Marketing
MAJKO BOŽJA OD STAROGA GRADA, ČUVAJ GRAD PAG !
Grad Pag resi drevna crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na Nebo, diže se na uzvisini nad kojom počiva Stari grad, koji sa svojim ostacima, kojih je nažalost sve manje, doima se kao utvrda.
Svake godine na njezin Blagdan kip Majke Božje od Staroga grada privlači mnoštvo hodočasnika kako bi je pohrlili u susret. Zatim u popodnevnim satima već 158 godinu zaredom u velebnoj Procesiji od samog svetišta u Starom gradu do Zborne crkve u gradu Pagu, noseći kip uz molitve i pjesmu, prate na stotine vjernika.
Koliko Pažani znaju o samom Gospinom kipu koji od 14. stoljeća, krasi crkvu koja joj je i posvećena.
Za kulturnu i religioznu povijest srednjovjekovnog razdoblja ovog djela Hrvatske, osobito značenje ima drveno gotički kip Madone sačuvan u Starom gradu, koja je jedino sačuvana od nekadašnjeg umjetničkog blaga, a koja je kasnije uklopljena u barokni glavni oltar. Jedino je za predpostaviti, kako tumače povjesničari da je prilikom ugrađivanja u barokni oltar, odsječeni lijevi i desni kraj Bogorodičine haljine.
Ne zna se točno kada je ovo djelo nastalo, ali se predpostavlja da datira iz 14. ili početkom 15. stoljeća, što govori da pripada ili kasnoj gotici, čime se najviše slažu povjesničari, ili ranoj renesansi. Sadašnje dimenzije Gospina kipa iznose 69 x 160 x 63 centimetara.
Do šezdesetih godina prošlog stoljeća niti u znanstveno-umjetničkim krugovima, a tako niti široj javnosti nije bilo poznato o kakvom se djelu uistinu radi. Budući da se kip stalno oblačio u haljine, mnogi stariji pažani ga tako najviše i pamte, na kipu su se vidjele samo ruke i lice Gospe i Djeteta. Na osnovu tih zapažanja nije se dalo zaključiti o kakvom se djelu radi i koliku umjetničku vrijednost ima to djelo.
Za vrijeme dok je župnik u Pagu bio pok. don. Grgo Batur tadašnji Institut JAZU u Zadru, vršio je pregled i popis crkevnih umjetnina na području grada Paga. Profesor Ivan Tomljanović tada se susreo sa nepoznatim kipom i u svom izvješću zapisao: "Skulptura predstavlja "Gospu s Djetetom" koja sjedi i s desna drži na koljenu figuru Djeteta, pridržava ga desnom rukom; lijeva ruka je ispružena sa skupljenim prstima kao da drži cvijet. Kip je sav izrađen od drveta u više dijelova, s haljinom u bogatim naborima; visine 160 cm – što bi za sjedeću figuru predstavljalo ženski lik u naravnoj veličini. Kip odiše neobičnom elegancijom i ljepotom."
Kip je zbog truleži i crvotočina bio u derutnom stanju i vapio je za nužnom sanacijom. Konačno, kip je podvrgnut restauraciji 21. veljače 1967. u Restauratorski atelje u Zadru. Premda radovi na restauriranju nisu bili dovršeni, kip je vraćen u Pag za Veliku Gospu te godine. Nakon male Gospe vraćen je ponovno u Zadar kako bi radovi bili okončani. 1. srpnja 1968. Gospin kip vraćen je u svoje svetište u Starom gradu. Od tada kip se više nije oblačio u posebne haljine, a jedini ukrasi koji mu se dodaju su krune, dio zavjetnih darova u obliku naušnica, narukvica i ogrlica.
Zbog ovoga čina, navukle su se svakojake priče i optuživalo se pok. don. Grgu da je prodao Gospin kip, da to više nije naša Gospe (ona stara te je gedala kadi god si se okrenu, a ova to ne cini), čak do toga da su je neki navodno vidjeli u Rimu, da je darovana Vatikanu. Sve te tvrdnje nisu imale utemeljenja u pričama. Štoviše pažani mogi biti zahvalni don Grgi da je u pravo vrijeme učinio sve kako bi se ovo vrijedno umjetničko djelo sačuvalo od propadanja.
Svi mi koji smo imali tu privilegiju i oni koji je još uvijek imaju, živjeti pod njenim skutima znamo što nam znači Blagdan Velike Gospe.
Totus Tuus – sav sam Tvoj, bilo je geslo blaženika pape Ivana Pavla II, koji je u cijelosti bio predan Mariji. To geslo nije samo izraz moje pobožnosti i odanosti nego je nešto više. Sva svoja nekadašnja iskustva iz mladenačkih dana, našao sam posebnu vezu sa Bogorodicom. Od molitva u rodnoj župi pred slikom Majke Božje Pomoćnice, zatim povezanost sa karmelićanskom duhovnošću i karmelskim škapularom, te na kraju odnos koji me posebno vezao uz Mariju a to su hodočašća u Marijanska svetišta.
Tako je zborio papa Ivan Pavao II, zato smo ga nazivali Papa hodočasnik.
Papa Franjo nam o Mariji govori jednostavnim jezikom: "Žena u kršćanstvu ima drugačiju ulogu, ona se održava u liku Marije. Žena je ta koja okuplja društvo, brine se za njega i održava ga, ona je majka zajednice. Žena ima dar materinstva, dar nježnosti; ako se sva ta bogastva ujedine, ne samo da se vjerska zajednica pretvara u mačističko društvo već postaje gruba, stroga i nedovoljno prožeta vjerom."
I za kraj kako bi urednik vjerskog lista za Marijine štovatelje "Marija" kazao:
"Računajmo i dalje na Marijin majčinski zagovor i u ruke njezina Sina stavimo svoja nadanja na započetom putu u bolju i pravedniju, europsku i hrvatsku, budućnost."
Post je objavljen 14.08.2013. u 21:52 sati.