25
srijeda
ožujak
2020
Ja sam glup, ali sam ja
Koncentracijski logor i medicinski eksperimenti
Hrvatska je dio svijeta, svijet je veći od Hrvatske.
Pandemija, epidemija, infekcija (hr. zaraza).
Dakle, problemi počinju ili/i završavaju na pojedincu (osnova društva).
Društvo se kroz razvoj osposobilo za zajedničko djelovanje protiv nepogoda koje napadaju društva.
Odnos prema zdravlju pojedinca i cjelokupnog društva dosegao je razinu sustavne organiziranosti (nauka, instituti, organizacije, zakoni, ...)
Sad se moramo očitovati o korona virusu: nitko znanstveno nema razvijene mjere za zaštitu niti znanje o virusu i njegovom ponašanju.
Svejedno, državne institucije osporavaju svima sve mjere u postupcima prema toj pošati. S većinom se slažem (jer su opći, danas najlogičniji, postupci u odnosu prema napoznatom virusu i nepoznatom učinu).
Ako nitko nema iskustvo (novi soj) s korona virusom, otkud državi i stožeru pravo ljude (društvo, dijelove društva, grupe, pojedince) prisiljavati na postupke koje stožer/država propisuju?
Oni to rade jer jedan (stožerni) model upravljanja najlakše uočava učinke mjera protiv bolesti i širenja virusa. Znači, oduzimaju nam osobne slobode u svrhu uspješnijeg eksperimentiranja. Zapravo smo ponusni kunići u koncentracijskom logoru.
Ljudi to vide, marširanje u svilenim odijelima, s rukama u džepima i svakodnevno televizijsko samohvalisavo samopromoviranje.
Ali, ja (glup) ne mogu kupiti/dobiti/ukrasti niti jedan važan proizvod (zaštitna maskica, zaštitne rukavice, medicinski alkohol ili /i dezinfekcijska sredstva) u zaštiti vlastitog zdravlja (koje je sastavni dio zdravlja cijelog društva, jer je bolest zarazna).
I tako za cijelo vrijeme trajanja opasnosti.
(Nisam jedini, uvjeravaju me kako su poskupljenja profiterska (iako moja potreba na tržistu generira porast cijena, čiju korekciju može izvesti samo država ubacivanjem državnih rezervi tih proizvoda i ponudom zadržati normalnu cijenu. Da, država nema tih rezervi i nije pripravna za ovu krizu. Restrikcije (gulago sustav) su jedino što vrlo uspješno i sa zadovoljstvom rade.)
Npr. kućna karantena je dvosjekli mač, jer stanovi/kuće nisu izgrađene kako bi zadovoljili zahtjeve zaustavljanja pandemije koja se širi dišnim putevima.
Onaj tko tako vodi zdravstvenu krizu širenja korona virusa je šarlatan i nitko ga nije dužan slušati. Iako se zbog vlastitog obrazovanja i odgoja ponašamo sukladno većini naputaka takvog vodstva.
Oznake: koncentracijski logor, medicinski eksperimenti, svijet, Hrvatska, pandemija, epidemija, zaraza, društvo, korona virus, oduzimanje osobnih sloboda, nauka, oblik vođenja krize, kućna karantena, šarlatani
komentiraj (1) * ispiši * #
13
srijeda
travanj
2016
UN
Društvo je složena pojava (koje proučava sociologija).
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.
Društvena struktura
Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti (religija, moral, filozofija, znanost i umjetnost).
Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Oblici društvenog života
Horda, rod, pleme, narod, nacija, (klase, kaste, staleži), država, političke stranke, obitelj
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
Obliku vladavine na monarhije i republike.
Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
Kriteriju državnog uređenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.
Društvena struktura
Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti (religija, moral, filozofija, znanost i umjetnost).
Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
Oblici društvenog života
Horda, rod, pleme, narod, nacija, (klase, kaste, staleži), država, političke stranke, obitelj
Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
Obliku vladavine na monarhije i republike.
Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
Kriteriju državnog uređenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo
Političko ponašanje dijela političkog saziva Sabora, proistekao iz titoističkog nasljeđa, sustavno iskazuje nebrigu za osnovne društvene probleme (društvenu osnovu).
Ustrajni na svom konceptu političke nadogradnje (kao osnove njihova društva), voljni sastančiti i polemizirati (protivno nakani društva ostvarivati i ekonomsku stranu društva), s namjerom podvesti većinu u političko (time i ekonomsko) ropstvo.
Energija koju (dodvoravajući se svima samo ne glasačima) iskazuju u ispraznim i ispirućim javljanjima ukazuju na potrebu javnog, aktivnog i djelotvornog uređivanja društvenih odnosa (na koje glasači imaju ustavno pravo).
Treba organizirati referendum i zabraniti socijaldemokratsku partiju, antihrvatsku (veleizdajničku, kako god da je u hrvatskom zakonodavstvu veleizdaja definirana), razjuriti sve one koji se ne ponašaju u skladu s preuzetim obavezama prema žitelji proisteklih iz dokumenata UN-a.
Hrvatska ima pravo na djelotvornu i prosperitetnu državu.
Socijaldemokratsku (titoističku) (izdajničku)(šarlatansku) svojtu treba politički obespraviti.
(Jednom ću citirati i obaveze koje proizlaze iz članstva u UN-u (na čije je čelo Hrvatska kandidirala (??) Vesnu Pusić (koja s poveljom UN-a ima koliko tuka sa školskom kredom ... (guske u magli, tuka u magli))).)
Hrvatska za sva vremena!
Oznake: društvo, sociologija, društvena struktura, društvena osnova, oblici društvenog života, titoisti, političko ropstvo, referendum o političkim odnosima, izdajnici, šarlatani
komentiraj (1) * ispiši * #
