ISKONSKI PAG

petak, 20.09.2013.

POCELA JE TERGATVA

BACVE NA RIVU-NAJAVA INTRADE
Poštivane bacve po rivi bile su znak da dolazi jesen, a sa njon i najvažniji dani u poje – dani terganja. Nakon celog godišća napornog rada, brige i ufanja, dolaze dani kada se vidi ca je ucinjeno.
Nekada su Katine, riva i mandrač bili kercate bacav ke' su se štanjale, kako bi ca spremnije docekale pretakanje. Ovaj prizor je u Pagu rijetkost. Zato ca su stare bacve zaminile bacve od inoxa. Tako je i taj del naše starine poša u zaborav.

Vino je del naše kulture i naše civilizacije, a tergatva je najvridniji ritual, cigova je sverha ucinit vino, piće koje opija ali i pomice iz stvarnosti u neka druga stanja. Ne receju francuzi uzalud da je "vino poezija u boci", ca će reć da vino budi sve životne radosti, kripi i dušu i tilo i potice sve druge zanose.

POVIJEST VINOVE LOZE
Vinogradi nan pokažujeju, da, koliko god mi bili samouvjereni, da ipak nešto drugo, izvansko odlucije o sudbini vinograda. Neki povjesničari spominjeju da od kada je covika je i vinove loze. 6000 godišć prije Krista, neki navode i 8000 godišć. Tako i Sveto pismo u knjigu Mojsijevu piše: "I Noa poče raditi zemlju, posadi vinograd i napi se vina..."

Arheolozi tvrdiju da je najstarija posuda u kojoj se deržalo vino ono sa planine Zagros u Iranu.
Drugi znanstvenici govoriju da su vinovu lozu prvi kultivirali Egipćani, pa zatim Grci i Rimljani ki su vinograde proširili na sjejver Europe. Tako možemo tvrditi da je vinogradarstvo pocelo 3000. godišć prije Krista.
Povijest vina i vinogradarstva povezana je sa mitovima o bogu vina i vinogradrstva Dioniziju. On je bi bog plodnosti zemje, vegetacije i vina, žena i bog-bik.
Svoje prvo cudo Isus je ucini na pir u Kani Galilejskoj, kada je na molbu svoje matere, pretvori vodu u vino. Taj događaj iz Isusova života opisan je u Novon zavjetu (Iv 2, 1-11).
Danaska nema mise bez vina.

GODINA TRUDA

Popis neprijateja vinograda je dug. Triba ga obranit od bolesti, od krupe, od raznih beštij ke napadaju grozje, pa na koncu i od svih versti tićov ki zobeju slatko grozje.
Godine 1874. u Europu je iz Amerike donesena plišnjivost (peronospora), a 1860. godine u Francuskoj kao jednoj od zemji u Europi ka najviše proizvede vina, pojavila se bolest "trsna uš" ili (filoksera) koja se vrlo brzo proširila celon Europon i uništila svu europsku lozu.

Stari judi govoriju da je filoksera koja je poharala i vinograde u Hrvatskoj ucinla to da su se judi masovno iseljavali, poglavito sa naših otoka, koji su šli preko oceana "trbuhon za kruhom." Kolika je to tragedija bila za naš narod, jasno je napisa fratar Fabijanić u svoj pismi o Majci Božjoj od Staroga grada:

Molimo te prislavna divice
Odvitnice naša pomoćnice
Blagoslovi cilo naše polje
Da od sada bude rodit bolje

Filokseru od nas odaleči
Puk te moli i prid tobom kleči
Molimo te usliši nam glase
Jer ti jesi utočišće naše

VINO I ZDRAVLJE
In vino veritas, in aqua sanitas latinska je poslavica čije je značenje dobro poznato. Stručnjaci za vino, tu pervenstvno misliju na cerno vino, ima sastojaka ki blagotvorno djeluju na naše zdravje. Govoriji da antioksidansi u cernom vinu ki se još zoveju polifenoli, štite serce, krvne žile i imunološki sustav.
Na naše serce još više može utjecat prisutnost drage osobe, pa ako je tote još i žmuj doborg cernog vina i te kako je to blagotvorno djelovanje.
Popit malo s gušton bila je snaga za život, a lik za dušu.

Na kraju kada je sve gotovo, kad je terganje obavljeno, grozje zmašćeno i kada se doceka njegovo zrenje, sve je sa našim bacvamin ke su se štanjale i oprale da mogu prihvatit pretoceno vino. Vino je vavik bilo ponos fameje ka ga je uzderžala i uvik poštivana, zato ca su u ton vinu bili spravjeni svi mirisi truda, jubavi kraja i zemje na koj je taj ters resa. Dobro se znalo u ku je konobu kakvo vino i cigovo je najboje.

nedjelja, 08.09.2013.

200. OTOČNI NOVI LIST

Nema ničeg ljepšeg no kad se u rukama, u miru jutarnje kavice, nađe na papiru otisnuta priča, razgovor, reportaža... To je onaj neuništivi, skoro pa emocionalni kontakt između prstiju i papira koji ne mogu supstituirati elektronski mediji. Stoga, vjerujemo da će Otočni Novi list slaviti još niz svojih obljetnica i ostati trajnim »proizvodom« Novoga lista

Ovako je Edi Prodan započeo svoj tekst o "Otočnom Novom listu" koji je danas otisnut 200 puta.

Od prvih dana redovito pratim ovaj podlistak Novog Lista čiji je prvi broj objavljen u prosincu 1996. godine. Novinar Prodan navodi da su temelji "udareni", i danas aktualnog, gradonačelnika Grada Krka Darija Vasilića, a prvi urednik, je bio naše gore list, Branko Šuljić.

Šuljić je znajući mentalitet ovih ljudi inzistirao da se premoste, odnosno objedine granice triju županija, pa i dviju biskupija, te da se okupi sve kvarnerske otoke – Cres, Lošinj, Krk, Rab i Pag.

Šuljić je tvrdio da je to u mnogočemu jedinstveni prostor. Šuljić dalje navodi da se to zajedništvo osjeća u mirisima, bojama, glazbi i gastronomiji, a kako su se sve te pojedinosti prelamale kroz "Otočni Novi list", onda nije teško zaključiti kako je "Otočni" jedan od najdojmljivijih priloga riječkog dnevnika.

Kroz sve ove godine izlaženja "Otočnog" nisam prepustio niti jedan, štoviše neke sam i sačuvao za svoju arhivu. Objavljivani su zanimljivi tekstovi otočne tematike. Iznjedrio je dosta kvalitetnih suradnika, otočana rođenjem i stanovanjem, s rijetkim izuzecima, jer i oni koji nisu pisali sa otoka bili su otočani.

Pag je sporadično predstavljen sa aktualnim temama, inače je malo bilo tekstova i sa osatlih djelova otoka.

Pored svih mogućih internetskih portala, "Otočni Novi list" je i dalje ostao rado čitano štivo. Stoga, vjerujem da će "Otočni Novi list"slaviti još niz svojih obljetnica i da će cijeli otok Pag biti više i bolje predstavljen u tom mjesečniku Novog lista.

Neka mu je i dalje mirno more.

srijeda, 04.09.2013.

PAG – BISKUPIJA?

Tragom vijesti koja je objavljena 1.09.2013. na portalu Antena Zadar, prepozit Stolnog kaptola svete Stošije i biskupski vikar za kulturu, te ujedno i ravnatelj Stalne izložbe crkvene umjetnosti, mons. dr. Pavao Kero, govori o statusu Zadarske nadbiskupije.

Govori se kako je Zadarska nadbiskupija izravno podvrgnuta Svetoj Stolici, pa se stječe dojam kako zadarska Crkva uopće nije u sastavu Crkve u Hrvata, nego o njoj izravno odlučuje nitko drugi nego sam papa Franjo.
dr. Pavao Kero izdao je knjigu pod naslovom "Zadarska nadbiskupija od 1918. do 1948. godine." gdje opisuje sve događaje vezano za Zadarsku nadbiskupiju.
dr. Pavao Kero navodi kako je Zadarska nadbiskupija bila jedina metropolija za cijelu Dalmaciju, a talijanskom okupacijom Zadar je praktički izgubio sve.
Da bi Zadar ponovo postao metropolija, potrebno je da u svom sastavu ima makar "jednu" biskupiju, što trenutačno nije slučaj, navodi dalje mons. Kero.
Na pitanje novinara zašto onda toliko pitanja i sumnji oko toga da je Zadar pod direktnom upravom Vatikana?, mons. Kero odgovara:
- Zato jer ljudi nisu kadri razumjeti te stvari, a vrlo su jednostavne. Sve nadbiskupije su direktno podvrgnute Svetoj Stolici, pa i Zadarska, i sve su ravnopravne.
Na daljnje pitanje novinara, što je potrebno da Zadar postane metropolija, mons. Kero odgovara:
- Da bi Zadar postao metropolija potrebno je najprije da postane političko središte regije. Jer nikada crkveno uređenje ne prethodi političkom, nego obratno. Ako Zadar bude ekonomski, kulturno, politički, gospodarski, znanstveno središte regije onda ne bi bilo prepreke da postane metropolija.
Dali je mons. Kero ovom izjavom ulio nadu Pažanima da konačno nakon toliko stoljeća dobiju svojeg biskupa?!

Još u Starom gradu pažani su stremili za svojeg biskupa. Prof. Emil Hilje u svom stručnom radu obrađujujući pročelje crkve u Starom gradu, posebnu pozornost daje luneti u kojoj se nalazi kompozicija "Bogordice zaštitnice", koja svojim plaštom zakriljuje dvije simetrično postavljene grupe vjernika. Prof. Hilje dalje piše: "Zanimljiv ikonografski detalj predstavlja lik prvog pokleklog vjernika s lijeve strane kojemu lik iza njega prema glavi prinosi biskupsku mitru, što svjedoči o težnjama Pažana ka crkvenom osamostaljenju od Zadra."

Paška prvostolnica bila je pripremljena da postane Katedralom, ali se to nije nikada desilo.

U jednom dijelu povijesti Paške crkve znamo da je ancipret ili nad svećenik bio mitronosan, imao je pravo nositi mitru jedan od biskupskih znakova.
Pag još uvijek po Crkvenom pravu ima svoj Kaptol. Zadnji Paški kanonik bio je mons. Joso Felicinović, a sto godina po smrti zadnjeg kanonika Kaptol još uvijek formalno-pravno živi.
Za sada Pag ima sve preduvjete da dobije biskupa, i nadamo se da će se statusom Zadarske nadbiskupije kao metropolije, na radost svih i vjekovnih molitava kako klera tako i pučanstva ipak, dogoditi ovo čudo. Živimo za taj tren.

Bez sumnje, Zadar je ponovno jako središte, sve više okuplja okolne prostore, pa bi ova težnja i geografski bila moguća, te ujedno predstavlja strateški važno područje za hrvatski katolički prostor. Na kraju moram zaključiti da je ovo predmet kojeg je započeo pok. biskup mons. Ivan Prenđa i prepustio Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Svetoj Stolici da o svemu odluče.

Nadamo se da će sadašnji naš nadbiskup mons. Želimir Puljić uspješno nastaviti ovaj put kojeg je započeo pok. biskup Ivan Prenđa.

<	rujan, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE