Ljeto je i doba rijeka, tko nije, nek pogleda moj film i dobije ideju za neki izlet B

Oznake: rijeke

Istražite sa mnom zanimljivu rijeku koja teče samo dio godine – rijeka Bijela.

Ova neobična rječica gotovo da je postala sinonim za nestalnost vodotoka u primorskom krškom području. Gotovo je nemoguće proći dijelom Jadranske magistrale kraj Karinskog mora, na nekih 30 kilometara istočno od Zadra, a ne zapaziti krševiti kanjon Bijele rijeke koji dominira krajolikom.

Rijeka izvire iz prostrane pećine u čijoj se dubini i za najžešćih suša može pronaći vode. U kišovito doba godine Bijela rijeka se ruši niz nekoliko velikih slapova od kojih neki sežu i do pet ili šest metara visine. Ljeti je korito suho i bijelo od vapnenca koji rijeka taloži cijelim tokom u obliku sedre. Za pretpostaviti je da je po tome rijeka i dobila ime. Prilika je to da se krene u obilazak kanjona uspinjući se po suhom koritu. Bijela rijeka ulijeva se u Karinsko more.

Pogledajte u videu kako to izgleda:

Oznake: bijela, rijeke

Nedavno je moj dokumentarac emitiran na njemačko-francuskoj televiziji ARTE.

Film sam napravio nastojeći promovirati prirodu, ali i samu Hrvatsku. Nastojao sam prikazati mnoge skrivene dragulje naše zemlje, što svakako može obogatiti i turističku ponudu i van glavnih turističkih odredišta.

Film će se osim na TV ARTE, dakle u Njemačkoj i u Francuskoj, emitirati i u Italiji i Španjolskoj, a vjerojatno nakon toga i u ostalim europskim zemljama, možda i svjetskim. Veliku pomoć pružila nam je Irena Jelić iz HAVC-a koja je asistirala u distribuciji filma.

TV ARTE je osima za kulturu specijalizirana i za film, a posebno dokumentarce o prirodi i putovanjima.

Film na engleskom jeziku možete pogledati ovdje:

Oznake: rijeke, televizija, film

Istraživanje ljepota predivne Mrežnice, mnogima najljepše rijeke i Hrvatskoj... provjerite zašto u videu
!



Mrežnica je rijeka kanjona, sedrenih barijera, ujezerenih dijelova toka, dakle fenomena karakterističnih za rijeke u kršu. Pa ipak, mnogi će upravo Mrežnicu svrstati među naše najljepše rijeke. Razlog tome možda treba tražiti u stotinjak sedrenih slapova koji presijecaju rijeku duž cijelog njezinog toka stvarajući zapravo niz međusobno povezanih jezera.

Oznake: mrežnica, rijeke

Velika mi je čast i zadovoljstvo najaviti izradu nove knjige o rijeci Mrežnici. Monografija puna spektakularnih fotografija te inspirativnih tekstova izaći će na jesen ove godine, a već sada možete u sklopu crowdfunding kampanje rezervirati vaš primjerak knjige po povlaštenoj cijeni!

Oznake: mrežnica, rijeke

Cetina je naša velika dalmatinska rijeka, koja od samog početka i kraja krije mnoge atrakcije. Slap Gubavica jedan je od njih. Pogledajte kako doći do njega i kako je biti ispod njega!

Oznake: Cetina, rijeke

Čast mi je predstaviti moj novi video: rijeka Kupa:



Kupa je vrlo raznolika rijeka te spaja kršku i panonsku Hrvatsku. Izvire u NP Risnjak, hita u brzacima prema dolini gdje šušti na slapovima i konačno meandrira u Pokuplju.

Kupa je najduža od svih rijeka koje od izvora do ušća teku unutar administrativnih granica Republike Hrvatske. S obzirom na dužinu svojega toka od 292 km, raznolikost reljefnih cjelina i na građu geološke podloge kojom se proteže njeno korito, Kupa je i izuzetno raznolika rijeka. U gornjem dijelu toka usjekla se duboko u krševiti, brdsko-planinski prostor zelenog Gorskog kotara, potom se raširila i mirnijim tokom vijuga pitomim bregovitim krajolikom sjevernog dijela Karlovačke županije. Primivši svoje najsnažnije pritoke, Kupa teče Pokupljem poput prave nizinske rijeke, prvo širokom ravnicom, a zatim okružena brežuljkastim reljefom Vukomeričkih gorica i obronaka Petrove gore, sve do grada Siska gdje se ulijeva u Savu.

Oznake: rijeke, Kupa, Gorski Kotar

Čast mi je predstaviti moj novi video: rijeka Mura

Mura je uz Dravu dio regionalnog Parka Mura Drava te Rezervata biosfere Mura Drava Dunav, poznata po svojim meandrima i očuvanoj poplavnoj nizini s mrtvicama i meandrima, na kojoj još uvijek viđamo vodomare, vidre, dabrove…

Oznake: film, rijeke, Međimurje

Čast mi je predstaviti moj novi film: Zeleni krvotok Hrvatske (Rijeke Hrvatske)

Ovdje ga možete pogledati cijelog:

Oznake: rijeke, priroda

Čast mi je predstaviti moj novi film, Zeleni krvotok Hrvatske:

Oznake: rijeke, film

Ljetovanje na rijekama, bilo na divljaka u šatoru, u uređenom kampu, vikend kući ili višednevnoj ekspediciji čamcima,pravi je doživljaj prirode, još nekomercijaliziran osim na nekim vrućim točkama poput Skradinskog buka. Ljetujte i na našim rijekama!


Koji je vaš izbor?



Više na stranicama Rijeke Hrvatske

Oznake: rijeke

Izvor Zrmanje jedan je od naših najtajnovitijih. Skriven podno amfiteatra ogromne litice započinje tok jedne od naših najljepših rijeka. Pogledajte u videu kako izgleda!

Posebno sam sretan što mogu najaviti novi video – o izvoru Zrmanje. Dugo vremena mije odolijevao, a i kad sam išao, bio je previše suh. No, kipno proljeće uhvatlo ga je u izvrsnoj kombinaciji zelenila i vode . Nije bilo drugo nego krenuti putem Dalmacije i snimiti neke scene.

Pogledajte video:





Više o Zrmanji

Oznake: zrmanja, rijeke

Ponosno vam predstavljamo trailer novog filma Rijeke – zeleni krvotok Hrvatske. Radi se o posljednjem nastavku trilogije iz projekta Rijeke Hrvatske: knjiga Rijeke Hrvatske, ove internetske stranice te konačno film. Autor filma je Goran Šafarek, autor glazbe Dalibor Grubačević.


Film traje 52 minute, a prikazuje skoro sve naše velike rijeke. Prati život ptica na dravski sprudovima, riku jelena u Kopačkom ritu, život roda, koja i čaplji na poplavnim pašnjacima Lonjskog polja, sedrene barijere i slapove Mrežnice, tajnovite rijeke krških polja, ispod slapova Krke i mnoge druge priče.

Film je namijenjen televiziji i festivalima.

Oznake: rijeke

Rijeka Gacka naša je najpoznatija ponornica, a postaje sve značajnija turistička destinacija. Poznata su njena vrela s mlinovima, krško polje te ponori. Gacka je izvrsna destinacija za ribolov na pastrve.




Gacka lijeno vijuga velikim krškim poljem u zaleđu Velebita i Senjskog bila, a sa sjeveroistoka omeđenog Malom Kapelom. U jugoistočnom rubu polja, podno brda Godača izbijaju njezini najsnažniji izvori, Tonkovića vrilo i Majerovo vrilo. Ovo su najjača, ali nikako i jedina vrela Gacke. Gacka će duž svoga toka primiti vode još mnogih izvora i pritoka. Na izvorima iznikle su mlinice vodenice, a očuvane su kod Majerovog vrila.

Pročitajte više o Gacki ovdje

Gacka su danas popularno izletište, a posebice za ribiče mušičare. Uz obilje hrane, potočna pastrva se razvija u Gackoj kao ni u jednoj našoj rijeci i brzo raste. Dapače, neka istraživanja potkrjepljuju tvrdnju da potočna pastrva raste u Gackoj pet do sedam puta brže nego u bilo kojoj drugoj vodi na svijetu. Stoga nije rijetkost da se na udici vještog ribiča nađu primjerci i do pet, šest kilograma.

Oznake: gacka, Lika, rijeke

Mrežnica je jedna od najljepših hrvatskih rijeka, a kupalište kod mjesta Belavići, odnosno Mrežnički Brig jedno je od najpoznatijih i najboljih izletišta nadaleko.



Ovdje blizu Duga Rese je Mrežnica već uvelike u stisku čovjeka, izašavši iz svojeg kanjona, no rijeka je ovdje prilično široka i plitka, ostavljajući mjesta za riječne otočiće. U plićini raste trska, lopoč i ostala vodena vegetacija što doprinosi dražesti prostora i osjećaju divljine. Može se stoga plivati i veslati i naći skrivene i mirne kutke.

Osunčati se može na maloj plažici, a za one željne malo i akcije, tu je i skakaona, mali drveni molić. Malo dalje je slapić, gdje se može osvježiti u jacuzziju. Oprez, slap je sklizak od mnogih nogu koje su po njemu hodale. Usput, to nije dobro za sedru, jer nema sedrotvornih mahovina.

Da bi izletište bilo potpuno, može se popiti kavu, sok, pojesti sladoled ili ručati u restoranu Mons solisu, odmah iznad vode u ugodnoj hladovini suncobrana. Malo podalje je kamp Slapić gdje se može i odsjesti više dana.

Do ovog izletišta vodi dobra cesta, a iz smjera Belavića novi most, nastao na mjestu starog drvenog. Nov most na sreću je dijelom zadržao taj svoj stari, prepoznatljivi izgled.

Oznake: mrežnica, rijeke

Muškovci su lijepo izletište na Zrmanji, gdje se u vrućim ljetnim danima može hladiti u friškoj rijeci i na njenim slapovima.



Rijeka Zrmanja jedna je od naših krških, dalmatinskih rijeka. To je i rijeka kanjona i polja. Upravo kod Muškovaca Zrmanja izlazi iz njenog najljepšeg dijela koji počinje u Kaštelu Žegarskom. Zahvaljujući dobroj cestici koja se odvaja s glavne ceste Graćac – Obrovac, lako je doći do ovdje. Može se kupati, skakati sa slapova, lijana s drveća, daski ili čak s mosta, uokolo veslati, uz masku i disalicu malo istraživati dno…

Uz već postojeće kuće, niknuli su stoga restorani, barovi, apartmani, mali kamp. Možda je to nekima i preveliko zadiranje u rijeku, no realnost je takva.

Muškovci su cilj kraj rafting i kanu tura koje počinju u Kaštelu Žegarskom. Već nekoliko stotina metara dalje, Zrmanje je pregrađena i pretvorena u akumulaciju RHE Velebit, no ne zadugo. Već iza Zrmanja hita prema posljednjem slapu i Obrovcu.

Oznake: zrmanja, rijeke, izlet, ljeto, kupanje

Slapovi su jedna od najzanimljivijih obilježja naših rijeka. Pogledajte neke od najljepših u ovom videu.



Jedan od najlijepših ukrasa rijeka su slapovi. Na hrvatskim rijekama najlijepše slapove stvorila je sedra. Nadaleko su poznati plitvički slapovi i slapovi Krke. Međutim, ništa manje zanimljive slapove tvore rijeke Mrežnica, Korana, Una, Krupa, Zrmanja i druge naše krške rijeke. Zanimljivo je da neke od najljepših slapova nalazimo i na rijekama i rječicama nestalnog toka

Da li se slažete sa izborom? Što sam izostavio?

Oznake: slap, vodopad, rijeke

Kotli su predivno mjesto u Istri, koje je sačuvalo svoju prirodnu i kulturnu baštinu.



Sa svojih pedesetak kilometara toka, Mirna je najduža istarska rijeka. Izvire podno Huma u Buzeštini. U izvorišnom dijelu rijeka prolazi kroz selo Kotli. Promatrajući ovdje korito rijeke može se pretpostaviti da su Kotli dobili naziv po kotlastim udubinama koje je Mirna izdubila protječući kamenim koritom. U Kotlima je u samom kanjonu rijeke smješten malen kameni mlin. Obnovljen je i u funkciji, međutim ujedno je i posljednji od ukupno šezdesetak mlinova koji su nekad radili duž cijelog toka Mirne i njenih pritoka.

Oznake: Istra, kotli, hum, rijeke

Moj prvi film o Hrvatskoj.

Ušće Mure u Dravu jedno je od neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj. Srce joj čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. U njenim prostranim poplavnim šumama, rukavcima i sprudovima žive jeleni, djetlići, vodomari i ostale životinje. Bistre i svježe vode ušća Mure je i predivno kupalište.



Te i ostale draži ove neočekivane divljine u ravnoj Podravini prikazani su u dokumentarnom filmu Ušće Mure – hrvatska Amazona. Posebnu čar filmu daje originalna glazba poznate etno glazbenice Lidije Bajuk.

Film je prikazan na HTV-u.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Drava, Mura, ušće. legrad, donja dubrava, Podravina, Međimurje, film, Dokumentarni, dokumentarac, rijeke, priroda, voda

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Dok je sasvim janso zašto su neki načelnici za izgradnju - zbog renta, odnosno da prodaju ono najvrijednije što imaju, ali nisu ni svjesni da si dugoročno pile granuna kojoj sjede. To su uvidjeli njihove kolege na rijeci Dobri koji su čak tužili HEP zbog vodenih valova koji im haraju obale.

Svojom medijskom i terenskom kampanjom, HEP nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. Godine kada je Drava poplavila Pušćine. To mjesto je osim toga i „debelo“ regulirano što je još jedan dokaz neučinkovitosti tehničkih regulacija kao isključiva obrana od poplava. Upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val.



Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama. Predivan, možda najljepši kanjon ove rijeke trebao je biti pregrađen i potopljen velikom branom. Tada je HEP prodavao istu priču o „razvoju turizma“, „radnim mjestima“ i „kako neće biti utjecaja na okoliš“. Projekt brane bio je iz socijalizma, kao i studija utjecaja na okoliš kada su propisi bili daleko od današnji standarda. HEP tu studiju nije htio pokazati javnosti sve do samog kraja kada je zapravo bilo gotovo.

Po izgradnji brane, istina nije mogla biti dramatičnija. Najbolja rijeka za rafting je uništena, a novih turista dakako nema. Čak je i Institut za turizam žestoko reagirao još za vrijeme gradnje, da nijedna akumulacija u svijetu nije turistički resurs. Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE Gojak bez ijednog novog radnog mjesta. A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke niti kanjona više nema, samo mrtva akumulacija. Riblji fond je uništen, a“ kraljica voda“, riba mladica je na pragu nestajanja. I nizvodno se trpi – vodeni valovi prijete kupačima, a direktno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer se u turbinu voda pušta iz dubine, a vjerojatno hladi i obližnju Mrežnicu koja je već sad značajan turistički resurs (putovi vode u podzemlju su nepredvidivi pa vjerojatno hladna voda iz Dobre curi u susjednu rijeku). Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura! Mediji spominju „zamračenih“ 5 milijuna eura. Postavlja se i pitanje učinkovitosti, jer bi mogla curiti voda iz akumulacije u krško podzemlje te smanjiti proizvodnju,a i povećali bi se troškovi zatvaranja rupa u šupljem kršu, odnosno stvaranja betonskih zavjesa.



Načelnici općina uz Dobru pomamili su se u početku za rentama i objeručke prihvatili i promicali projekt, a i stanovnici okolnih sela se ponadali kakve male koristi. Dobili su maglu i eroziju. Svoje razočaranje po pisanju karlovačkih medija ne krije načelnik Bosiljeva Josip Korenić. Kako kaže, vodostaj se zna dignuti i za tri metra. Zbog tog su onemogućene turističke i gospodarske aktivnosti dok, kaže Korenić, HEP nije ispoštovao dogovor plaćanja naknade za korištenje prostora općine za HE Lešće – prema kojem bi trebala dobivati 200 tisuća kuna godišnje“. Općina Netretić tuži HEP za odrone zemlje i opasne vodene valove. Župan Karlovačke županije koji je nekad ponosno uz Jadransku Kosor otvorio hidroelektranu (i tada najavio nove), sada skrušeno priznaje da to i nije možda bila najbolja opcija. Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove znači smanjiti ionako mizernu proizvodnju od 42 MW struje. Kao vrhunac paradoksa, HEP predlaže gradnju nove brane nizvodno.

Ove se činjenice malo čuju, no valja ih znati da bi pravilno odvagnuli dugoročne koristi i šteta, pogotovo u svijetlu novog vrednovanja rijeka kao i budućih klimatskih promjena.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: hidroelektrana, HE Lešće, rijeke, rijeka, Dobra, bračna, kanjon, turizam

Po medijima se posljednjih dana ponovo pokrenula tema hidroelektrana na Dravi. No radi se samo o pokušaju ubacivanje HE Molve 1 i 2 u županijski prostorni plan. Ništa više. Neka moguća izgradnja gotovo je nemoguća, kao i prije. Podsjetimo se, pokojne HE Đurđevac i HE Novo Virje dugo su bile u prostornom planu pa od toga nije bilo ništa. A Molve 1 i 2 samo su treći pokušaj da HEP zaradi na rijeci Dravi nauštrb građana.

Župan bi također trebao biti obzirniji u svojim komentarima o ovoj tematici i ne posezati floskulama na razini birtijskih komentara, gdje se protivnike brane, i stručnjake i građane prikazuje kao nerealne „zelene“, koji samo galame, utopijske, čak i protivnike napretka. Naime, sasvim je jasno da svima nama treba struje, ali ne više na takav način. Bolje da se konzultira sa studijom Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) koja na znanstven način jasno govori o štetama hidroelektrana na Dravi. I informirati se o modernim energetskim rješenjima, i baciti pogled na Gradišće u Austriji gdje se bez velikih energetskih objekata ovaj kraj pretvorio u izvoznika struje. Još se na goru razinu spušta načelnik jedne naše općine koji je na javnom skupu izjavio kako bi tim zelenima „sjekao glave“.

Dovoljno je vidjeti zadnjih godine afere s HEP-om i predložene propale projekte po principu što više, to bolje (i mutnije). HE Lešće trebala je stajati 50 milijuna eura da bi na kraju cijena bila gotovo 100 milijuna (to nije izuzetak, već pravilo od kojeg pate sve hidroelektrane u svijetu). To je i glavni razlog izgradnje ovih mega objekata. Ili vidjeti i jednostavne činjenice, kad god je bila suša, HEP je povisivao cijenu struje, a kad je bilo vode, dakako da nije vraćao cijene (a usput je hazarderski skladištio vodu po akumulacijama i puštao vodene valove da maksimizira zaradu i po cijenu poplava, a bile su i 2012. i 2014. iza njih čak 22 hidroelektrane), a vodeni valovi i od metra svakodnevno pustoše obale. Valja napomenuti da je Hrvatska ovo ljeto uvezla 60% energije, jer podbacile su upravo hidroelektrane zbog suše. Klimatski modeli predviđaju sve više ekstrema – suše i poplave.



HEP tu nema što izgubiti, a može dobiti milijarde, što i je njegov jedini interes. Da HEP i uhljebi u njemu žele struju, davno bi počeli raditi na razvoju solarne energije i mnogih drugih načina štednje, smanjivanja gubitaka na mreži itd. Primjerice, energetski lobi blokirao je u potpunosti razvoj solarne energije da bi onda ucjenjivali građane potrebom za strujom (i optuživali „zelene“ kako su protiv svega). HEP je svojim izborom preskupih i iznimno teško ostvarivih projekata (Plomin C, Zagreb na Savi, na Dravi) zbog toga glavni kočničar Hrvatske, a ne ti „zeleni“. Hidroelektrane su imale jako važnu ulogu u energetskom razvoju Hrvatske, ali sada postoje puno naprednija rješenja, a njih treba ostaviti u prošlosti. Umjesto povratka u 60. i 70. godine 20. stoljeća, okrenimo se sunčanoj budućnosti.

Već od samog guranja unaprijed propalog projekta obilato će se okoristiti od cijelog procesa svita projektanata i raznih biroa koji skupocjeno, na račun poreznih obveznik naplaćuju uslugu, a u uskoj su sprezi s HEP-om.

Kao i uvijek, HEP bajkama nastoji pridobiti javnost. Govore kako:
• Nema akumulacije, ovo je protočna brana –u projektu jasno piše kako će obale biti betonirane i zemljane, dakle potpuno umjetne. I HE Donja Dubrava je akumualcijsko-protočna brana, dakle vrlo slična stvar. To je dakle gotovo pa ista hidroelektrana kao i odbačena Novo Virje, samo prepolovljena na dva dijela i malo premještena uzvodno, da bude u cijelosti u teritoriju Hrvatske, misleći da im Mađari sada ne mogu ništa. Uzalud.

• Kako je hidroelektrana „Višenamjenski objekt“ koji pruža:
• Obranu od poplava – hidroelektrane smanjuju manje poplave, upravo one koje su korisne (pune podzemne zalihe voda itd). Ali, vrlo su riskantne za vrijeme velikih poplava – stvaraju vodene valove nizvodno. Primjerice u 2012. su stradale Pušćine u Međimurju, te 2014. Bile poplave kod nas u Podravini. Sve to uz čak 22 uzvodne hidroelektrane!
• Navodnjavanje – gotovo se nikada na kraju ne izvede, a ako i da, preskupo je i nitko ga ne koristi
• Turizam – akumulacije nisu nikakav turistički resurs (što je prilikom gradnje HE na Dobri javno istaknuo Institut za turizam); s druge strane, EU aktivno promiče održivi turizam na očuvanoj Dravi ( brojni IPA projekti)
• Zaštita prirode – upravo smiješno. Potreba za daljnjim objašnjenjem? Hidroelektana u potpunosti uništava autohtoni okoliš.

U stvarnosti, dolazi do:
• potpunog gubitka prirodne rijeke
• pada razine podzemnih voda što dovodi nadalje sušenje šuma i polja (šuma Repaš)
• vodenih valova i erozije
• Nema više riba, jer nema više mrjestilišta, jer ovo je posljednji široki pojas poplavne nizine, rukavaca i mrtvica gdje se mrijesti riba
• Gubitak korisnih funkcija rijeke (samopročišćavanje, prirodna retencija od poplava, prihrana podzemnih voda)

Da zaključim, hidroelektrane nisu nikakvi zeleni ni ekološki izvori energije. One su i jedan od najdestruktivnijih ljudskih aktivnosti po prirodu.

Projekt je nerealan i gotovo neizvediv, iz više razloga:
• Preskup – nemogućnost nalaženja kredita (EU financira revitalizaciju rijeka, ne uništenje). Zbog toga su pali do sada svi veliki mega energetski projekti.
• sigurno će pasti studiju utjecaja na okoliš (isto HE Ombla)
• unatoč jasnom prihvaćanju od strane pojedinih načelnika općina (pomama za rentama), postoji ogroman otpor lokalnih stanovnika, kampanje za zaštitu okoliša, što je ujedno i vrlo odbojno kreditorima i investitorima
• mađarski otpor

Na Dravi je u tijeku veliki projekt ekološke obnove Drave (LIFE),vrijedan 4.5 milijuna eura. Osim njega, EU je preko brojnih projekata Dravi „dala“ još dodatne milijune eura. Jasno je da bi izgradnjom HE to potpuno stalo, a čak i planovima to bilo ugroženo.

Isto tako je HEP na rijeci Dobri prilikom izgradnje HE Lešće obećavao brda i doline, a ostala je maglovita akumulacija, sjena nekad predivnog kanjona s najboljim raftingom u Hrvatskoj. Nestalo je i cijenjene ribe mladice. Kome god nije jasno, neka slobodno pogleda ovaj mali karikaturni video:



Goran Šafarek

Oznake: Drava, rijeke, energetika, hidroelektrana, bračna

Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek
ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

U sklopu filma Rijeke Hrvatske, napravili smo kratak video o ovoj dalmatinskoj rijeci.



Snimljeno uz dozvolu i podršku nacionalnog parka Krka. Ovaj video dakako ne prikazuje sve vrijednosti Krke, već samo ono što smo snimili za potrebe filma.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Krka, rijeke, film, dokumentarac, priroda, Dalmacija, Šibenik, slapovi, skradinski buk, NACIONALNI PARK, trailer

Farma Muškatljin kod Donje Dubrave pruža jahanje uz divlje dravske krajolike.

Oznake: konji, jahanje, Drava, rijeke, Zdravlje

Dragi prijatelji,

Snima se dokumentarni film Rijeke Hrvatske u neovisnoj produkciji Gorana Šafareka.



Kako televizija i ostale produkcije za prirodu nisu zainteresiran, radimo to sami. Kako nam je cilj proizvod na razini BBC-a koji će promovirati rijeke i Hrvatsku općenito, to traži i značajna ulaganja u opremu i ostale aspekte snimanja.

https://www.indiegogo.com/projects/rivers-of-croatia-animals-nature/x/16356332#/

pomozite sudjelovanjem ili dijeljenjem naše kampanje, pokažite nekome tko bi mogao biti zainteresiran...


Hvala!

Oznake: rijeke, voda, Hrvatska, dokumentarac, snimanje, dokumentarni film, Drava, Cetina, Krka, zrmanja, Dunav

Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF

Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.comke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.

Oznake: priroda, rijeke, regulacija, poplave, regulacija rijeka, poplava, obaloutvdra, ptice, sprudovi, bioraznolikost.

Oznake: voće, gospodarenje vodama, rijeke, voda, priroda, IUCN, znanost

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.

Oznake: HEP, hidroelektrana, Molve 1 i 2, Drava, rijeke, energetika, solarna energija

Međunarodna organizacij za zaštitu prirode Conservancy International izradila je video o značaju poplavnih područja. Rijeke se tradicionalnu gledaju i upravljaju kao kanali, odnosno voda između lijeve i desne obale. Značaj poplavnih nizina je ignoriran, a one samo su odvajane od rijeke i uništavane.



Prije svega zbog ogromnog prirodnog značaja, ali i prirodne obrane od poplava, poplavna područja uz rijeke se vraćaju u fokus.

Oznake: rijeke, regulacije, poplava, poplavna nizina, priroda, bogatstvo

DamNation - Trailer from Patagonia on Vimeo.

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, brane, he, energetika, hidroenergija, ribe

Oznake: HEP, hidroelektrane, akumulacije, energija, rijeke, brazil, Amazona, amazonija, klimaske promjene, deforestacija, uništavanje, genocid, protjerivanje

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.

Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.

Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.

Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija

Patagonija je spašena od groznog projekta HidroAysén - hidroakumulacija na djevičanskim rijekama Baker i Pascua!

Oznake: rijeke, hidrocentrala, hidroelektrana, hidroenergija

Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi uljudi, štete od poplava su djelo čovjeka.Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka.

Oznake: poplave, rijeke, poplava, regulacije, Slavonija, sava, Drina

26. i 27. ožujka u Varaždinu održan je četvrti sastanak radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga restauracije dijela rijeke Drave u sklopu LIFE + programa (fondovi europske Unije koji dosežu i do 10 milijuna eura).

Radnu skupinu čine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava i udruge BAOBAB. Svrha projekta restauracije dijela rijeke Drave jest povečanje riječne dinamike s ciljem zaštite riječnog korita od daljnje degradacije, poboljšanje uvjeta staništa, te održiva obrana od poplava.

Oznake: rijeke, priroda, Drava, revitalizacija, EU, hrvatske vode, zaštita prirode

Oznake: HEP, hidroelektrane, energija, rijeke, održivi razvoj, priroda

''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo. One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2

Povodom Svjetsko dana voda u Beogradu je promoviran novi projekt "Spasimo plavo srce Europe" koji želi sačuvati netaknute rijeke ovog područja od izgradnje 570 (!) hidrocentrala. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će voditi dio kampanje na području Hrvatske i zalagati se za zaštitu Save i njenih pritoka.

Oznake: hidroenergija, brane, hidroelektrane, rijeke, priroda, održivi razvoj, energetija, zaštita prirode

U Koprivnici, 21. veljače 2014.

Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.

Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…

Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija

Prenosimo iskustva o poplavama u zemlji gdje je su one još mnogo češće i gore. Ne ponavljajmo greške drugih!

Agencijske vijesti prošle zime na trenutak su nam pokazale stravične slike stradanja ljudi na Filipinima. Tajfun Washi punom je snagom udario otok Mindanao, uzrokujući blatne bujice kroz cijela sela, ostavljajući ogoljene planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele kuće nestajale u rijekama ili potom u moru.

Oznake: poplave, filipini, regulacije, rijeke, tajfun, monsun, štete, bujica, odron

https://www.youtube.com/watch?v=n8OutK-VJ-4

Oznake: hrvatske vode, poplave, regulacije rijeka, rijeke, voda, štete, poplavna nizina

Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane

Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen

Čini se propadaju projekti izgradnje hidroelektrana na Balkanu - zbo ogromnih posljedica, ali i protivljenja lokalnog stanovništva.
http://www.foca-24.info/vlast-popustila-pred-ekolozima-snsd-odustaje-od-gradnje-mini-he-u-np-sutjeska/

Pogledajte i film o borbi ljudi protiv ovih hidroelektrana



Poruka je jasna: osim što hidroelektrane uništavaju rijeke i stvaraju gromne posljedice, investicije u hidroenergiju su pune rizika. Okrenimo se suncu i vjetru!

Oznake: hidroelektrane, priroda, rijeke, voda, održivi razvoj, investicije

Oznake: HEP, struja, energija, rijeke, Plomin C, energetika, održivi razvoj

Poštovani,

zadovoljstvo nam je predstaviti kratak informativni video NATURA 2000 – ponos Hrvatske.



Hrvatska je ulaskom u EU postala dio ekološke mreže NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu (više od 30000 područja i 20% teritorija EU).

Ona predstavlja temelj održivog gospodarskog razvoja, stavlja prirodu u službu čovjeka, ali istovremeno štiti prirodne procese, staništa i vrste. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne prirodu bez čovjeka. To je poruka s kojom želimo doprijeti do javnosti zbog česte pogrešne percepcije da zaštićena područja blokiraju gospodarski razvoj dok je istina upravo obrnuta.

Kako je rekao Baba Dioum, senegalski znanstvenik i zaštitar prirode: „Na kraju ćemo očuvati samo ono što volimo, volit ćemo samo ono što razumijemo i razumijet ćemo samo ono što smo naučeni.“

Video je nastao u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

U prilogu možete pročitati nešto više o NATURA 2000 mreži u Hrvatskoj i samom projektu.

Lijep pozdrav

Oznake: NATURA 2000, priroda, Hrvatska, Životinje, biljke, more, podzemlje, endemi, EU, zaštita prirode, rijeke, planine, biološka raznolikost, prirodno bogatstvo, film, Udruga Sunce, Udruga Baobab, BIOM, Argonauta, Divina Natura

Oznake: HEP, hidroelektrane, hidrocentrale, rijeke, voda, poplav, poplavna nizina

Pozivamo vas na izložbu “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek , Marko Matešić Riža , Boris Krstinić i Antonio Rossetti .

Oznake: priroda, fotografija, Drava, Velebit, zrmanja, izložba, rijeke, Životinje

Prenosimo članak o velikim posljedicama hidroelektrana i hidrotehničkih zahvata u istočnoj Hercegovini.

Oznake: HEP, hidroelektrana, hidrocentrala, rijeke, krš, priroda, Popovo polje, Neretva, hidrotehnika, zahvatiš, električna energija, struja

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Povodom 22. svibnja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj pozivamo Vas na izložbu „Natura 2000 - Ponos Hrvatske“.

Otvorenje izložbe predviđeno je za 22.05.2013. (srijeda) s početkom u 18:00 sati
u prizemlju City Center One; Vukovarska 207, a izložbu će te moći pogledati do 29.05.2013.

Oznake: NATURA 2000, zaštita prirode, rijeke, planina, priroda, održivi razvoj

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

Hidroenergija je u Indiji zastupljena godinama i jedna od najvećih izvora energije. Ta je zemlja sedmi najveći proizvođač hidroenergije te s proizvodnjom od 114 TWh čini 3.5% udjela u svijetu. Problem iseljavanja ljudi kod izgradnje uvijek je bio velik, kao i nestanak kulturne baštine. Mnogi aktivisti za ljudska prava i za zaštitu okoliša sumnjali su i u pravu ekonomsku korist od hidroelektrana. Sve je više studija koje govore o prevelikoj gospodarskoj cijeni ovih velikih brana. Jedan od stručnjaka koji se bavi gospodarskom evaluacijom hidroenergije je Dr. Bharat Jhunjhunwala, ekonomski stručnjak sa Indijskog instituta za menadžment Bangalore (IIMB). On je i autor knjige Economics of Hydropower (Ekonomija hidroenergije) u kojoj predstavlja svoja istraživanja. Njegova je središnja tvrdnja da su koristi od hidroelektrana uvelike preuveličane, a štete umanjivane.

On je na primjeru brane Kotlibhel 1B znanstveno dokazao da troškovi od hidroelektrana zapravo veći nego koristi. Ovdje ne govorimo samo troškovima gradnje i održavanja, već o cijelom nizu tzv. skrivenih troškova koje energetičari ne ubrajaju u troškove. Dr. Jhunjhunwala nabrojao je između ostalog: smanjena kvaliteta vode, sediment, emisije metana, potresi, odroni, malarija, ali i nestandardne ekonomske parametre poput biološke raznolikosti i estetske vrijednosti koje posredno itekako ulaze u ekonomsku računicu. Ovdje napominjemo tzv. usluge ekosustava koje tradicionalne gospodarske analize uopće ne računaju, a imaju ogroman utjecaj. One su primjerice prirodna obrana od poplava, samopročišćavanje vode te općenito održavanje cijelog sustava u ravnoteži. Svjedoci smo primjerice kako neravnoteže u klimi imaju tragične posljedice, kako ljudske, tako i gospodarske.Usto, rijeke su složeni hidrološki sustavi i poremećaji su dalekosežni i često nepredvidljivi, kako prostorno tako i vremenski.

Dr. Jhunjhunwala zaključuje da je šteta od ove hidroelektrane čak 7 milijardi rupija godišnje je dok je korist samo milijarda i pol godišnje.

Oznake: HEP, hidroenergija, štete, Gospodarstvo, električna energija, rijeke

Razmislite kad idući put dajete ili čujete komentare poput ovih:

"Ovi zeleni/udruge/... protiv su svega i vratili bi nas u srednji vijek/pod svijeće/u šumu/...",
"Najbolje da srušimo sve elektrane!”,
"Protiv su gospodarskog razvoja!"
"Zbog njih nema radnih mjesta!

itd

Oznake: HEP, energettika, rijeke, Gospodarstvo, održivi razvoj, zelena energija, solarna energija, energija vjetra, energetska učinkovitost