i ja, mnogi turistu su fotografirali tu agresivnost prema stvarima za koje se mi u Pagu kunemo da su svetinja, valjda da bi mogli i oni utjecati na svoje gradske političare da se pozabave ovakvom nebrigom.
Možda je Gradsko poglavarstvo u Pagu i donjelo Odluku o plakatiranju na javnim površinama, ali onda se javno pitam, što rade oni koji bi trebali o tome voditi brigu?

Možda se nakon ovoga pokrenu kakve aktivnosti da se i ova nebriga dovede u red.

petak, 21.08.2015.

DA SE NE ZABORAVI - LUMACA

Da ne izajden od svitla i sve ca je za svitlo vezano, ne moren pasat preko "Lumace".
Najviše su me na lumacu potakle dvi stare zaružinavile zapušćene lumace moje nane Katice Lućinke, koje san naša u Studeno vraćajući se u svoje ditinjstvo, u zapušćenoj cobanskoj kućici, ku je moj barba Ivo Madona prošlo godišće ponovno obnovi i verujen da se našlo mista za novu lumacu dikod na zid kućice.

Iako je lumaca za današnje svaćanje davala slabu svitlost, isto su se svi posli ki su bili planirani za tu vecer pored nje ucinli. U spomenuto Studeno moja nana Kate je obično pocinjala, a mogli su se obavit i drugi posli pored svitlosti ku je davala lumaca. Nana je znala pored lumace i šit čipku.

Lumaca je beseda koja dolazi od talijanskog govornog područja, a označava puža. Sei una lumaca: spor si ko' puž!
Kod nas je lumaca – svića na petrolje. U donjen delu lumace, ili rezervaru ki je od stakla, bi se nalilo petrolja, u koga je ulazila kurdela, ka se je pomoću ručnog mehanizma mogla provuć u gornji del lumace, di se mogla užgat.

Oko tog rezervara ucinjen je od lakog metala i otpornog na teplinu postament za malo zercalo, ko je davala još dodatno svitlosti, a verh je bi ucinjen tako da se lumaca more obisit. Plamen se diza uz stakleni tub i tako je dava svitlost.

Danaska moremo kakvu staru lumacu nać u neku konobu, di obišena stoji pored starinskog armeruna. Morebit je ki put i užgeju. Većinom je tub neocišćen od dima da nas siti kako je to nekad izgedalo. Dugo tako stojiju stare lumace kao spomenik duši i svaka more ispripovidat svoju štoriju, dok se duša umorna odmara u svojim sićanjima.

ponedjeljak, 17.08.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.22.

Ovogodišnji ljetni karneval dao mi je priliku da uspijem fotografirati neke ljude koje sam pred mnogo godina fotografirao u nekim drugim ulogama. Najvažnije od svega da su ostali vjerni tradiciji. Evo jedne drage osobe bez koje je bi Paški karneval bio nezamisliv, od Robinje do Paškog tanca. Jednom riječju: Ante Tonći Kurilić - Viola.

petak, 14.08.2015.

160. GODINA ZAVJETNE PROCESIJE NA BLAGADAN VELE GOSPE U PAGU

I ove će godine kao i 160 prethodnih, Pažani zajedno sa svojim gostima u Zavjetnoj procesiji, prenjeti kip Majke Božje iz Starog Grada do Grada Paga, gdje će ostati do blagdana Male Gospe, kada će je u istoj procesiji vratiti u njeno prebivalište, u Stari Grad.

Ovo nam je ljeto pokazalo svu svoju moć, ali nas to neće omesti da hodočastimo našem najvećem hodočasničkom mjestu na otoku, Starom Gradu.
Stari Grad je jedinstven i po području s kojeg dolaze hodočasnici. Tu nisu samo hodočasnici sa otoka, nego i hodočasnici iz pod Velebitskog kraja, Like, susjednih otoka, Ravnih Kotara, ali tu se mogu sresti hodočasnici iz ostalih djelova Hrvatske, kao i brojni gosti koji se pridruže procesiji.

I ove će godine Starim Gradom odjekivati Marijanske pjesme od kojih su nezaobilazne: "Zdravo Zvizdo Mora" i "Rajska Djevo".

Vjerničku procesiju će ove godine predvoditi Nadbiskup Zadarski mons. dr. Želimir Puljić, kako bi pokazao odanost ovoj mjesnoj crkvi i ovoj obljetnici, od 160. godina kako Pažani u znak zavjeta prenose kip Majke Božje u novi Grad.

Uz trodnevnu pripravu vjerničkih događanja, biti će dosta svjetovnih zbivanja koji će pratiti ovo veliko slavlje.
Mnogi umjetnici i pisci, danas kao i nekada se natječu tko će ljepše prikazati ili govoriti o Majci Isusovoj koju je Bog izabrao da bude majkom njegovom Sinu. Gledajući zastavu Europske Unije koja je plod krščanske ideje, mnogi Gospini štovatelji mogu s ponosom ponavljati što je sveti Ivan zapisao: "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec je pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda." (Otk 12,1).

Zato dok razmišljam o njenom uznesenju na nebu, shvaćam da je ona utočište duhovonog mira, ona mi daje nadu kojoj bi trebao težiti svaki čovjek, jer je Marija najbolji putokaz za to.

nedjelja, 09.08.2015.

IZLOŽBA "ĆUTIN OTOK SVOJ" Pag; 30. srpnja 2015.

I ovo ljeto su članovi Foto kluba Pag u sklopu "Paškog kulturnog ljeta" priredili izložbu fotografija "Ćutin otok svoj" i time dali svoj doprinos ovoj kulturnoj manifestaciji u Gradu Pagu, tijekom ljeta.
Prvi puta sam kao član Foto kluba Pag dao svoj doprinos u stvaranju ovoga projekta, jednom svojom fotografijom i time sam izuzetno bio ponosan.

Što znaći ćutiti svoj otok, poglavito kroz foto uradak?
Nije samo kamen, more i sunce ono što označava paškog čovjeka, tu je i bura, sol, kameni ostaci, kulturni spomenici, čipka i to su samo djelići vremena koji se nude fotografskim zaljubljenicima u ovoj otočnoj zbilji.

Naša zaljubljenost u taj prostor i naša iskonska težnja da ne zaboravimo paško vrijeme ili kako ga nazivamo povijest, očituje se kroz fotografije koje su izložili Paški foto amateri.
Kada odlazim sa svojega otoka koji je kamen u prostranstvu mora, i koji je obilježio pašku prošlost, bez kojeg Pag nebio bio Pag, znaci su davno uljuđenog otoka, u kojem se sadašnjost i prošlost tako vješto isprepliću. Tek tada shvatim, što znači oćutiti otok i kako je to biti pročučen svojim rodnim Gradom i svojim otokom.

Premda na samom otvaranju nije nazočilo mnogo ljudi, ne sumnjam da interes za izložbu nije bio velik. Siguran sam da u ljetno vrijeme otvaranje izložbi u 20 i 30 sati, dok su ljudi još na plažama nije prikladno i treba se u budućnosti voditi računa da se takve manifestacije mogu otvarati i u 22,00 sata ili čak i kasnije, to prepuštam ljudima koji vode Centar za kultru da ubuduće povedu računa o tome.
Za mene je ovo bilo iskustvo više i najznačajnije što sam upoznao mnoge članove Foto kluba Pag, i po prvi puta osjetio tu bliskost ljudi istih izričaja. To je najveća vrijednost ove izložbe.

<	kolovoz, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE