U najavi programa 53. paškog ljetnog karnevala, nabrajaju se događanja za vrijeme održavanja karnevala. Kako je najavila novinarka Slavica Mrkić-Modrić: " i dok Marko gori, pažani će slaviti uz klapu "Sol", ovogodišnje pobjednike festivala Melodije Istre i Kvarnera.
Prije 34. godine večer po opraštanju od Marka, i zadnjeg kola na pijaci, na 19. paškom ljetnom karnevalu koncert je održala paška grupa: "Novi Horizonti", zabavljajući svoje sugrađane i brojne goste koji su boravili u gradu Pagu.
Dan uoči završne svečanosti 19. paškog ljetnog karnevala, svoj koncert izveli su "Opatijski Suveniri" uz svojeg gosta večeri, legendarnog Ive Robića. Zahvaljujući frontmenu grupe "Opatijski Suveniri", Dušku Paru velikom zaljubljeniku svojeg rodnog grada, dragom prijatelju i čovjeku, u pauzi svojega koncerta dozvolio da "Novi Horizonti", odrade najavu od pola sata, svojeg sutrašnjeg koncerta. Kritike i aplauzi upućeni od strane pune pijace, bile su garancija da će sutrašnji koncert također biti dobro posjećen. Duško je po silasku sa bine kazao nam: " ako ovako nastavite neće biti straha za Vas, a ja ću Vam uvijek biti od pomoći za sve što Vam bude trebalo, kao i do sada."
Tu večer 30. 07. 1978. " Novi Horizonti " nastupali su u svom izvornom sastavu: Ante Tičić-Doda (bubnjevi-vokal); Branimir Maričević-Bebić (bas gitara-vokal); Ante Negulić-Šanković popularniji kao Peca (klavijature) i Dragan Tošković (ritam gitara-vokal), odradili su koncert o kojem se još i danas, ako ništa drugo, ono u uskim krugovima, prepričava.
Naša skromna oprema nije garantirala, da se može tako veliki prostor dobro ozvučiti sa takvom opremom. Tim više što smo dan ranije na opremi "Opatijskih Suvenira" osjetili što znači muzicirati uz dobru opremu. Međutim i oprema i prostor, nas je demantirao u svemu tome, jer program kojeg smo izvodili, uz sve drage ljude koji su bili uz nas, znali smo penjajući se na binu, da uspjeh neće izostati.
U pola noći imali smo dodatni poticaj za daljnji nastavak sviranja, kada je zabava bila na svom vrhuncu, jer sam ušao, možda nećete vjerovati u 17. godinu života (sedamnaest mi je godina tek), glasi refren poznatog hita, gospodina koji je večer prije nas pjevao na istoj pozornici, riječ je o spomenutom Ivi Robiću, čiji se evergreen još uvijek rado izvodi i sve generacije ga pjevuše, poglavito oni koji ulaze u 17. godinu života.
Koliko samo simbolike u te dvije večeri. Ovo se čovjeku jednom u životu može desiti, a ja sam eto imao tu sreću. Koncert je okončan u ranim jutarnjim satima, pijaca je još bila dobro popunjena. Svaki puta kada smo se odjavljivali, publika je započinjala: "hoćemo još!". Obzirom da nas nitko od strane vlasti, niti susjeda uokolo nije upozoravao da okončamo, koncert se odužio do pet sati ujutro. Obilježavajući ovaj skromni za mene osobno, preveliki događaj u sveopćoj paškoj povijesti poglavito svih onih koji su izvodili zabavnu glazbu, a kojih mnogih više ni nema među nama, koji su se trudili da javna scena grada ne bude prazna, da je to trenutak povijesti kojeg niti mi članovi Novih Horizonta, toga trenutka nismo bili svijesni, kada smo se u to upuštali.
Danas je to predivno sjećanje i osjećaj da sam bio dio Te povijesti.
Stižeju meilovi i sms poruke: ako si i posta otac ne znači da i dalje ne možeš pisat. Kako pisat, kako sest za ovin strojen i napisat par besed?, kako to obznanit "urbi et orbi".
Evo svitu moj 18.luja 2012. u 11:30 na riječkoj ginekologiji rodi se tri nedije prije vrimena Mateo Maričević - Bebić, teški 3090 grama i dugi 49 centimetri.
Sretan otac je bi pored matere celo vrime i odvoji ga od matere prerizanjem pupkovine.
Sada se parićivan da ucinimo feštu kada se svi tornaju sa svojih godišnjih odmora, svi oni ki su zaslužili da se proveseliju sa namin.
Imam pršut iz Drniša (Sandi)
I paškoga sira iman (otac pažanin)
Istarskoga vina (nonotova Malvazija)
Rodi se sin,
šesan, lip i fin,
Bog mu sriće da,
dugo živija
Fala svima onima ki su putem esemesova, mailova, berzojavima i telefonskim pozivima, čestitali i veselili se zajedno sa namin. Bog Vas svih blagoslovi!
"Postati roditeljem je kao kretanje na važan put. Na put s našim djetetom prema zrelosti. Naš je krajnji cilj osnažiti dijete da otkrije svoj vlastiti put prema samostalnosti, čak i ako to znači da neće uvijek odabrati najlakšu rutu ili da će upasti u poneku grabu na putu. Dijete nije pas na lancu; njegovo putovanje je njegovo vlastito. Ono ide naprijed vlastitim korakom, vođeno vlastitim entuzijazmom i svojim vlastitim poticajima". (M.J. Campion)
Da i more ima svoje tajne, siguran san u to, kako na površini tako i u dubinu. Ta tajna mora svako godišće mi neda mira, jer mi ucini "grop u drobu", stisne mi criva i najraje bi puka od muke, a ne mogu, kada gren povuć tiramolu prije nego ca kaić hitin umore. Nikako da rješin taj užal, ki to svako godišće otme moju bovicu?! Reci mi more, tu tajnu. Ako si ti lupež, oprostit ću ti.
Prije nego ca bilo koga optužin, da je lupež, uvik mislin da neznan vezat taj užal kako bi me bovica i dogodišće docekala. Sve moguće kombinacije san prova i opet kada dojden, bovice mi ni. Sve ostale bovice su uvik na misto, moja fali. Roni san do drugih bovic oko mene da vidin da ne falivan. Međutim, vidim da san svoju bovicu čak cveršće veza. Ca sada reć? Koga optužit. Tebe more, zac muciš, zac mi ne receš tu tajnu.
Onda mi pade napamet ta beseda "užal". Ta beseda dolazi od staroslavenskog i svi znamo ca znači ta beseda. Od kuda onda "grop". Kako i sve besede dolazi od taljanskog zajika – groppo. Mi u Pag koristimo i jednu i drugu besedu za istu stvar.
Uglavnom bi užal ili grop, ja u drobu iman uvik isti osjećaj kada dojden na vilu Jerku pogedan prema svojoj bovici a bovice nima. Dobar užal je garancija da ne ostaneš bez bovice ali isto tako i osjećaj koga verujen ste više put doživili, bilo u drob ili u gerlo.
Znan da ima puno versti užlov, oni ki spajaju ali još nisan vidi užal ki razdvaja.
21. travnja objavio sam post u kojem zapisah dvije rečenice o novom nosaču zvuka klape "Sol" i usput prognozirao nastup na putujućem festivalu "Melodijama Istre i Kvarnera" sljedeće, citiram: "Dalmacija di Kvarner bušiva naslovna pisma na CD-u, ka će se izvodit na ovogodišnjem putujućem festivalu ki se zove MIK, mogla bi ovo godišće bit perva na spomenutom festivalu. Cini mi se da je Branko i ovaj put pogodi u "sridu". Finale MIK-a je i vo godišće u Novaju, pa će se lakše moć doć navijat, a i opet lobirat za pobjedu ako bude tesno."
MIK je počeo 23. lipnja u Opatija a završna večer odvijala se u Novalji 30. lipnja. I tako iz godine u godinu sve od 1964. Ovogodišnji pobjednik se zna, klapa "Sol" i njihova "Dalmacija di Kvarner bušiva". Moja se prognoza pokazala ispravnom.
Od srca čestitam svim članovima klape "Sol" koji se svojski trude da prezentiraju svoj Grad i svoj otok, pa u konačnici i više i dalje od toga.
Fan club klape "Sol" je i ove godine pokazao kako se bodri svoje ljubimce, ujedno potaknuo i ostalu publiku da na isti način navijaju za svojeg favorita festivala.
Organiztaori MIK-a na kraju su kazali, da za njih sada slijedi mjesec dana odmora, i odmah započinju sa pripremama za sljedeći festival. Onako kako sam preporučio i organizatorima Međunarodnog festivala čipke u Pagu.
< | srpanj, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE