ISKONSKI PAG

petak, 18.09.2015.

PAŠKI "MAJMUNSKI OTOK"





Dobar dio Pažana, bili oni stariji ili mlađi, vjerujem da znaju (ako neznaju, sada će znati), gdje se u gradu Pagu nalazio "Majmunski otok"?!
Jedna od nebrojenih fotografija koje sam fotografirao, dovelo me do toga da otkrijem gdje je bio taj Majmunski otok?
Na sredini centralnog gradskog trga ili popularne "Pijace", nalazio se majmunski otok. Samo onaj tko je kročio na taj otok može razumjeti svu bit njegova postojanja.


Nikada nisam saznao po čijim je zamislima nastao taj naš otok, ali sam siguran da je nastao na mjestu gdje se nalazio centralni gradski ventil od vodovoda. Na tom mjestu su se račvale cijevi od vode za cijeli grad. Koliko je samo bilo smijeha kada bi djelatnici ondašnjeg komunalnog društva "Budućnost" zatvorili krivu cijev. Čak je i karnevalski list "Baš me briga", ne jednom donosio viceve na taj račun.
Majmunski otok bio je nezaobilazni dio naše paške svakodnevnice i propustiti taj ritual bio bi grijeh, poglavito nas srednjoškolaca, kojima je to bio otok nad otocima. Sa tog mjesta imao si osjećaj da možeš kontrolirati cijeli grad, sve četri strane svijeta.
Sa tog mjesta započela bi igra koja se u Pagu više ne igra, a zove se: "Na zadnji bare". U toj igri očitovala se sva trkačka snaga igrača, jer onaj tko je bio brži osvojio je baru.
Ovo je jedna uspomena, jedna priča na koju me navela moja fotografija na koju sam naletio pored svih mogućih fotografija koje posjedujem, priča o paškom otoku koji je iščezao, koji više nema svoje značenje koje je nekada imao, ali ta priča ne miruje potopljena na paškoj Pijaci nego u mislima i srcima svih nas koji to još pamtimo. Dvojica sa ove fotografije više nisu među nama, a na fotografiji su: Tonći Viola, Vicević, Franći Lenkica i Vlado Šaše.
Naš Majmunski otok.

18.09.2015. u 10:25 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.09.2015.

PAŠKO KULTURNO LJETO NEZAMISLIVO BEZ FOTO KLUBA PAG




Kako to oduvijek biva, ljeto koje odlazi nekima je bilo pravo vrijeme za uživanje, nekima sasvim svejedno, a poneki će se truditi da ga što prije zaborave.
Ova posljednja tvrdnja ne vrijedi za članove Foto kluba Pag. Ovoga ljeta Paško kulturno ljeto organiziralo je tri samostalne izložbe članova Foto kluba Pag: Vesne Karavanić, Elvisa Šmita i Iva Šuprahe i jednu zbirnu izložbu: "Ćutin otok svoj..". U ovoj posljednjoj zbirnoj izložbi kao član Foto kluba Pag, učestvovao sam sa jednim svojim uradkom.


Ogroman je to doprinos paških foto amatera manifestaciji koju oganizira Centar za kulturu i informacije Pag. Jedino što predlažem orgnizatorima za budućnost je promjena termina otvaranja izložbi, jer 20 i 30 sati je prerano vrijeme ljeti, kada je većina ljudi još na kupanju i nebi se bitno promjenila koncepcija de se izložbe otvaraju i dva sata kasnije, u vrijeme kada svi izlaze u grad.

Nisam u poziciji kao ostali Paški foto amateri, da tijekom cijele godine bivam u Pagu, pa stoga nisam ni u mogućnosti fotografirati kao oni. Fotografija se ne snima, ona se stvara. Tijekom ovih mjesec ljetnih dana dajem sve od sebe da uspijem zabilježiti koji kadar, koji bi bio vrijedan pažnje.

Stoga je bilo zanimljivo gledati kako na fotografiju gledaju ljudi koje ne poznaješ. Na kojim se temama najviše zadržavaju, što smatraju da treba glasno pohvaliti, kako uopće prilaze fotografiji.

Zašto je to važno? Zato što su Paški foto amateri i njihovi uradci, u jednoj zatvorenoj sredini jedna vrsta provokacije, šaka u oku Paškoj čipki, Paškom siru i tradiciji, i zato ta otvorena priča za javnost koja otvara dijalog kao rijeku koja nezaustavljivo teče, je pogled unaprijed koji se ne boji onoga iza, niti tome nužno robuje.

Zato valja organizatorima poželjeti više odlučnosti i javno im kazati: "ne bojte se!", ovi sa foto aparatima u rukama su bogastvo koje treba čuvati i njegovati.
Svima onima koji još nisu skupili dovoljno hrabrosti da nam se pridruže poručujem: ne robujte svojim individualnostima niti Facebooku, budite nam prijatelji, zajedno ćemo biti još jači.

Na kraju treba naglasiti da i najobičniji snimak trenutka jednostavno pogođen, ponekad oduzima dah i u njemu se može uživati danas više no ikada u povijesti prije. Radi toga svi oni koji su nazočili spomenutim izložbama, dali su svoj doprinos podrške ovim vrijednim ljudima.

13.09.2015. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#

petak, 04.09.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.23.




Vjerujem da sam jedan od rijetkih Pažana koji kip Jurja Dalmatinca prati od njegove izrade, u umjetničkoj radionici Ivana Mirkovića u Splitu, do njegovog dolaska u Pag, izrade postamenta i svečanog otkrivanja spomenika, kojem je nazočio i sam umjetnik Ivan Mirković.
Ovaj trenutak je zabilježen neposredno pred postavljanje kipa na njegovo prvo mjesto na Pijaci.




04.09.2015. u 10:18 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< rujan, 2015 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE