ISKONSKI PAG
srijeda, 20.06.2012.
POZAKONI SAN SE !
Doša je i taj dan, da pred Bogon recen svoje sudbonosno „DA“. Znan da će bit više njih ki će reć: „ca se Bebiću merciš, kada si već jedan put bi pozakonjen“. To je istina od ke ne mogu pobignut, ali je isto tako istina da pervi puta kada san se pozakoni to svoje „DA“, nisam reka pred Bogon, pa san tako za crikvu bi nepozakonjen. Sakramenat ženidbe nisan ima.
Kada smo ja i Tea znali da ćemo se pozakonit, naša odluka je bila da to obavimo u Pag, u najbližen krugu fameje, i da to bude u Stari grad, pred likom Majke Božje od Staroga grada. Ta nan se želja i ostvarila. Sa don. Igoron Ikićen smo obavili i administrativne i vjerske obveze ke greju uz ovaj sakramenat, opet sam doša do spoznaje da u cerkvenim knjigama niman svjetovno ime, nego ime moga pok. deda Bebića. Tako lipo u kersnim knjigama piše da je Ante Maričević keršćen 27.08.1961. don. Igor je zamoli Teu da prilikom izgovaranja imena oslovi me sa: „uzimam tebe Ante-Branimir…“,tako je Tea i ucinla u Stari grad i malo iznenadila nazočne.
Imali smo dosta vrimena da sve parićamo i da sve bude onako kako smo zamislili. Od samog mista i obreda vjenjčanja, di ćemo pirovat, ki će nan svirat, ca će mo ist, kako sve ulipšat. Morala se izabrat nova roba, posebno za Teu. Kakve ćemo verice uzet, jer je to znak ki će nas pratit do kraja života.
Vinjčanje bi trebalo predstavjat jedan od najveselijih daogađaja u životu. Ceremonija vinčanja je ujedno i običaj. Znan da su običaji vinčanja različiti i regionalno drugaciji. Drugacije je to u Istri i na Labinštini kod Tee, a drugacije u Pag. Siguran san da vinčanje ima svoju tradiciju, ali da novi trendovi života daju nešto novo. Tribalo je to sve objediniti.
Vinčanje bi tribalo biti romantično obećanje, i potvrda virnosti. Vinčanje bi nam tribalo pružiti uspomene, ke ćemo pamtiti u dobru. Vinčanje je čin ka bi coviku tribala pružit uzbuđenje i radost, zajedništvo, primanje i davanje, pismu, sliku, dodir Teine ruke, okusi i mirisi vinčanja.
Smanon je bila moja fameja, otac i mat, brat sa ženon i sinon Mislavom i sestra sa mužen i kćeron Katarinon, te vječni boem brat moje matere, Ivo Madona.
Moj kum Williams ki je legenda rukometnog kluba „Zamet“ iz Rike, ne samo igračka, nego i ljudska, njegova žena Vesela, koja nije samo imenom Vesela, te Teina kuma, ka ima isto ime kako i mladenka, znači tri slova Tea, trudili su se da svojom nazočnošću i fenomenalnim držanjem upriliče ovu svečenost.
Prije samog obreda vinčanja natentali su me da ucinimo foto session, to je po modernom, a po naši je slikivanje pogradu. Jedva san zdura po onoj vrućini, kako je Tei bilo ne smin ni pomislit. Dala je sve odsebe, da i to ispada kako Bog zapovida.
Obred vinčanja je poce u sedan i pol popodne u crikvu „Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo“ u Starom Gradu u Pagu, a predvodi ga je don. Igor Ikić paški ancipret, vrlo nadahnuto i krajnje ljudski.
Celo vrime obreda pratio nas je cerkveni zbor, u kome piva i moja mat, od ulazne pisme, pa kroz celi obred vinčanja. Posebnu hvalu dajemeo časni Miljenki Biočić, koja je okitila crikvu, a svojon Ave Maria dovela naša uzbuđenja na rub suza.
Nakon obreda vinčanja usljedilo je čestitanje, sa jako izraženim emocijama, pa do još jednog slikivanja u crikvi. Zajednička slika svih pirnjakov ispred crikve i nakon toga se slavlje nastavilo u konobi „Bodulo“ u gradu Pagu.
Od koktela dobrodošlice, pa do pervog tanca, vlasnik konobe „Bodulo“, gospodin Teo Bukša je spravom potvrdi da nije uzalud učitelj na Ugostiteljskoj škuli u Pagu.
Svadbena turta je vrhunsko umijeće okusa i vanjštine, gospođe Ljubice Meštrović, dok se za ženskine frizure i šminkanje brinula druga Ljubica, Jurčević.
Nešto više je za reć o našim sviračima. Ante Tičić-Doda i njegov sin Tonći ucinli su atmosferu ka će se dugo pamtit, ne samo kod svih nas ki smo pirovali, nego i kod svih onih ki su neposredno učestvovali u svemu ovome, špijali iza vrat. Lipo je bilo vidit da je svit kuntenat. Teo mi je reka da je ovo njihov pervi pir i verujen da su imali odlična iskustva sa namin, ali i sa Dodinovima, jer je u početku sve to uzima sa malo rezerve. Nakon rizanja turte iznenadi san svih svojin kratkin govoron a svoga mentora i glazbenog suradnika Antu, dove do razine ushićenja kada san mu pokloni sliku, koju do tada još niki ni vidi, kada smo i kako, zapoceli svoju glazbenu karijeru, vježbajući u „“Špital“ di je danaska, Gradska biblioteka. Doda je proplaka. Reka mi je posli:“sti san ti reć dvi besede,a li mi noge još klecaju koliko si me iznenandi““. Poželi bi svim mladencima da imaju takve glazbenike na svome piru. Pivalo se i kad je iće bilo na stol. Istrijani su pošli doma puni utisaka.
Za kraj ca reć? Bilo je lipo, bez komedije, sa puno pisme, sa ićen i pićen u izobilju. Bilo je i paških (sir i janjetina) i istarskih delicij (malvazija i medica).
Ovin puten moran zafalit svima onima od Splita, Rike, Šibenika, Istre, Amerike, Paga, Zagreba, Milana ki su čestitali i zaželili nan svako dobro.
Judi bilo je nezaboravno!
| < | lipanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE