14
četvrtak
travanj
2016
Sociologija ustaške gluposti
O jednoumlju
https://blog.dnevnik.hr/goto/2014/01/index.html
Sociologija razaznaje slijedeće stupnjeve društvenog razvoja: primitivna zajednica, robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam, (komunizam/socijalizam).
Po Marksu je društvo uvijek podijeljeno u dvije suprotstavljene društvene grupe (razlikuje 4 razvojna stupnja društva i odgovarajućih društvenih odnosa).
Primitivna zajednica (primitivni komunizam) je oblik pretpovijesnoga besklasnog društva do pojave privatne imovine.
Robovlasničko društvo je satkano od robovlasnika i robova, feudalizam (feudalci i kmetovi), kapitalizam (kapitalisti i najamni radnici).
Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Proizvodne snage čine sredstva za rad i čovjek sa svojim sposobnostima.
Proizvodni odnosi su odnosi u koje ljudi stupaju u procesu proizvodnje.
Oblici društvenog života
Nacija nastaje kao rezultat velikih ekonomskih, političkih i kulturnih promjena koje sa sobom donosi kapitalistički način proizvodnje, buržoasko društvo.
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Proizvodne snage čine sredstva za rad i čovjek sa svojim sposobnostima.
Proizvodni odnosi su odnosi u koje ljudi stupaju u procesu proizvodnje.
Oblici društvenog života
Nacija nastaje kao rezultat velikih ekonomskih, političkih i kulturnih promjena koje sa sobom donosi kapitalistički način proizvodnje, buržoasko društvo.
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
U primitivnoj zajednici nije postojalo privatno vlasništvo, u robovlasništvu se društvo temeljilo na robovskoj radnoj snazi, u feudalizmu kmetstvo (dualnost vlasništva, kmet i feudalac su bili vlasnici imetka koji je kmet obrađivao), a u kapitalizmu kapitalistički odnos (proistekao iz vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, najamne radne snage). ("Društvena osnova ima ekonomsko obilježje ...")
Onda su došle Ustaše i mrzili Srbe, otvorili logore smrti, činili zločine i pokolje, divljali dok ih nije sutigla zalužena kazna ... ruka pravde.
Ustaše nisu htjeli državu (kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova ...). Stoga su osnovali marionetsku tkz. NDH (koja je dozvolila teritorijalne ustupke i okupaciju (fašističko-nacističkim silama) (jer nisu mogli ponudiztti samo okupaciju kad Hrvatima nije dopušteno imati državu) koja nije htjela uspostaviti društvo na ekonomskim obilježjima. Ustaška načela u 17 točaka (dopunjena Domobranska načela u 15 točaka o Hrvatima kao samosvojnom narodu koji ima pravo na neovisnu državu) je odraz nezastupanja narodne volje i interesa hrvatskog naroda.
U isto vrijeme komunistička partija organizira revoluciju kojoj je cilj ubrzanim postupkom (uklanjanjem neprijatelja revolucije) preobraziti društvo utemeljeno na nekom od oblika privatnog vlasništva u besklasno društvo bez privatnog vlasništva (čemu su se protivi skoro svi članovi društva)(zbog čega se nekolicina proglasila avangardom i predvodnicima revolucije). Ta revolucija je bitno različita od ustaške revolucije (koja je zagovarala oružanu borbu (revoluciju) u skidanju srpske (kraljevske) vlasti i uspostavu hrvatske države (republike, ...).
Komunistička doktrina ukidanja privatnog vlasništva, osporavanja nacije i države na nacionalnoj osnovi (kao i sve komunističke postavke) izvitoperile su se u stvaranje jugoslavenske nacije i jugoslavenske države (zašto se Tito suprotstavljao Staljinu??).
Prikaz Ustaša kao nesociološki, nedržavotvorno i negospodarski nastrojenih (negirajući ideološki ustaške smjernice) izrodio je proglašavanja Ustaša zločinačkom skupinom ...
Prikrivajući totalitarnost i komunističke zločine uputno je bilo sotonizirati sve ostale, čime ste isključili mogućnost novih rasprava o (novom) sustavu (orjunaško-boljševičkom četničko-komunističkom boljševičko-titoističkom (marionetskom) nakaznom omalovažavanju razuma).
Proklamirani sukob na liniji ukidanja Jugoslavije i uspostave nezavisne hrvatske države, nasuprot ukidanju privatnog vlasništva i uspostavi antidržave (države koja odumire) jasno ukazuje na protivnike i razmjere stradanja kao posljedica revolucionarne oštrice.
"Unatrag nekoliko godina došli su ljudi koji su govorili da hrvatski narod nije sposoban sobom upravljati. Neprijateljske novine i ljudi propovijedali su da hrvatski narod treba tutora, a ja kažem: je li moguće da ti ljudi nemaju pravo, kad vele da su Hrvati nesposobni za život? Hajde da vidimo je li ti ljudi imaju pravo. Oni pišu i govore da je Hrvatska malena da bi mogla sama za se postojati, da je presiromašna da bi se mogla sama uzdržavati, da je hrvatski narod bedast da bi mogao sam sobom upravljati: Hajde da vidimo je li Hrvatska tako malena da ne bi mogla biti mala i slobodna. Pogledajmo Švicarsku, zemlju manju od Hrvatske, stisnuta među velebnim gorama između velikih naroda i država, a ipak tako dobro uređenu i bogatu, da nitko iz nje ne želi otići, jer je narod zadovoljan i pripravan svagda ju braniti i obraniti. Pa kad može biti slobodna i mala Švicarska, zašto ne bi bila slobodna i Hrvatska koja je od nje veća i prirodno bogatija?"
14. kolovoza 1927. (A. Pavelić)
A onda je došao zeko i preskočio potok ... (tema je neiscrpna u sociološkoj usporedbi dva (suprotstavljena) sustava, s aspekta nauke vjerodostojno se može dati tumačenje tog sukoba i naravi svakog sustava zasebno). Današnje (inertno) proklamiranje supremacije boljševičkih "antifašističkih" floskula nije u domeni razumno prihvatljivog ponašanja ...
Oznake: sociologija, primitivna zajednica, robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam, komunizam, socijalizam, Marks, društvena osnova, ekonomsko obilježje, oblici društvenog života, nacija, Drava, ustaše, ustašjka načela, domobranska načela
komentiraj (1) * ispiši * #
13
srijeda
travanj
2016
UN
Društvo je složena pojava (koje proučava sociologija).
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.
Društvena struktura
Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti (religija, moral, filozofija, znanost i umjetnost).
Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Oblici društvenog života
Horda, rod, pleme, narod, nacija, (klase, kaste, staleži), država, političke stranke, obitelj
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
Obliku vladavine na monarhije i republike.
Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
Kriteriju državnog uređenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.
Društvena struktura
Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti (religija, moral, filozofija, znanost i umjetnost).
Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Oblici društvenog života
Horda, rod, pleme, narod, nacija, (klase, kaste, staleži), država, političke stranke, obitelj
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
Obliku vladavine na monarhije i republike.
Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
Kriteriju državnog uređenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
Političko ponašanje dijela političkog saziva Sabora, proistekao iz titoističkog nasljeđa, sustavno iskazuje nebrigu za osnovne društvene probleme (društvenu osnovu).
Ustrajni na svom konceptu političke nadogradnje (kao osnove njihova društva), voljni sastančiti i polemizirati (protivno nakani društva ostvarivati i ekonomsku stranu društva), s namjerom podvesti većinu u političko (time i ekonomsko) ropstvo.
Energija koju (dodvoravajući se svima samo ne glasačima) iskazuju u ispraznim i ispirućim javljanjima ukazuju na potrebu javnog, aktivnog i djelotvornog uređivanja društvenih odnosa (na koje glasači imaju ustavno pravo).
Treba organizirati referendum i zabraniti socijaldemokratsku partiju, antihrvatsku (veleizdajničku, kako god da je u hrvatskom zakonodavstvu veleizdaja definirana), razjuriti sve one koji se ne ponašaju u skladu s preuzetim obavezama prema žitelji proisteklih iz dokumenata UN-a.
Hrvatska ima pravo na djelotvornu i prosperitetnu državu.
Socijaldemokratsku (titoističku) (izdajničku)(šarlatansku) svojtu treba politički obespraviti.
(Jednom ću citirati i obaveze koje proizlaze iz članstva u UN-u (na čije je čelo Hrvatska kandidirala (??) Vesnu Pusić (koja s poveljom UN-a ima koliko tuka sa školskom kredom ... (guske u magli, tuka u magli))).)
Hrvatska za sva vremena!
Oznake: društvo, sociologija, društvena struktura, društvena osnova, oblici društvenog života, titoisti, političko ropstvo, referendum o političkim odnosima, izdajnici, šarlatani
komentiraj (1) * ispiši * #
