ISKONSKI PAG

subota, 13.06.2015.

ANTONJA

Mjesec i pol dana nakon blagdana svetog Ante Padovanskog u neposrednoj blizini kapele koja je posvećena ovom svecu u paškom rodilištu rodio se Ante Maričević. Prvi unuk nositi će ime svojeg dide Ante, kojeg još uvijek u Pagu nazivaju pravim nadimkom Zorić.

Međutim, drugi dan se dešava nagli obrat i Ante postaje Branimir. Sa mora stiže telegram sljedećeg sadržaja kojeg upućuje moj otac: "neka se sin zove Branimir".
Nevjerica poglavito u obitelji Maričevića, svi su ostali iznenađaeni, ali nisu se htjeli suprostaviti izrazitoj želji mojeg oca Mate.
Kao i za svaku stvar, tako je i za ovaj slučaj nađeno kompromisno rješenje i donesena je odluka da prilikom krštenja moje ime u crkvi bude isključivo i samo Ante. Tim činom željela se ispraviti jedna nepoznanica dok se moj otac ne vrati sa mora.
Kršten sam u paškoj Veloj crikvi 27.08.1961. godine, moji kumovi su bili: Nikola Radoslović-Mikić, Tomislav Crljenko-Luća, Ante Oštrić-Ćurligo i Šime Faćini-Budin, tako je bilo da se imalo više kumova, međutim najglavniji je bio Nikola Radoslović koji je potpisao krsni list.

1982. godine, 21. godinu nakon mojeg rođenja nalazim se u Padovi sa košarkašima "Šibenke" koji igraju svoje prvo finale kupa "Radivoja Koraća" protiv francuske ekipe "Limoges", u protokolarnom dijelu gostovanja u Padovi, provozili su nas kroz centar Padove, gdje smo imali prijem kod gradonačelnika Padove u gradskoj vjećnici, i na trenutak smo se zaustavili ispred bazilike svetog Ante Padovanskog. Moram priznati, da sam nakon puno vremena uspio razumjeti zašto su Francuzi toliko inzistirali na posjeti bazilici svetog Ante. Sveti Ante je službovao u Limogesu 1226. godine, i na jednoj propovijedi kada je govorio o križu, ukazao mu se sv. Franjo obdaren Kristovim ranama. Bilo je to malo pred smrt velikog sveca, jer je 4. listopada 1226. umro sveti Franjo. Sve mi je to tako ostalo šturo u pamćenje, ali sam sebi dao zavjet da ću jednoga dana hodočastiti tom svecu po kojem nosim svoje crkveno ime.
Po današnjim hrvatskim zakonima, mogao bih svojem svjetovnom imenu dodati i svoje crkveno ime, ali nema potrebe za time.

16. svibnja ove godine pružila mi se prilika da hodočastim svetom Anti u Padovi zahvaljujući dragom sportskom prijatelju Zoranu Huljevu koji sa svojom obitelji živi u Padovi.
33. godine, Isusove godine su minule da sam ponovno u Padovi sa svojom obitelji. Mateu to vjerojatno neće previše sada značiti, ali imati će motiva da nekada i on hodačasti i da se sjeti svojeg prvog hodočašćenja svetom Anti.

Ova posjeta Padovi izazvalo je posebne emocije kod mene iz svih navedenih razloga. Odmah čim smo došli ispred bazilike, pred mjestom koje se najviše hodačasti u katoličkom svijetu, susretali smo razne grupe hodočasnika iz svih krajeva svijeta, što pokazuju zastavice koje u svojim rukama imaju voditelji hodočasnika.

Dok se na centralnom oltaru održavala misa, rijeka hodočasnika je strpljivo čekalo red da prođe pored grobnice svetog Ante u kojem se nalaze posmrtni ostaci tog sveca. Nismo propustili taj čin da se poklonimo svetom Anti. Nezaboravno!

Sveti Ante je po rodu Portugalac, rođen u Lisabonu oko 1195.godine, ipak je poznatiji kao Padovanac jer u tom gradu utkana je uspomena na njegov apostolski rad i poradi toga što je Padova mjesto njegovog posljednjeg počivališta.
Njegov grob u veličanstvenoj bazilici, zvanoj "il Santo" i danas je cilj mnogih hodočasnika.
Štovananje svetog Ante u Katoličkoj je crkvi toliko raširen da predstavlja pravi religiozni fenomen.

Paški su iseljenici izgradili kapelu sa kipom sveca, koji se zadnjih godina časti na način da se kip u procesiji nosi od kapele na Prosiku, do Vele crikve gdje se održi misno slavlje nakon čega se kip vrati u kapelu. Do sada ova kapela i nije imala preveliko značenje u gradu Pagu, čak je bila i nedostupna i nije se moglo u nju ući. Sada se taj odnos izmjenio, kapela je češće u službi hodočašćenja i izvan blagdana sveca. Mnogi turisti sada zalaze u tu kapelu sa raznim motivima. U prospektima grada Paga nije se baš često prezentirala. Na službenim stranicama Zadarske nadbiskupije u djelu gdje se predstavlja paški dekanat, nije spomenuta kapela posvećena svetom Anti. Kult štovanja ovoga sveca, obvezuje nas da na drugačiji način valoriziramo i iskoristimo ono što u gradu posjedujemo.

I danas će katolici diljem svijeta u crkvama i kapelama koje su posvećene ovom svecu slaviti njegov blagdan, ili kako mi u Pagu kažemo "Antonja". Sveti Ante je svetac za izgubljene stvari, zaštitnik bolesne djece, pomoćnik u braćnoj neplodnosti, zaštitnik siromaha i zatvorenika.

<	lipanj, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE