ISKONSKI PAG
četvrtak, 31.05.2012.
PRVA PRICEST
Danas se navršava cetrdeset i dva godišća kako san primi svetu Pricest. 31.05.1970. generacija rojenih 1960./61. bili su prvopričesnici. Kako vrime pasiva covik ne more ni zamislit. Koliko se spametin malo nas je bilo na tu Pricest od ukupnog broja dice u generaciji. Zac se svi nisu pricestili, najboje oni znaju. Svi ki smo se precestili smo i slikani. Nekih na sliku više ne mogu ni poznat. Ni vrag da me alchajmer ćapa, to se danaska moderno rece tako, a noga puta su znali reć: -ca si poša na šenšu.
Tako smo mi u pratnji roditelja, nana i dedov, ostale rodbine i prijateja primili sakramenat Prve pricesti. Pricesti nas je sada već pokojni, don.Grgo Batur, a časna je bila Otilija Karaula. Završetkom obreda, svi mi prvopričesnici smo darovani krunicom i uspomenom na Prvu pricest, onda smo se slikali, barba Ante Palčić, nas je slika, a fešta se nastavila u orlanu uz kolače i sokove ca su ucinle i donile naše matere. Nakon druženja svaki je poša svojoj kući na ubed.
nedjelja, 27.05.2012.
DIMI BURA
Ljudi na našem otoku žive s burom. Već su se navikli na nju, pa kako je dugo vremena nije bilo, počeli su i žaliti za njom, podnose je, trpe njenu podlost, premda ne razumiju kako nastaje, zašto uznemiruje more, stvara valove, rastjeruje oblake i priprema put hladnoći.
Olujne bure na Pagu već dugo nije bilo, ova posljednja bura koja je puhala od 12. do 15.svibnja, ostavila je pustoš i uništila sve što se uništiti moglo. Stekao sam utisak da sve što je bilo zeleno, je uništeno. Pažani se ne sjećaju kada je zadnji puta bura imala orkanske razmjere. Takva olujna bura izaziva pojavu na moru, gdje je more pokriveno bijelim dimom, zato u Pagu govorimo, "dimi bura". Ne treba naglašavati da se radi o "posolici". Posolica je pojava taloga morske soli na tlu i vegetaciji. Vrlo je štetna jer utječe na raslinje, nagriza tkivo biljke. Posebno štetno djeluje na osjetljive dijelove biljaka (list i cvijet).
Navikao sam da u ovom kasnom proljeću, oleandri u dvoru moje matere već budu puni cvijeta, puni mirisa i pčela. Nebih vjerovao u razmjere ove bure da se nisam uvjerio i zabilježio, jer se ovo mora doista zabilježiti. Ono malo vreman što sam prošetao gradom, nisam se mogao oteti dojmu, koja je šteta učinjena.
Svi paški portali donjeli su izvješća o buri i posljedicama koje su nastale. Paški most je bio otvoren samo za osobne automobile, tako da su i državni mediji izvještavali o vremenskim prilikama na otoku.
Usprkos svim nevoljama što ih katkada donosi, pažani nebi bili prepoznatljivi bez bure, koja je znak našeg podneblja. Vjerujem da se to neće dogoditi, bez obzira na to kakva će klima biti u budućnost, i koliko ćemo raditi da bismo joj se suprostavljali, raznim vjetroelektranama i drugim patvorinama. Prošlo ljeto sam kao Don Quijot htio prkositi vjetrenjačama, a ugledah prekrasne borove (Pinus silvestris), koji su prkoseći buri, savijeni do kamena. Štiteći buru, štitimo i brendove ovoga otoka, "paški sir" i "pašku janjetinu".
Antun Gustav Matoš u svojim zapisima koju se nazivaju "Refuli" zapisa:
"...Na 'jugu' puno janjića, bijelih valova, bijelih jagnjadi, a tjera ih zviždanje dalekog čobana. Bura nosi nad pučinom sive i bijele magle, bijele i sive slane mlazove kao kišu, pa ih baca preko lađa i obalnih cesta (...) Pade mrak i tek bura urliče i more se pjeni."
Bura nije od jučer, ni za jednokratnu uporabu, nego za sva vremena. Kakva je, takva je – naša je!
petak, 11.05.2012.
DA SE NE ZABORAVI - "DOMIJANA"
Dali je bilo težaške kuće u Pag bez domijane? Ja bi reka da ne. Prošlo lito ispred Tadijevićeve kuće, sada picerije, u park vidim poštivane domijane. Lipo ih je vidit i taj del naše starine pokazat judima ki pasivaju parkon.
Domijane su služile uglavnom za vino, ali se u njih cuvala rakija, prošek, kvasina i uje. Kad malo boje pogedan i ova beseda je došla iz talijanskog i engleskog jezika. Ca ćemo? Koda nimamo svojih. Pa se mislin, kako bi se po hervatski rekla domijana?
Domijana (tal. damigiana; eng. demijohn) je uplećen bocun, od više litar. More bit od dvi, pet, deset, pa sve do pedeset litar.
Ove manje se zoveju demižanice i duperale su se svaki dan, a pogotovo kad se hodilo upoje. Kad je težak poša kopat, orat, tersi rizat ili indikivat. Uvik je bilo posla za težaka da ga po celi dan nebi bilo doma. Zato je sobom upoje mora uzet ca za pojist, a bome i za popit. Užalo se reć da je najboje uzet domijanicu bevande.
Domijane su se najviše duperale kada je tribalo pretocit vino, kada je vino bilo pri kraju u bacvamin, da se ne skiseli, vino bi se pretocilo u manji sud, a domijana je vridila zlata za to. A, da ne govorin koliko je vridila za tovernu. Domijanicu vina, litricu, kvartin u tovernu popi, Paga milog sin.
Uglavnom su domijane opletene šibon, premda su neki znali oplest domijanu i sa žukon. Ni to zna svaki covik plest. Bilo je judi ki su umili splest domijanu.
E da, ne zaboravin, svaka domijana je imala upletenu rucicu, a neke domijane su imale i dvi.
Ako bude sriće, morebit i vo lito poštivaju domijane u park.
| < | svibanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE