Od mojeg dolaska u svoj rodni Pag još u lipnju mjesecu do danas pratim žensku klapu „Peružini“ kroz mnoge nastupe koji su organizirani u gradu.
Izuzetno je teško iz perspektive običnog pisača bloga donjeti neki sud koji bi upotpunio sliku o jednom „kolektivu“ koji uspješno djeluje, a da mu se i ne pridaje neko veliko značenje.
Paška klapska svakodnevnica svodi se na dva slova, a to su ženska klapa „Peružini“ i klapa „Sol“ koja diše na škrge, koliko god oni to htjeli priznati ili ne.
U razgraničenju klapskog pjevanja kada su u pitanju „Peružinke“, onda na Pijaci paška klapska opozicija uvijek ima ono „je ali“, klasično paški.
Premda smo bili zaluđeni trijumfima klape „Sol“ sa razlogom i poštovanjem, ženska klapa „Peružini“ ipak baštini drugačiji da ne kažem tradicionalni način pjevanja, koji u širim krugovima ne nailazi na plodno tlo.
Na pojavu ženskih klapa u Omišu, nekada se gledalo kroz kuriozitet i sa vidljivim simpatijama. Danas je žensko klapsko pjevanje uzelo toliko maha da je Omiški festival nezamisliv bez ženskih klapa.
„Peružinke“ su ove godine nastupile na prvoj izlučnoj večeri Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, i kako same naglašavaju, bez obzira što nisu uspjele izboriti mjesto u finalnoj večeri, zadovoljne su svojim nastupom i izvedbom u izuzetnoj jakoj konkurenciji dalmatinskih klapa. Takmičiti se ne znači uvijek i pobijediti, ali treba stremiti tome da ćeš sljedeći puta baš ti biti taj koji će se popeti na najviše postolje, to je sportski i to jako dobro znam. Za to treba puno rada i truda, a siguran sam da to „Peružinkama“ ne nedostaje.
Opće je poznato da su izvorni napjevi oskudni tipično ženskim skladbama, dok su postojeće harmonizacije i melodijske linije primjerenije uglavnom muškim vokalima, što je godinama remetilo ravnotežu između ženskog i muškog klapskog pjevanja.
Klapa „Peružini“ dokazuje nam da tradicionalno pjevanje ne gubi sjaj, nego štoviše pretočeno i ispolirano uklopljenih vokala („Naranža“), oplemenjena širom harmonijskom lepezom čovjeka čija se ruka osjeti u radu sa klapom, riječ je dakao o gospodinu Bojanu Pogrmiloviću, daje dimenziju više klapi „Peružini“.
Ne mogu pouzdano tvrditi, ali mi se čini da se niti jedna članica ne bavi glazbom profesionalno, ali se ne može sakriti njihova velika ljubav prema glazbi, čime pokazuju da i one koje se amaterski bave pjevanjem mogu biti izvrsne pjevačice.
Što se tiće ženskog klapskog pjevanja u gradu Pagu „Peružinke“ treba podupirati i davati im potporu u svim vidovima kako bi opstojale i nesmetano dalje djelovale.
Na samom kraju ću zabilježiti da sam sa Sanjom Sabalić-Dobrijević, svirao u školskom tamburaškom orkestru i sjećam se Sanjinih vokalnih početaka, možda će i kod Sanje probuditi sjećanja na naše glazbene početke.
Na njedrima mirnog mora,
Zaspao je val,
To se njime igra, šali
Vjetar Maestral.
Uz taj toliko željeni vjetar poglavito u ovim ljetnim vrućinama želim članicama ženske klape „Peružini“ mirno more i puno volje da ustraju na putu kojim su krenule.
< | srpanj, 2015 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE