ISKONSKI PAG

srijeda, 29.07.2015.

IN MEMORIAM DON SREĆKO FRKA PETEŠIĆ 1941 – 2015 POČASNI GRAĐANIN GRADA PAGA

U Zadru je 27. Srpnja u 74. godini života 50. godina svećeništva u Općoj bolnici preminuo don. Srećko Frka Petešić, počasni građanin Grada Paga, svećenik Zadarske nadbiskupije, kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije, župnik Radovina i ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru.
Don Srećko je rođen u Salima 15. listopada 1941. god., a za svećenika je zaređen u Zadru 29. Lipnja 1966. godine.
Obnavljao je mnoge dužnosti unutar Zadarske nadbiskupije, a najviše se zadržao kao župnik župe Uznesenja BDM (1992-2008) i dekan Paškog dekanata.
Neumorni graditelj za vrijeme svojeg bivstvovanja u Pagu obnovio je zbornu pašku crkvu, svetište Gospe od Starog Grada, crkve. Sv. Frane i sv. Jurja te je radi toga postao počasni građanin Grada Paga.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 30. Ožujka 2009. Don Srećko Frka Petešić proglašen je počasnim građaninom Grada Paga i tom prilikom je izjavio: „S ponosom sam obavljao dužnost nadžupnika u Pagu kroz šesnaest godina bio sam građanin Paga, a sada ću s ponosom biti počasni građanin.“
Don Srećko će biti pokopan u obiteljskoj grobnici u svojim rodnim Salima u 18,00 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine !

ponedjeljak, 27.07.2015.

PAŠKA ŽENSKA KLAPA „PERUŽINI“

Od mojeg dolaska u svoj rodni Pag još u lipnju mjesecu do danas pratim žensku klapu „Peružini“ kroz mnoge nastupe koji su organizirani u gradu.

Izuzetno je teško iz perspektive običnog pisača bloga donjeti neki sud koji bi upotpunio sliku o jednom „kolektivu“ koji uspješno djeluje, a da mu se i ne pridaje neko veliko značenje.

Paška klapska svakodnevnica svodi se na dva slova, a to su ženska klapa „Peružini“ i klapa „Sol“ koja diše na škrge, koliko god oni to htjeli priznati ili ne.
U razgraničenju klapskog pjevanja kada su u pitanju „Peružinke“, onda na Pijaci paška klapska opozicija uvijek ima ono „je ali“, klasično paški.
Premda smo bili zaluđeni trijumfima klape „Sol“ sa razlogom i poštovanjem, ženska klapa „Peružini“ ipak baštini drugačiji da ne kažem tradicionalni način pjevanja, koji u širim krugovima ne nailazi na plodno tlo.

Na pojavu ženskih klapa u Omišu, nekada se gledalo kroz kuriozitet i sa vidljivim simpatijama. Danas je žensko klapsko pjevanje uzelo toliko maha da je Omiški festival nezamisliv bez ženskih klapa.
„Peružinke“ su ove godine nastupile na prvoj izlučnoj večeri Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, i kako same naglašavaju, bez obzira što nisu uspjele izboriti mjesto u finalnoj večeri, zadovoljne su svojim nastupom i izvedbom u izuzetnoj jakoj konkurenciji dalmatinskih klapa. Takmičiti se ne znači uvijek i pobijediti, ali treba stremiti tome da ćeš sljedeći puta baš ti biti taj koji će se popeti na najviše postolje, to je sportski i to jako dobro znam. Za to treba puno rada i truda, a siguran sam da to „Peružinkama“ ne nedostaje.

Opće je poznato da su izvorni napjevi oskudni tipično ženskim skladbama, dok su postojeće harmonizacije i melodijske linije primjerenije uglavnom muškim vokalima, što je godinama remetilo ravnotežu između ženskog i muškog klapskog pjevanja.
Klapa „Peružini“ dokazuje nam da tradicionalno pjevanje ne gubi sjaj, nego štoviše pretočeno i ispolirano uklopljenih vokala („Naranža“), oplemenjena širom harmonijskom lepezom čovjeka čija se ruka osjeti u radu sa klapom, riječ je dakao o gospodinu Bojanu Pogrmiloviću, daje dimenziju više klapi „Peružini“.

Ne mogu pouzdano tvrditi, ali mi se čini da se niti jedna članica ne bavi glazbom profesionalno, ali se ne može sakriti njihova velika ljubav prema glazbi, čime pokazuju da i one koje se amaterski bave pjevanjem mogu biti izvrsne pjevačice.
Što se tiće ženskog klapskog pjevanja u gradu Pagu „Peružinke“ treba podupirati i davati im potporu u svim vidovima kako bi opstojale i nesmetano dalje djelovale.

Na samom kraju ću zabilježiti da sam sa Sanjom Sabalić-Dobrijević, svirao u školskom tamburaškom orkestru i sjećam se Sanjinih vokalnih početaka, možda će i kod Sanje probuditi sjećanja na naše glazbene početke.

Na njedrima mirnog mora,
Zaspao je val,
To se njime igra, šali
Vjetar Maestral.

Uz taj toliko željeni vjetar poglavito u ovim ljetnim vrućinama želim članicama ženske klape „Peružini“ mirno more i puno volje da ustraju na putu kojim su krenule.

četvrtak, 23.07.2015.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA ELVISA ŠMITA

56. tradicionalno zdanje paškog litnjeg karnevala započelo je otvaranjem foto izložbe Elvisa Šmita pod nazivom „Karnevale Dobro Moje“.
Autor je sam otvorio izložbu kazavši: „karneval je vrijeme kada nema puno govorancija, nego uživanja u karnevalskim čudima, pred Vama su fotografije, na gušternu ima za pit, pa uživajmo.“

Legendarni Toma Bebić u svojoj najizvođenijoj klapskoj pjesmi „Kaleto moja draga“ kaže:
„A, murtila i lancuni,
Lipo rese moju kalu.“

Atrij Kneževa dvora kao Bebićevu kalu, umjesto murtile i lancuna, resile su Elvisove fotografije Paškog karnevala.

Šmit je sinoć dokazao kako je fotografija bilježenje trenutka, a iz svake izložene fotografije iščitao sam mnoštvo detalja, čak doživio atmosferu, iz pojedinih kadrova i osjetio emociju koja ovim fotografijama daje dodatno bogastvo, zato ću svoje impresije sa izložbe završiti stihovima Tome Bebiće iz iste pjesme:
„Kaletica moja mala,
Za me ništa lipjeg nima,
Kad se sitin starih (karnevalskih) dana,
Svaki kamen (slika) ništo priča.“

Vrijedi pogledati ovu izložbu.

četvrtak, 09.07.2015.

15. GODINA OD MLADOMISNIČKOG SLAVLJA don. DARIA TIČIĆA

Vrijeme nezaustavljivo ide. Ne okreće se za sobom i ne čeka. Sa njime prolaze i svi trenuci našeg života pa ma kakvi oni obili. Što je sve čovjek uspio smisliti, što je sve pokušao uraditi kako bi zaustavio vrijeme? Puno je toga čovjek uspio, samo jedno nije - da zaustavi vrijeme.
Na današnji dan pred petnaest godina don. Dario Tičić slavio je svoju mladu misu u prepunoj Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja u Pagu. Nije to veliki odmak vremena za povijesne prilike, ali nije ni mali. Mnogi učesnici toga dođaja više nisu među nama, to potvrđuje da vrijeme nezaustavljivo kroči prema naprijed.

Taj dan Zborna crkva je bila premalena da bi primila sve koji su stigli na to slavlje, roditelji sa bratom Tonćom, mnogobrojna rodbina, brojni crkveni dužnosnici i prijatelji don. Daria Tičića ispunili su „Velu crikvu“. Bilo je to veliko slavlje, i izniman događaj kako za cijelu pašku župnu zajednicu, tako za grad Pag, pa u konačnici i za cijeli otok. Do tada je prošlo 60 godina od kada je bila mlada misa u gradu Pagu.

Uz slavljenika, oko oltara bili su tadašnji nadžupnik don. Srećko Frka Petešić i naš Pažanin pok. don. Živko Kustić i ostali svećenici koji su nazočili misnom slavlju.

Don. Živko Kustić je povodom mlade mise don. Daria Tičića između ostalog kazao: „ Potresen sam ovih dana, godinama sam čeznuo da se prekinuti niz svećeničkih zvanja u Pagu nastavi. Moja mlada misa nije bila ovdje, ja sam u drugoj biskupiji, ali kao svećenik Pažanin stalno sam molio Boga da mi ne da umrijeti dok ne vidim pravog Pažanina svećenik.“

Paški nadžupnik don. Srećko Frka Petešić je u svojoj homiliji naglasio, da je duhovni poziv tajanstven, i da Bog dugo traži onoga tko će se odazvati njegovom pozivu.

Na kraju se don. Dario najprije zahvalio svojim roditeljima koji su ga sa puno razumijevanja pratili na putu do svećeništva. Zahvalio je i svim župljanima koji su svojim molitvama stremili da istraje na ovom putu.

Don. Dario je za medije tada izjavio: „Moje je zvanje veliki ponos moje župe, a za mene također ponos ali i velika odgovornost i pomalo strah. Biti svećenik nakon 60 godina puno govori i obećava, ali i puno traži. No, u tome sam prije svega svjestan da sam čovjek malen i slab, ali dajem se u Božje ruke, pouzdajem se u Boga, od Njega primam snagu i idem naprijed. Vrijeme u kojem živimo je teško – ono traži svjedoke Božjeg milosrđa. Važno je današnjem čovjeku posvijestiti da ga Bog ljubi i čeka, da Bog s čovjekom ozbiljno računa.“

Želim don. Dariu obilje Božje providnosti da ga i dalje vodi na putu kojim je kročio, kako bismo svi zajedno rasli na čvrstim temeljima vjere, nade i ljubavi.

Don. Dario Tičić, don. Srećko Frka Petešič i don. Zdenko Milić sa odmakom od četrnaest godina.

utorak, 07.07.2015.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA VESNE KARAVANIĆ

U Kneževom dvoru u Pagu sinoć je otvorena prva samostalna izložba fotografija Vesne Karavanić, pod nazivoma „Uvik mi pričaš“ u organizaciji Paškog kulturnog ljeta.

Vesna Karavanić je članica Foto kluba Pag pa su se kao uvodničari sa nekoliko riječi nazočnima obratili Ivo Šupraha koji je postavio izložbu i Predsjednik Foto kluba Pag, Elvis Šmit.

Nakon toga nam se sa nekoliko svojih impresija obratila i sama autorica fotografija Vesna Karavanić, koja se zahvalila svima nazočnima kao i onima koji su dali svoj posebni doprinos u ostvarenju ove izložbe.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Paga, gospodin Željko Maržić, koji je naglasio da nam se Vesna sada predstavlja i kao vrsna fotografkinja, osim što je i vrsna novinarka. Da smo njene uradke mogli pratiti i kroz pisane tekstove, ali novinska fotografija nije nikada kao fotografija koja se na ovakav način prezentira. Gradonačelnik je naglasio da fotografija govori više od tisuću riječi, i prepustio nas da uživamo u tih tisuću riječi Vesne Karavanić.

Cijelu ovu svečanost uveličala je ženska klapa „Peružini“, svojim zvonkim glasovima pred svoj nastup na Omiškom festivalu klapa.

Što kazati o samim fotografijama?! Moje skromno poznavanje fotografskog izričaja navodi me da u ovim fotografijama primjećujem granice između stvarnog i imaginarnog, gdje nas je Vesna na svoj način uvela u sve čari ovoga grada, naglasak stavljajući na njegove ljude i njegovu kulturnu baštinu. Stekao sam dojam da je u fotografsku sliku uvela sebe samu da bi na maštovit i origanal način pokazala nam svu ljepotu kraja u kojem živimo.

Izuzetno sam bio sretan da sam dio zajednice koja se zove Foto klub Pag.

četvrtak, 02.07.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.21.

Ovo je omaž mojim školskim kolegicama i jednoj mladosti. Ružici Radoslović, Jagodi Bistričić, Ljiljani Pogorilić i Antici Bobić.

Tekst pjesme - O jednoj mladosti

Jedna mladost, jedan svijet nade
Raste tiho u srcu tvom
Drugi za te ovaj svijet grade
S malo prave istine u tom

Pricaju ti price te
I svaka ima svoj sretan kraj
Al presucuju da taj svijet krade
Bas tvog sunca sjaj

Jedna mladost, jedan san srece
Al do nje jos dalek, dug put
I dok srce na svoj put krece
U taj svijet ocvao i zut

Odjednom ces shvatit sve
Kako nigdje nema plamena tvog
Poput mrtve rijeke svijet tece
Bez cilja svog

Tko zna, mozda na me ceka neki drugi svijet
Tko zna, i u mraku kadkad nikne divan cvijet
mozda, tko zna, jedna od sretnih
Jedna od tisucu bit cu bas ja
Tko da zna

<	srpanj, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE