ISKONSKI PAG

srijeda, 14.08.2013.

MAJKO BOŽJA OD STAROGA GRADA, ČUVAJ GRAD PAG !

Grad Pag resi drevna crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na Nebo, diže se na uzvisini nad kojom počiva Stari grad, koji sa svojim ostacima, kojih je nažalost sve manje, doima se kao utvrda.

Svake godine na njezin Blagdan kip Majke Božje od Staroga grada privlači mnoštvo hodočasnika kako bi je pohrlili u susret. Zatim u popodnevnim satima već 158 godinu zaredom u velebnoj Procesiji od samog svetišta u Starom gradu do Zborne crkve u gradu Pagu, noseći kip uz molitve i pjesmu, prate na stotine vjernika.

Koliko Pažani znaju o samom Gospinom kipu koji od 14. stoljeća, krasi crkvu koja joj je i posvećena.

Za kulturnu i religioznu povijest srednjovjekovnog razdoblja ovog djela Hrvatske, osobito značenje ima drveno gotički kip Madone sačuvan u Starom gradu, koja je jedino sačuvana od nekadašnjeg umjetničkog blaga, a koja je kasnije uklopljena u barokni glavni oltar. Jedino je za predpostaviti, kako tumače povjesničari da je prilikom ugrađivanja u barokni oltar, odsječeni lijevi i desni kraj Bogorodičine haljine.

Ne zna se točno kada je ovo djelo nastalo, ali se predpostavlja da datira iz 14. ili početkom 15. stoljeća, što govori da pripada ili kasnoj gotici, čime se najviše slažu povjesničari, ili ranoj renesansi. Sadašnje dimenzije Gospina kipa iznose 69 x 160 x 63 centimetara.

Do šezdesetih godina prošlog stoljeća niti u znanstveno-umjetničkim krugovima, a tako niti široj javnosti nije bilo poznato o kakvom se djelu uistinu radi. Budući da se kip stalno oblačio u haljine, mnogi stariji pažani ga tako najviše i pamte, na kipu su se vidjele samo ruke i lice Gospe i Djeteta. Na osnovu tih zapažanja nije se dalo zaključiti o kakvom se djelu radi i koliku umjetničku vrijednost ima to djelo.

Za vrijeme dok je župnik u Pagu bio pok. don. Grgo Batur tadašnji Institut JAZU u Zadru, vršio je pregled i popis crkevnih umjetnina na području grada Paga. Profesor Ivan Tomljanović tada se susreo sa nepoznatim kipom i u svom izvješću zapisao: "Skulptura predstavlja "Gospu s Djetetom" koja sjedi i s desna drži na koljenu figuru Djeteta, pridržava ga desnom rukom; lijeva ruka je ispružena sa skupljenim prstima kao da drži cvijet. Kip je sav izrađen od drveta u više dijelova, s haljinom u bogatim naborima; visine 160 cm – što bi za sjedeću figuru predstavljalo ženski lik u naravnoj veličini. Kip odiše neobičnom elegancijom i ljepotom."
Kip je zbog truleži i crvotočina bio u derutnom stanju i vapio je za nužnom sanacijom. Konačno, kip je podvrgnut restauraciji 21. veljače 1967. u Restauratorski atelje u Zadru. Premda radovi na restauriranju nisu bili dovršeni, kip je vraćen u Pag za Veliku Gospu te godine. Nakon male Gospe vraćen je ponovno u Zadar kako bi radovi bili okončani. 1. srpnja 1968. Gospin kip vraćen je u svoje svetište u Starom gradu. Od tada kip se više nije oblačio u posebne haljine, a jedini ukrasi koji mu se dodaju su krune, dio zavjetnih darova u obliku naušnica, narukvica i ogrlica.

Zbog ovoga čina, navukle su se svakojake priče i optuživalo se pok. don. Grgu da je prodao Gospin kip, da to više nije naša Gospe (ona stara te je gedala kadi god si se okrenu, a ova to ne cini), čak do toga da su je neki navodno vidjeli u Rimu, da je darovana Vatikanu. Sve te tvrdnje nisu imale utemeljenja u pričama. Štoviše pažani mogi biti zahvalni don Grgi da je u pravo vrijeme učinio sve kako bi se ovo vrijedno umjetničko djelo sačuvalo od propadanja.

Svi mi koji smo imali tu privilegiju i oni koji je još uvijek imaju, živjeti pod njenim skutima znamo što nam znači Blagdan Velike Gospe.

Totus Tuus – sav sam Tvoj, bilo je geslo blaženika pape Ivana Pavla II, koji je u cijelosti bio predan Mariji. To geslo nije samo izraz moje pobožnosti i odanosti nego je nešto više. Sva svoja nekadašnja iskustva iz mladenačkih dana, našao sam posebnu vezu sa Bogorodicom. Od molitva u rodnoj župi pred slikom Majke Božje Pomoćnice, zatim povezanost sa karmelićanskom duhovnošću i karmelskim škapularom, te na kraju odnos koji me posebno vezao uz Mariju a to su hodočašća u Marijanska svetišta.
Tako je zborio papa Ivan Pavao II, zato smo ga nazivali Papa hodočasnik.

Papa Franjo nam o Mariji govori jednostavnim jezikom: "Žena u kršćanstvu ima drugačiju ulogu, ona se održava u liku Marije. Žena je ta koja okuplja društvo, brine se za njega i održava ga, ona je majka zajednice. Žena ima dar materinstva, dar nježnosti; ako se sva ta bogastva ujedine, ne samo da se vjerska zajednica pretvara u mačističko društvo već postaje gruba, stroga i nedovoljno prožeta vjerom."

I za kraj kako bi urednik vjerskog lista za Marijine štovatelje "Marija" kazao:
"Računajmo i dalje na Marijin majčinski zagovor i u ruke njezina Sina stavimo svoja nadanja na započetom putu u bolju i pravedniju, europsku i hrvatsku, budućnost."

<	kolovoz, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE