Film o rijekama

01.07.2023.

Ljeto je i doba rijeka, tko nije, nek pogleda moj film i dobije ideju za neki izlet B


Oznake: rijeke

VIDEO: rijeka Bijela koja teče samo zimi

11.01.2021.


Istražite sa mnom zanimljivu rijeku koja teče samo dio godine – rijeka Bijela.

Ova neobična rječica gotovo da je postala sinonim za nestalnost vodotoka u primorskom krškom području. Gotovo je nemoguće proći dijelom Jadranske magistrale kraj Karinskog mora, na nekih 30 kilometara istočno od Zadra, a ne zapaziti krševiti kanjon Bijele rijeke koji dominira krajolikom.

Rijeka izvire iz prostrane pećine u čijoj se dubini i za najžešćih suša može pronaći vode. U kišovito doba godine Bijela rijeka se ruši niz nekoliko velikih slapova od kojih neki sežu i do pet ili šest metara visine. Ljeti je korito suho i bijelo od vapnenca koji rijeka taloži cijelim tokom u obliku sedre. Za pretpostaviti je da je po tome rijeka i dobila ime. Prilika je to da se krene u obilazak kanjona uspinjući se po suhom koritu. Bijela rijeka ulijeva se u Karinsko more.

Pogledajte u videu kako to izgleda:

Oznake: bijela, rijeke

Moj dokumentaracna europski televizijama

31.12.2020.

Nedavno je moj dokumentarac emitiran na njemačko-francuskoj televiziji ARTE.

Film sam napravio nastojeći promovirati prirodu, ali i samu Hrvatsku. Nastojao sam prikazati mnoge skrivene dragulje naše zemlje, što svakako može obogatiti i turističku ponudu i van glavnih turističkih odredišta.

Film će se osim na TV ARTE, dakle u Njemačkoj i u Francuskoj, emitirati i u Italiji i Španjolskoj, a vjerojatno nakon toga i u ostalim europskim zemljama, možda i svjetskim. Veliku pomoć pružila nam je Irena Jelić iz HAVC-a koja je asistirala u distribuciji filma.

TV ARTE je osima za kulturu specijalizirana i za film, a posebno dokumentarce o prirodi i putovanjima.

Film na engleskom jeziku možete pogledati ovdje:


Oznake: rijeke, televizija, film

NOVI VIDEO!!! Mrežnica

04.09.2020.


Istraživanje ljepota predivne Mrežnice, mnogima najljepše rijeke i Hrvatskoj... provjerite zašto u videu
!



Mrežnica je rijeka kanjona, sedrenih barijera, ujezerenih dijelova toka, dakle fenomena karakterističnih za rijeke u kršu. Pa ipak, mnogi će upravo Mrežnicu svrstati među naše najljepše rijeke. Razlog tome možda treba tražiti u stotinjak sedrenih slapova koji presijecaju rijeku duž cijelog njezinog toka stvarajući zapravo niz međusobno povezanih jezera.

Oznake: mrežnica, rijeke

Monografija Mrežnica: crowdfunding kampanja

13.07.2020.

Velika mi je čast i zadovoljstvo najaviti izradu nove knjige o rijeci Mrežnici. Monografija puna spektakularnih fotografija te inspirativnih tekstova izaći će na jesen ove godine, a već sada možete u sklopu crowdfunding kampanje rezervirati vaš primjerak knjige po povlaštenoj cijeni!




crowdfunding kampanja nalazi se ovdje

Oznake: mrežnica, rijeke

VIDEO: istraživanje slapa Gubavice na Cetini

07.05.2020.

Cetina je naša velika dalmatinska rijeka, koja od samog početka i kraja krije mnoge atrakcije. Slap Gubavica jedan je od njih. Pogledajte kako doći do njega i kako je biti ispod njega!

Oznake: Cetina, rijeke

NOVI VIDEO: rijeka Kupa

30.03.2020.

Čast mi je predstaviti moj novi video: rijeka Kupa:



Kupa je vrlo raznolika rijeka te spaja kršku i panonsku Hrvatsku. Izvire u NP Risnjak, hita u brzacima prema dolini gdje šušti na slapovima i konačno meandrira u Pokuplju.

Kupa je najduža od svih rijeka koje od izvora do ušća teku unutar administrativnih granica Republike Hrvatske. S obzirom na dužinu svojega toka od 292 km, raznolikost reljefnih cjelina i na građu geološke podloge kojom se proteže njeno korito, Kupa je i izuzetno raznolika rijeka. U gornjem dijelu toka usjekla se duboko u krševiti, brdsko-planinski prostor zelenog Gorskog kotara, potom se raširila i mirnijim tokom vijuga pitomim bregovitim krajolikom sjevernog dijela Karlovačke županije. Primivši svoje najsnažnije pritoke, Kupa teče Pokupljem poput prave nizinske rijeke, prvo širokom ravnicom, a zatim okružena brežuljkastim reljefom Vukomeričkih gorica i obronaka Petrove gore, sve do grada Siska gdje se ulijeva u Savu.

Oznake: rijeke, Kupa, Gorski Kotar

NOVI VIDEO: Mura

08.03.2020.

Čast mi je predstaviti moj novi video: rijeka Mura

Mura je uz Dravu dio regionalnog Parka Mura Drava te Rezervata biosfere Mura Drava Dunav, poznata po svojim meandrima i očuvanoj poplavnoj nizini s mrtvicama i meandrima, na kojoj još uvijek viđamo vodomare, vidre, dabrove…

Oznake: film, rijeke, Međimurje

CIJELI FILM: Zeleni krvotok Hrvatske (Rijeke Hrvatske)!!!

04.03.2020.

Čast mi je predstaviti moj novi film: Zeleni krvotok Hrvatske (Rijeke Hrvatske)

Ovdje ga možete pogledati cijelog:

Oznake: rijeke, priroda

Film: Zeleni krvotok Hrvatske

23.02.2020.

Čast mi je predstaviti moj novi film, Zeleni krvotok Hrvatske:

Oznake: rijeke, film

NOVI VIDEO: TOP 10 naših rijeka za ljeto! :)

17.07.2019.



Ljetovanje na rijekama, bilo na divljaka u šatoru, u uređenom kampu, vikend kući ili višednevnoj ekspediciji čamcima,pravi je doživljaj prirode, još nekomercijaliziran osim na nekim vrućim točkama poput Skradinskog buka. Ljetujte i na našim rijekama!


Koji je vaš izbor?



Više na stranicama Rijeke Hrvatske

Oznake: rijeke

NOVI VIDEO: Otkrivanje vrela Zrmanje

22.06.2019.

Izvor Zrmanje jedan je od naših najtajnovitijih. Skriven podno amfiteatra ogromne litice započinje tok jedne od naših najljepših rijeka. Pogledajte u videu kako izgleda!

Posebno sam sretan što mogu najaviti novi video – o izvoru Zrmanje. Dugo vremena mije odolijevao, a i kad sam išao, bio je previše suh. No, kipno proljeće uhvatlo ga je u izvrsnoj kombinaciji zelenila i vode . Nije bilo drugo nego krenuti putem Dalmacije i snimiti neke scene.

Pogledajte video:





Više o Zrmanji

Oznake: zrmanja, rijeke

TRAILER novog filma Rijeke – zeleni krvotok Hrvatske

17.05.2019.



Ponosno vam predstavljamo trailer novog filma Rijeke – zeleni krvotok Hrvatske. Radi se o posljednjem nastavku trilogije iz projekta Rijeke Hrvatske: knjiga Rijeke Hrvatske, ove internetske stranice te konačno film. Autor filma je Goran Šafarek, autor glazbe Dalibor Grubačević.


Film traje 52 minute, a prikazuje skoro sve naše velike rijeke. Prati život ptica na dravski sprudovima, riku jelena u Kopačkom ritu, život roda, koja i čaplji na poplavnim pašnjacima Lonjskog polja, sedrene barijere i slapove Mrežnice, tajnovite rijeke krških polja, ispod slapova Krke i mnoge druge priče.

Film je namijenjen televiziji i festivalima.

Oznake: rijeke

NOVI VIDEO: rijeka Gacka

14.09.2018.


Rijeka Gacka naša je najpoznatija ponornica, a postaje sve značajnija turistička destinacija. Poznata su njena vrela s mlinovima, krško polje te ponori. Gacka je izvrsna destinacija za ribolov na pastrve.




Gacka lijeno vijuga velikim krškim poljem u zaleđu Velebita i Senjskog bila, a sa sjeveroistoka omeđenog Malom Kapelom. U jugoistočnom rubu polja, podno brda Godača izbijaju njezini najsnažniji izvori, Tonkovića vrilo i Majerovo vrilo. Ovo su najjača, ali nikako i jedina vrela Gacke. Gacka će duž svoga toka primiti vode još mnogih izvora i pritoka. Na izvorima iznikle su mlinice vodenice, a očuvane su kod Majerovog vrila.

Pročitajte više o Gacki ovdje

Gacka su danas popularno izletište, a posebice za ribiče mušičare. Uz obilje hrane, potočna pastrva se razvija u Gackoj kao ni u jednoj našoj rijeci i brzo raste. Dapače, neka istraživanja potkrjepljuju tvrdnju da potočna pastrva raste u Gackoj pet do sedam puta brže nego u bilo kojoj drugoj vodi na svijetu. Stoga nije rijetkost da se na udici vještog ribiča nađu primjerci i do pet, šest kilograma.

Oznake: gacka, Lika, rijeke

NOVI VIDEO: Izletište na Mrežnici: Belavići – Mrežnički Brig

30.08.2018.


Mrežnica je jedna od najljepših hrvatskih rijeka, a kupalište kod mjesta Belavići, odnosno Mrežnički Brig jedno je od najpoznatijih i najboljih izletišta nadaleko.



Ovdje blizu Duga Rese je Mrežnica već uvelike u stisku čovjeka, izašavši iz svojeg kanjona, no rijeka je ovdje prilično široka i plitka, ostavljajući mjesta za riječne otočiće. U plićini raste trska, lopoč i ostala vodena vegetacija što doprinosi dražesti prostora i osjećaju divljine. Može se stoga plivati i veslati i naći skrivene i mirne kutke.

Osunčati se može na maloj plažici, a za one željne malo i akcije, tu je i skakaona, mali drveni molić. Malo dalje je slapić, gdje se može osvježiti u jacuzziju. Oprez, slap je sklizak od mnogih nogu koje su po njemu hodale. Usput, to nije dobro za sedru, jer nema sedrotvornih mahovina.

Da bi izletište bilo potpuno, može se popiti kavu, sok, pojesti sladoled ili ručati u restoranu Mons solisu, odmah iznad vode u ugodnoj hladovini suncobrana. Malo podalje je kamp Slapić gdje se može i odsjesti više dana.

Do ovog izletišta vodi dobra cesta, a iz smjera Belavića novi most, nastao na mjestu starog drvenog. Nov most na sreću je dijelom zadržao taj svoj stari, prepoznatljivi izgled.

Oznake: mrežnica, rijeke

NOVI VIDEO: Muškovci – izletište na Zrmanji

16.08.2018.

Muškovci su lijepo izletište na Zrmanji, gdje se u vrućim ljetnim danima može hladiti u friškoj rijeci i na njenim slapovima.



Rijeka Zrmanja jedna je od naših krških, dalmatinskih rijeka. To je i rijeka kanjona i polja. Upravo kod Muškovaca Zrmanja izlazi iz njenog najljepšeg dijela koji počinje u Kaštelu Žegarskom. Zahvaljujući dobroj cestici koja se odvaja s glavne ceste Graćac – Obrovac, lako je doći do ovdje. Može se kupati, skakati sa slapova, lijana s drveća, daski ili čak s mosta, uokolo veslati, uz masku i disalicu malo istraživati dno…

Uz već postojeće kuće, niknuli su stoga restorani, barovi, apartmani, mali kamp. Možda je to nekima i preveliko zadiranje u rijeku, no realnost je takva.

Muškovci su cilj kraj rafting i kanu tura koje počinju u Kaštelu Žegarskom. Već nekoliko stotina metara dalje, Zrmanje je pregrađena i pretvorena u akumulaciju RHE Velebit, no ne zadugo. Već iza Zrmanja hita prema posljednjem slapu i Obrovcu.

Oznake: zrmanja, rijeke, izlet, ljeto, kupanje

NOVI VIDEO: Najljepši hrvatski slapovi!

27.06.2018.

Slapovi su jedna od najzanimljivijih obilježja naših rijeka. Pogledajte neke od najljepših u ovom videu.



Jedan od najlijepših ukrasa rijeka su slapovi. Na hrvatskim rijekama najlijepše slapove stvorila je sedra. Nadaleko su poznati plitvički slapovi i slapovi Krke. Međutim, ništa manje zanimljive slapove tvore rijeke Mrežnica, Korana, Una, Krupa, Zrmanja i druge naše krške rijeke. Zanimljivo je da neke od najljepših slapova nalazimo i na rijekama i rječicama nestalnog toka

Da li se slažete sa izborom? Što sam izostavio?

Oznake: slap, vodopad, rijeke

VIDEO: Kotli u Istri

03.05.2018.

Kotli su predivno mjesto u Istri, koje je sačuvalo svoju prirodnu i kulturnu baštinu.



Sa svojih pedesetak kilometara toka, Mirna je najduža istarska rijeka. Izvire podno Huma u Buzeštini. U izvorišnom dijelu rijeka prolazi kroz selo Kotli. Promatrajući ovdje korito rijeke može se pretpostaviti da su Kotli dobili naziv po kotlastim udubinama koje je Mirna izdubila protječući kamenim koritom. U Kotlima je u samom kanjonu rijeke smješten malen kameni mlin. Obnovljen je i u funkciji, međutim ujedno je i posljednji od ukupno šezdesetak mlinova koji su nekad radili duž cijelog toka Mirne i njenih pritoka.

Oznake: Istra, kotli, hum, rijeke

Film Ušće Mure

15.01.2018.

Moj prvi film o Hrvatskoj.

Ušće Mure u Dravu jedno je od neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj. Srce joj čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. U njenim prostranim poplavnim šumama, rukavcima i sprudovima žive jeleni, djetlići, vodomari i ostale životinje. Bistre i svježe vode ušća Mure je i predivno kupalište.



Te i ostale draži ove neočekivane divljine u ravnoj Podravini prikazani su u dokumentarnom filmu Ušće Mure – hrvatska Amazona. Posebnu čar filmu daje originalna glazba poznate etno glazbenice Lidije Bajuk.

Film je prikazan na HTV-u.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Drava, Mura, ušće. legrad, donja dubrava, Podravina, Međimurje, film, Dokumentarni, dokumentarac, rijeke, priroda, voda

Štetno lice hidroelektrana: slučaj HE Lešće na Dobri

07.11.2017.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Dok je sasvim janso zašto su neki načelnici za izgradnju - zbog renta, odnosno da prodaju ono najvrijednije što imaju, ali nisu ni svjesni da si dugoročno pile granuna kojoj sjede. To su uvidjeli njihove kolege na rijeci Dobri koji su čak tužili HEP zbog vodenih valova koji im haraju obale.

Svojom medijskom i terenskom kampanjom, HEP nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. Godine kada je Drava poplavila Pušćine. To mjesto je osim toga i „debelo“ regulirano što je još jedan dokaz neučinkovitosti tehničkih regulacija kao isključiva obrana od poplava. Upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val.



Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama. Predivan, možda najljepši kanjon ove rijeke trebao je biti pregrađen i potopljen velikom branom. Tada je HEP prodavao istu priču o „razvoju turizma“, „radnim mjestima“ i „kako neće biti utjecaja na okoliš“. Projekt brane bio je iz socijalizma, kao i studija utjecaja na okoliš kada su propisi bili daleko od današnji standarda. HEP tu studiju nije htio pokazati javnosti sve do samog kraja kada je zapravo bilo gotovo.

Po izgradnji brane, istina nije mogla biti dramatičnija. Najbolja rijeka za rafting je uništena, a novih turista dakako nema. Čak je i Institut za turizam žestoko reagirao još za vrijeme gradnje, da nijedna akumulacija u svijetu nije turistički resurs. Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE Gojak bez ijednog novog radnog mjesta. A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke niti kanjona više nema, samo mrtva akumulacija. Riblji fond je uništen, a“ kraljica voda“, riba mladica je na pragu nestajanja. I nizvodno se trpi – vodeni valovi prijete kupačima, a direktno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer se u turbinu voda pušta iz dubine, a vjerojatno hladi i obližnju Mrežnicu koja je već sad značajan turistički resurs (putovi vode u podzemlju su nepredvidivi pa vjerojatno hladna voda iz Dobre curi u susjednu rijeku). Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura! Mediji spominju „zamračenih“ 5 milijuna eura. Postavlja se i pitanje učinkovitosti, jer bi mogla curiti voda iz akumulacije u krško podzemlje te smanjiti proizvodnju,a i povećali bi se troškovi zatvaranja rupa u šupljem kršu, odnosno stvaranja betonskih zavjesa.



Načelnici općina uz Dobru pomamili su se u početku za rentama i objeručke prihvatili i promicali projekt, a i stanovnici okolnih sela se ponadali kakve male koristi. Dobili su maglu i eroziju. Svoje razočaranje po pisanju karlovačkih medija ne krije načelnik Bosiljeva Josip Korenić. Kako kaže, vodostaj se zna dignuti i za tri metra. Zbog tog su onemogućene turističke i gospodarske aktivnosti dok, kaže Korenić, HEP nije ispoštovao dogovor plaćanja naknade za korištenje prostora općine za HE Lešće – prema kojem bi trebala dobivati 200 tisuća kuna godišnje“. Općina Netretić tuži HEP za odrone zemlje i opasne vodene valove. Župan Karlovačke županije koji je nekad ponosno uz Jadransku Kosor otvorio hidroelektranu (i tada najavio nove), sada skrušeno priznaje da to i nije možda bila najbolja opcija. Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove znači smanjiti ionako mizernu proizvodnju od 42 MW struje. Kao vrhunac paradoksa, HEP predlaže gradnju nove brane nizvodno.

Ove se činjenice malo čuju, no valja ih znati da bi pravilno odvagnuli dugoročne koristi i šteta, pogotovo u svijetlu novog vrednovanja rijeka kao i budućih klimatskih promjena.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal


Oznake: hidroelektrana, HE Lešće, rijeke, rijeka, Dobra, bračna, kanjon, turizam

Unatoč uvrštavanju u prostorni plan, hidroelektrane na Dravi i dalje su nemoguća misija

30.10.2017.

Po medijima se posljednjih dana ponovo pokrenula tema hidroelektrana na Dravi. No radi se samo o pokušaju ubacivanje HE Molve 1 i 2 u županijski prostorni plan. Ništa više. Neka moguća izgradnja gotovo je nemoguća, kao i prije. Podsjetimo se, pokojne HE Đurđevac i HE Novo Virje dugo su bile u prostornom planu pa od toga nije bilo ništa. A Molve 1 i 2 samo su treći pokušaj da HEP zaradi na rijeci Dravi nauštrb građana.

Župan bi također trebao biti obzirniji u svojim komentarima o ovoj tematici i ne posezati floskulama na razini birtijskih komentara, gdje se protivnike brane, i stručnjake i građane prikazuje kao nerealne „zelene“, koji samo galame, utopijske, čak i protivnike napretka. Naime, sasvim je jasno da svima nama treba struje, ali ne više na takav način. Bolje da se konzultira sa studijom Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) koja na znanstven način jasno govori o štetama hidroelektrana na Dravi. I informirati se o modernim energetskim rješenjima, i baciti pogled na Gradišće u Austriji gdje se bez velikih energetskih objekata ovaj kraj pretvorio u izvoznika struje. Još se na goru razinu spušta načelnik jedne naše općine koji je na javnom skupu izjavio kako bi tim zelenima „sjekao glave“.

Dovoljno je vidjeti zadnjih godine afere s HEP-om i predložene propale projekte po principu što više, to bolje (i mutnije). HE Lešće trebala je stajati 50 milijuna eura da bi na kraju cijena bila gotovo 100 milijuna (to nije izuzetak, već pravilo od kojeg pate sve hidroelektrane u svijetu). To je i glavni razlog izgradnje ovih mega objekata. Ili vidjeti i jednostavne činjenice, kad god je bila suša, HEP je povisivao cijenu struje, a kad je bilo vode, dakako da nije vraćao cijene (a usput je hazarderski skladištio vodu po akumulacijama i puštao vodene valove da maksimizira zaradu i po cijenu poplava, a bile su i 2012. i 2014. iza njih čak 22 hidroelektrane), a vodeni valovi i od metra svakodnevno pustoše obale. Valja napomenuti da je Hrvatska ovo ljeto uvezla 60% energije, jer podbacile su upravo hidroelektrane zbog suše. Klimatski modeli predviđaju sve više ekstrema – suše i poplave.



HEP tu nema što izgubiti, a može dobiti milijarde, što i je njegov jedini interes. Da HEP i uhljebi u njemu žele struju, davno bi počeli raditi na razvoju solarne energije i mnogih drugih načina štednje, smanjivanja gubitaka na mreži itd. Primjerice, energetski lobi blokirao je u potpunosti razvoj solarne energije da bi onda ucjenjivali građane potrebom za strujom (i optuživali „zelene“ kako su protiv svega). HEP je svojim izborom preskupih i iznimno teško ostvarivih projekata (Plomin C, Zagreb na Savi, na Dravi) zbog toga glavni kočničar Hrvatske, a ne ti „zeleni“. Hidroelektrane su imale jako važnu ulogu u energetskom razvoju Hrvatske, ali sada postoje puno naprednija rješenja, a njih treba ostaviti u prošlosti. Umjesto povratka u 60. i 70. godine 20. stoljeća, okrenimo se sunčanoj budućnosti.

Već od samog guranja unaprijed propalog projekta obilato će se okoristiti od cijelog procesa svita projektanata i raznih biroa koji skupocjeno, na račun poreznih obveznik naplaćuju uslugu, a u uskoj su sprezi s HEP-om.

Kao i uvijek, HEP bajkama nastoji pridobiti javnost. Govore kako:
Nema akumulacije, ovo je protočna brana –u projektu jasno piše kako će obale biti betonirane i zemljane, dakle potpuno umjetne. I HE Donja Dubrava je akumualcijsko-protočna brana, dakle vrlo slična stvar. To je dakle gotovo pa ista hidroelektrana kao i odbačena Novo Virje, samo prepolovljena na dva dijela i malo premještena uzvodno, da bude u cijelosti u teritoriju Hrvatske, misleći da im Mađari sada ne mogu ništa. Uzalud.

• Kako je hidroelektrana „Višenamjenski objekt“ koji pruža:
• Obranu od poplava – hidroelektrane smanjuju manje poplave, upravo one koje su korisne (pune podzemne zalihe voda itd). Ali, vrlo su riskantne za vrijeme velikih poplava – stvaraju vodene valove nizvodno. Primjerice u 2012. su stradale Pušćine u Međimurju, te 2014. Bile poplave kod nas u Podravini. Sve to uz čak 22 uzvodne hidroelektrane!
Navodnjavanje – gotovo se nikada na kraju ne izvede, a ako i da, preskupo je i nitko ga ne koristi
Turizam – akumulacije nisu nikakav turistički resurs (što je prilikom gradnje HE na Dobri javno istaknuo Institut za turizam); s druge strane, EU aktivno promiče održivi turizam na očuvanoj Dravi ( brojni IPA projekti)
Zaštita prirode – upravo smiješno. Potreba za daljnjim objašnjenjem? Hidroelektana u potpunosti uništava autohtoni okoliš.

U stvarnosti, dolazi do:
• potpunog gubitka prirodne rijeke
• pada razine podzemnih voda što dovodi nadalje sušenje šuma i polja (šuma Repaš)
• vodenih valova i erozije
• Nema više riba, jer nema više mrjestilišta, jer ovo je posljednji široki pojas poplavne nizine, rukavaca i mrtvica gdje se mrijesti riba
• Gubitak korisnih funkcija rijeke (samopročišćavanje, prirodna retencija od poplava, prihrana podzemnih voda)

Da zaključim, hidroelektrane nisu nikakvi zeleni ni ekološki izvori energije. One su i jedan od najdestruktivnijih ljudskih aktivnosti po prirodu.

Projekt je nerealan i gotovo neizvediv, iz više razloga:
• Preskup – nemogućnost nalaženja kredita (EU financira revitalizaciju rijeka, ne uništenje). Zbog toga su pali do sada svi veliki mega energetski projekti.
• sigurno će pasti studiju utjecaja na okoliš (isto HE Ombla)
• unatoč jasnom prihvaćanju od strane pojedinih načelnika općina (pomama za rentama), postoji ogroman otpor lokalnih stanovnika, kampanje za zaštitu okoliša, što je ujedno i vrlo odbojno kreditorima i investitorima
• mađarski otpor

Na Dravi je u tijeku veliki projekt ekološke obnove Drave (LIFE),vrijedan 4.5 milijuna eura. Osim njega, EU je preko brojnih projekata Dravi „dala“ još dodatne milijune eura. Jasno je da bi izgradnjom HE to potpuno stalo, a čak i planovima to bilo ugroženo.

Isto tako je HEP na rijeci Dobri prilikom izgradnje HE Lešće obećavao brda i doline, a ostala je maglovita akumulacija, sjena nekad predivnog kanjona s najboljim raftingom u Hrvatskoj. Nestalo je i cijenjene ribe mladice. Kome god nije jasno, neka slobodno pogleda ovaj mali karikaturni video:



Goran Šafarek

Oznake: Drava, rijeke, energetika, hidroelektrana, bračna

Moj TOP 10 10 naljepših prirodnih mjesta u Hrvatskoj

27.10.2017.

Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Rijeke Hrvatske na vrlo popularnom portalu Bored Panda

23.09.2017.

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

Veličanstvena rijeka Krka - VIDEO

13.09.2017.

U sklopu filma Rijeke Hrvatske, napravili smo kratak video o ovoj dalmatinskoj rijeci.



Snimljeno uz dozvolu i podršku nacionalnog parka Krka. Ovaj video dakako ne prikazuje sve vrijednosti Krke, već samo ono što smo snimili za potrebe filma.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Krka, rijeke, film, dokumentarac, priroda, Dalmacija, Šibenik, slapovi, skradinski buk, NACIONALNI PARK, trailer

Konji s hrvatske Amazone!

07.09.2017.


Farma Muškatljin kod Donje Dubrave pruža jahanje uz divlje dravske krajolike.

Oznake: konji, jahanje, Drava, rijeke, Zdravlje

Pomozite snimanje filma Rijeke Hrvatske!

09.04.2017.

Dragi prijatelji,

Snima se dokumentarni film Rijeke Hrvatske u neovisnoj produkciji Gorana Šafareka.



Kako televizija i ostale produkcije za prirodu nisu zainteresiran, radimo to sami. Kako nam je cilj proizvod na razini BBC-a koji će promovirati rijeke i Hrvatsku općenito, to traži i značajna ulaganja u opremu i ostale aspekte snimanja.

https://www.indiegogo.com/projects/rivers-of-croatia-animals-nature/x/16356332#/

pomozite sudjelovanjem ili dijeljenjem naše kampanje, pokažite nekome tko bi mogao biti zainteresiran...


Hvala!

Oznake: rijeke, voda, Hrvatska, dokumentarac, snimanje, dokumentarni film, Drava, Cetina, Krka, zrmanja, Dunav

Video o ptici godine za 2016. - Bregunica

05.04.2016.



Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF

Kratak teaser kao najava snimanja filma Priroda Hrvatske/Wild Croatia!

25.01.2016.



Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.com
ke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije

01.04.2015.

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.



Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.

Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale pogoršava problem poplava, jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Ujedno se rijeka ukopava, a s njom pada razina podzemnih voda te se suše polja i šume.

Usko vezano s time je problem poplava. Valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Oznake: priroda, rijeke, regulacija, poplave, regulacija rijeka, poplava, obaloutvdra, ptice, sprudovi, bioraznolikost.

Vizija gospodarenja vodama - IUCN

25.03.2015.



Koncept obuhvaća vrlo integriran pristup, uz sudjelovanje mnogo struka, a podrazumijeva: očuvana ili obnovljena (revitalizirana) poplavna dolina, dovoljno prostora rijekama, sprečavanje šteta odpoplava još na padinama...

Oznake: voće, gospodarenje vodama, rijeke, voda, priroda, IUCN, znanost

Europska komisija odbija financirati hidroelektrane na Dravi!

17.03.2015.

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.



Htjeli ne htjeli – ovo je izrazito riskantan projekt. Na Dravi je cijeli niz zaštite: NATURA 2000, regionalni park Mura Drava, UNESCO-ov rezervat biosfere, s druge strane mađarski Nacionalni park Dunav Drava. Na cijelom području vrlo je razvijen ekološki pokret i rade međunarodne organizacije za zaštitu okoliša. Zbog svega toga slučaj Ombla bit će samo dječja igra u odnosu na Dravu. Studija utjecaja na okoliš će gotovo sigurno morati odbaciti projekt, prije svega zbog ogromne biološke raznolikosti i prirodnog značaja Drave. Oživljavanje rijeka kao što se desilo u nekoliko projekata na Dravi u Austriji s druge strane je primjer za što EU želi davati novce.

Hrvatskoj kojoj zaista treba u energija i radna mjesta, Vlada bi davno bi poput razvijenih država krenuo u razvoj solarne energije i ostalih istinski obnovljivih izvora. Ovako su projekti poput HE Molve 1 i 2 samo blef HEP-a po principu „ako prođe, prođe“, samo što će ovakvi iznimno teško ostvarivi i štetni projekti potrošiti vrijeme, novce i energiju i ono najgore, propustit će se prilika za nove tehnologije poput solarne energije koji su u Europi otvorili na tisuće radnih mjesta. Već smo sada zahvaljujući HEP-u na energetskom začelju ne sam u Europi već i u svijetu. Zastoju Hrvatske nisu krivi nikakvi „zeleni“ već oni koji Hrvatsku vide s zastarjelim hidroelektranama, nafti i ugljenu.

Dipl.ing. Goran Šafarek

Oznake: HEP, hidroelektrana, Molve 1 i 2, Drava, rijeke, energetika, solarna energija

O značaju poplavnih područja - pogotovo kao zaštita od poplava

24.02.2015.

Međunarodna organizacij za zaštitu prirode Conservancy International izradila je video o značaju poplavnih područja. Rijeke se tradicionalnu gledaju i upravljaju kao kanali, odnosno voda između lijeve i desne obale. Značaj poplavnih nizina je ignoriran, a one samo su odvajane od rijeke i uništavane.



Prije svega zbog ogromnog prirodnog značaja, ali i prirodne obrane od poplava, poplavna područja uz rijeke se vraćaju u fokus.

Oznake: rijeke, regulacije, poplava, poplavna nizina, priroda, bogatstvo

Dokmentarni film o posljedicama velikih brana, i demoliranju istih

06.02.2015.


DamNation - Trailer from Patagonia on Vimeo.



Hidroelektrane još se smatraju zelenim i jeftinim izvorima energije, zahvaljujući ogromnim profitima koji stvara hidroenergetski lobiji te ogromnim novcima koje ulažu u marketing. U stvari, hidroelektrane su ubojice rijeka, preskupe su i s ogromnim štetama i poremećajima koje stvaraju, a koje plaćamo svi mi.

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, brane, he, energetika, hidroenergija, ribe

Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu

30.12.2014.



Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu protjerat će 20 000 Indijanaca i uništiti njihovu kulturu! Također, nestat će ogromna biološka raznolikost, u stajaćoj vladat će bolesti. Tropske akumulacije stvaraju više stakleničkih plinova nego termoelektrane! Planirana proizvodnja struje je lažirana, jer u sušnom razdoblju ima vrlo malo vode.

Podsjećamo, hidroelektrane nisu ni jeftin, a kamoli zeleni izvor energije.

Oznake: HEP, hidroelektrane, akumulacije, energija, rijeke, brazil, Amazona, amazonija, klimaske promjene, deforestacija, uništavanje, genocid, protjerivanje

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

20.09.2014.

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.

(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više o slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.


(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više i slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Veza Plomina C i poplava?

13.09.2014.

Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.

Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.

Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.


Zato će gradnja termoelektrana na ugljen samo pogoršati ionako loše stanje. Sasvim je jasno da je TE Plomin C samo djelić uzročnika globalnih klimatskih promjena, ali to ne umanjuje njegovu (buduću) odgovornost za ovakve štete. Na žalost, ti se troškovi ne vode u ekonomsku računicu ovakvih objekata.

Energetska politika nije samo pitanje energetičara, već i mnogih drugih struka. Uz pametno planiranje, energija sunca i vjetra imaju itekako manji utjecaj i olakšati potrebu od velikih energetskih objekta, no posebice solarna energija je u Hrvatskoj političkim mjerama praktički onemogućena. Pogotovo kada se zna daje ona u Europi otvorila na stotine tisuća radnih mjesta, šteta je još i veća.

Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija

Zbogom hidroelektranama na Patagoniji!

16.06.2014.

Patagonija je spašena od groznog projekta HidroAysén - hidroakumulacija na djevičanskim rijekama Baker i Pascua!



Poruka je jasna, ne računajući naivne zemlje poput onih u Africi (ili Kine gdje je ipak još uvijek barem u pitanju energetike državna kontrola) gdje se gradi najviše brana, investitori će očekivati ogromne probleme s hidroelektranam iz kojeg god razloga i bolje da se okrenu energiji sunca i vjetra!

Više o branama u Patagoniji.

Oznake: rijeke, hidrocentrala, hidroelektrana, hidroenergija

Za posljednje štete od poplava odgovoran je isključivo čovjek

18.05.2014.

Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi uljudi, štete od poplava su djelo čovjeka.Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka.




Deforestacija u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda umjesto danima sada putuje prema nizinama svega satima. Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica tokova također ubrzava ovaj proces. Sustavna regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale, sjeća obalne vegetacije, učvršćivanje obala dalje pogoršava problem. Prirodna poplavna područja se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korita ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi uništavanju rijeka. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima, pogotovo inim u najnižim područjima. Danas smo to mi.

Hidroelektrane također ne pružaju nikakvu sigurnost od poplava. One smanjuju manje, korisne poplave, ali ne brane od velikih, štoviše, uzrokuju vodene valove. Valja napomenuti kako hidroelektrane stvaraju cijeli niz dodatnih problema, od snižavanja podzemnih voda, sušenja šuma i polja, gubitka prirodnih retencija, gubitka riba itd. Dok je okolišna štetnost nesumnjiva, njihova ekonomska isplativost je upitna kada se uzmu u obzir svi ovi elementi.
Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju.

Više nitko razuman ne dvoji da su klimatske promjene u tijeku, da je za njih odgovoran čovjek i da zbog njih trpimo klimatske ekstreme poput suša i poplava. Situacija će se samo pogoršati. Zato gradnja Plomina C na ugljen uz sve ostale negativne strane je sve više suluda i s ovog aspekta. Hrvatske se treba što prije okrenuti masovno energiji sunca i vjetra.

Jedino razumno rješenje obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih,a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije. Spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup drži se EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Održiva obrana od poplava u Austriji pod motom Dajmo rijekama više prostora. Projekt financiran u sklopu LIFE.

Oznake: poplave, rijeke, poplava, regulacije, Slavonija, sava, Drina

Sve je spremno za restauraciju Drave u Hrvatskoj

15.04.2014.

26. i 27. ožujka u Varaždinu održan je četvrti sastanak radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga restauracije dijela rijeke Drave u sklopu LIFE + programa (fondovi europske Unije koji dosežu i do 10 milijuna eura).

Radnu skupinu čine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava i udruge BAOBAB. Svrha projekta restauracije dijela rijeke Drave jest povečanje riječne dinamike s ciljem zaštite riječnog korita od daljnje degradacije, poboljšanje uvjeta staništa, te održiva obrana od poplava.



Naime, iako Drava u Hrvatskoj spada među najsačuvanijie rijeka Europe, ipak brojni dijelovi toka rijeke Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima čije se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, problematičnim niti od većeg utjecaja za normalno funkcioniranje rijeke, odnosno bogatog riječnog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šumama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim gubitkom prirodne dinamike rijeke kojim je Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, plavila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih riječnih staništa i do potenciranja vodene energije koncentrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno do degradacije riječnog korita.

Gospodin Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda otvorio je sastanak naglasivši do dobru dosadašnju suradnju svih sudionika radne skupine. U nastavku je g. Kereša naveo nekoliko novih prijedloga za lokacije na kojima bi se provelo restauriranje pojedinih dijelova toka rijeke Drave u Varaždinskoj županiji, te zaključio kako je prilika za restauraciju korita rijeke Drave puno, no treba se fokusirati na one dijelove koji su bitni zbog zaštite od poplava.

Na sastanku su izneseni i prijedlozi za izgradnju Centara za posjetitelje kod Legrada (gđa. Željka Kolar) i u Virovitičko podravskoj županiji (gđa. Tatjana Arnold Sabo), a koji bi se također gradili u sklopu planiranja prostora i aktivnosti na kojima se provodi restauracija.

Nekoliko novih lokacija za restauraciju korita rijeke Drave predložio je i g. Arno Mohl i to kod Legrada (otvaranje uzvodnog rukavca i uklanjanje obaloutvrde nizvodno), te kod Novog Virja.

Potom je 28.03.2014. u Zagrebu održan sastanak sa generalnim direktorom i ostalim predstavnicima Hrvatskioh, predstavnicima WWF-a, Međunarodne organizacije za zaštitu okoliša na temu već započete suradnje na projektu očuvanja i revitalizacije prirodnog okoliša uz rijeku Dravu. Zaključak sastanka je da će već oformljene radne skupine, zajedno sa predstavnicima WWF-a i VGO Varaždin izraditi projektnu dokumentacija i aplicirati ju na natječaj koji će biti otvoren u svibnju ove godine, a trajati će do listopada, a pri LIFE project EU. Pročitajte više na službenim stranicama Hrvatskih voda.

KOMENTAR UDRUGE BAOBAB:
Ova inicijativa dokaz je da nakon godina borbe za očuvanje, krećemo u pravom smjeru. Ovo je i potvrda da je sve što smo pričali i radili do sada bilo ispravno. Ovo je konkretna stvar, a ne HEP-ove bajke o hidroelektranama Molve 1 i 2, ali i dokaz u što EU želi ulagati.

Oznake: rijeke, priroda, Drava, revitalizacija, EU, hrvatske vode, zaštita prirode

Voda je strateški resurs Hrvatske! HEP ga hidroelektranama sustavno uništava.

03.04.2014.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energija, rijeke, održivi razvoj, priroda

Velike hidroelektrane su ekonomski neisplative, tvrdi znanost

01.04.2014.


''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo.
One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.


Izvješće za primjer daje hidroelektranu Diamer-Bhasha u Pakistanu. Sa 80% vjerojatnoće, gigantski projekt na rijeci Ind koštati će 25,4 milijardi dolara umjesto planiranih 12,7 milijardi, a završen neće biti u godini 2021., već u 2027. Ako to zaista bude tako, projekt će biti neisplativ. “Hidroelektrana Diamer-Bhasha u Pakistanu ne bi se trebala graditi,” kažu autori. Isto se može reći i za projekte Inga na rijeci Kongo, Belo Monte na Amazoni, preloženi projekt na glavnome toku rijeke Mekong i mnoge druge mega projekte. I u Hrvatskoj imamo svježi primjer: izgradnja HE Lešće na rijeci Dobre umjesto 60-ak milijuna € koštala je preko 100 milijuna €. Također, propala HE Ombla bila bi po investitoru EBRDU-u neisplativa.

Nova istraživanja pokazuju, da je pametnije od velikih hidroelektrana graditi manje energetske objekte, koji u manjoj mjeri zavise od složenih faktora poput geologije i režima protoka i koji se mogu brzo izgraditi. “Mnogo manjih, fleksibilnijih projekata, koji se mogu brže izgraditi i priključiti na mrežu, i koji imaju manji utjecaj na ljudsko društvo i prirodu, je bolje rješenje more od visoko rizičnih mega projekata poput ogromnih brana,“ zaključuje vođa istraživača Bent Flyvbjerg. “Ako je vodećim ljudima zaista stalo do blagostanje njihovih građana, trebali bi se okaniti megalomanskih vizija,“ dodaje suautor Atif Ansar.

Oni, koji u gradnji velikih hidroelektrana vide mogućnost za dobru zaradu, vjerojatno će ignorirati nalaske iz ovog izvješće. Neutralni državni službenici i investitori pak bi trebali ozbiljno razmotriti činjenice i brojke iz Oxfordskog izvješća. Naime, čak iz ekonomskog gledišta velike hidroelektrane nisu najbolje rješenje.


Svemu tome treba dodatno ubrojiti ogromne štete koje proizlaze iz velikih hidroelektrana. Hidroelektrane potpuno devastiraju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to je samo dio problema. Također, hidroelektrane nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, to smo vidjeli za vrijeme zadnjih suša i poplava - preko 20 velikih hidroelektrana nisu ništa pomogle za vrijeme suše pretprošle godine, kao ni 20-ak hidroelektrana na Dravi za virjeme poplava oko Varaždina i u Međimurju. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2

Novi projekt "Spasimo plavo srce Europe"

23.03.2014.

Povodom Svjetsko dana voda u Beogradu je promoviran novi projekt "Spasimo plavo srce Europe" koji želi sačuvati netaknute rijeke ovog područja od izgradnje 570 (!) hidrocentrala. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će voditi dio kampanje na području Hrvatske i zalagati se za zaštitu Save i njenih pritoka.



Više o projektu na novoj web stranici: http://balkanrivers.net/

Oznake: hidroenergija, brane, hidroelektrane, rijeke, priroda, održivi razvoj, energetija, zaštita prirode

Priopćenje u vezi poplava - proljeće 2014.

21.02.2014.

U Koprivnici, 21. veljače 2014.

Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.

Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…





Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju. Treba uvijek naglašavati da se izvan naselja ne bi trebale graditi vodene građevine na obali, ali svakako da nasipe, samo ih što više udaljiti da mogu primiti što više vode. Treba spojiti najbolju dugu tradiciju i praksu hidrotehnike u naseljima te moderne spoznaje o rijekama na najbolji način.


Održiva obrana od poplava – davanjem rijeka više prostora; Drava u Austriji

Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja što je ujedno i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromnu močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima u poplavnim šumama i livadama, posredstvom vodenog bilja, odnosno mikroorganizama ujedno se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči tekuće istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, također to treba biti i postepeno, s obzirom na poljoprivredu, šumarstvo i ostale gospodarske grane.

Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija

Što nam kažu u vijestima (poplave u Filipinima)

19.02.2014.

Prenosimo iskustva o poplavama u zemlji gdje je su one još mnogo češće i gore. Ne ponavljajmo greške drugih!

Agencijske vijesti prošle zime na trenutak su nam pokazale stravične slike stradanja ljudi na Filipinima. Tajfun Washi punom je snagom udario otok Mindanao, uzrokujući blatne bujice kroz cijela sela, ostavljajući ogoljene planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele kuće nestajale u rijekama ili potom u moru.



No, vijesti tu staju. Čovjek ostaje uvjeren kako je priroda okrutna te da ju treba ukrotiti da bi se zaštitili. U stvari je gotovo potpuno suprotno, barem što se tiče šteta i žrtava od poplava. Dakako, tajfun i velika količina kiše su donijeli vodu, ali što se kasnije desilo s vodom,više nije samo pitanje prirode...

Dakako, kiša je uvijek padala i plavila neposredno poplavno područje, ali se stanje promijenilo ljudskim naseljavanjem i intervencijama u prirodi. Konkretno, u slučaju Filipina, mnogo ja razloga zašto ima toliko žrtvava i štete. Jedna od najvažnijih stvari je sjeća šuma i prirodnog pokrova na planinama. Šume i njeno tlo upijaju suvišnu površinsku vodu, a njenim gubitkom voda nesmetano teče i pretvara se u blatnu bujicu. Usto, odronima odnosi plodno tlo. To blato taloži u rijekama koje postaju pliće i smanjuje im se kapacitet korita. Regulacije rijeka (skraćivanje toka, betoniranje obala i ostale regulacije) također smanjuju mogućnost skladištenja visoke vode. Isušivanje močvara, poplavnih šuma i livada oko rijeka, odnosno prirodne poplavne nizine također je uništilo prirodnaa skladišta visoke vode. Najgore od svega je što su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija masovno, divlje i neplanski naseljavali direktno u poplavnu nizinu (na Filipinima živi skoro 100 milijuna ljudi, mahom u nizinama). Možda neočekivano, ono malo odvodnih kanala je zatrpano ogromnim količinama odbačenih plastičnih vrečica. Ne smijemo zaboraviti ni da su zbog klimatskih promjena tajfuni postali sve jači i češći. Na kraju, ogromni metroplois Manile (preko 11 milijuna stanovnika) pomalo tonepod ogromnom težinom zgrada, te je sada mjestimično ispod razine mora što ga čini izvrsnom lokacijom za nakupljanje vode.

Kako na Filipinima, tako i u Hrvatskoj, valja znati da su poplave sasvim prirodna stvar, baš kao što je u ljudi cirkulacija krvi. Ne smijemo dignuti kuću direktno na rijeci, što zbog erozije, što zbog poplave. Bolje je ostaviti poplavnu dolinu, odnosno zaštitni erozivno-poplavni pojas koji nas najbolje i najjeftinije štiti od prirodne dinamike rijeka. Svima će nam biti bolje, a imat ćemo i očuvanu rijeke i sve koristi koje ona donosi.

Oznake: poplave, filipini, regulacije, rijeke, tajfun, monsun, štete, bujica, odron

Zašto poplave i dalje prijete?

14.02.2014.

https://www.youtube.com/watch?v=n8OutK-VJ-4

Oznake: hrvatske vode, poplave, regulacije rijeka, rijeke, voda, štete, poplavna nizina

Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!

11.02.2014.

Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane

HEP ZELEN - lažna zelena energija



Prenosimo:
HEP je predstavio ZELEN, navodno zelenu energiju. Na žalost, u HEP-u se ništa nije promijenilo, samo su „zapakirali“ postojeće „kilovate“ u novi celofan i sada ih prodaju skuplje!

Pri tome manipulira – dok drugdje zelena energija znači energija sunca, vjetra, bioplin itd, ovdje nam HEP uvaljuje svoje zastarjele hidroelektrane. Velike hidroelektrane (a one u Hrvatskoj su gotovo sve velike hidroelektrane) u svijetu se uopće ne smatraju obnovljivim izvorom energije. One nisu ni zelene ni jeftine. Truljenjem biljaka u akumulacijama nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene (u tropima čak i više nego termoelektrane na ugljen). Hidroelektrane potpuno ubijaju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to su samo dio problema.

Hidroelektrana HE Lešće stajala je 40 milijuna€ više nego što je trebala (a to je i pravilo za sve hidroelektrane u svijetu da konačno koje koštaju oko 50% od početne cijene), voda i dalje curi u podzemlje te će se trebati neprestano skupo „krpati“. Ekonomska istraživanja diljem svijeta pokazala da od hidroelektrana nastaje više šteta u gospodarstvu nego koristi.

Također, HE nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, nego je to samo jeftin marketing HEP-a. To smo vidjeli u zadnjim sušama i poplavama. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Čini se da je HEP postao pojam za manipulacije. Tako je HEP u slučaju HE Lešće obećavao da neće biti utjecaja na okoliš (u stvari, rijeka je uništena), da će se razviti turizam (ne samo da se nije razvio nego je i zamro najbolji rafting u Hrvatskoj) te da će biti otvorena radna mjesta (elektrana je zapravo automatska i bez ijednog radnog mjesta). Isto tako je HEP u kampanji HE OMBLA je a problematiku ključnih problema projekta (vrlo je upitna izvedivost, neisplativost, problemi s opskrbom vode itd., uz uništenje iznimno vrijedne biološke raznolikosti, a zbog kojih je protjerao vodeće stručnjake), usmjerio na „par šišmiša“, znajući da će građani i mediji uvijek odabrati svoj komfor ispred tih „par šišmiša“.

Da ironija, ali i licemjerje bude što veće, upravo zbog tih hidroelektrana u Hrvatskoj su blokirani ISTINSKI obnovljivi izvori zelene energije poput energije sunca i vjetra. Dok je u Europi otvoreno na njima na stotine tisuća mjesta i uloženo u milijarde eura, Hrvatska je zahvaljujući HEP-u opet zaostala zemlja. HEP je glavni kočničar razvoja Hrvatske! Možda najgore od svega, HEP uništava strateški resurs Hrvatske – vodu i to danas kada postoje mnoge alternative.

Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen

Male HE na sutjesci - krah?

06.02.2014.

Čini se propadaju projekti izgradnje hidroelektrana na Balkanu - zbo ogromnih posljedica, ali i protivljenja lokalnog stanovništva.
http://www.foca-24.info/vlast-popustila-pred-ekolozima-snsd-odustaje-od-gradnje-mini-he-u-np-sutjeska/

Pogledajte i film o borbi ljudi protiv ovih hidroelektrana



Poruka je jasna: osim što hidroelektrane uništavaju rijeke i stvaraju gromne posljedice, investicije u hidroenergiju su pune rizika. Okrenimo se suncu i vjetru!

Oznake: hidroelektrane, priroda, rijeke, voda, održivi razvoj, investicije

HEP kočničar Hrvatske?

05.02.2014.



Mi mislimo da je to istina!

Oznake: HEP, struja, energija, rijeke, Plomin C, energetika, održivi razvoj

Poštovani,

zadovoljstvo nam je predstaviti kratak informativni video NATURA 2000 – ponos Hrvatske.



Hrvatska je ulaskom u EU postala dio ekološke mreže NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu (više od 30000 područja i 20% teritorija EU).

Ona predstavlja temelj održivog gospodarskog razvoja, stavlja prirodu u službu čovjeka, ali istovremeno štiti prirodne procese, staništa i vrste. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne prirodu bez čovjeka. To je poruka s kojom želimo doprijeti do javnosti zbog česte pogrešne percepcije da zaštićena područja blokiraju gospodarski razvoj dok je istina upravo obrnuta.

Kako je rekao Baba Dioum, senegalski znanstvenik i zaštitar prirode: „Na kraju ćemo očuvati samo ono što volimo, volit ćemo samo ono što razumijemo i razumijet ćemo samo ono što smo naučeni.“

Video je nastao u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

U prilogu možete pročitati nešto više o NATURA 2000 mreži u Hrvatskoj i samom projektu.

Lijep pozdrav

Oznake: NATURA 2000, priroda, Hrvatska, Životinje, biljke, more, podzemlje, endemi, EU, zaštita prirode, rijeke, planine, biološka raznolikost, prirodno bogatstvo, film, Udruga Sunce, Udruga Baobab, BIOM, Argonauta, Divina Natura

Hidroelektrane i poplave

22.11.2013.

Oznake: HEP, hidroelektrane, hidrocentrale, rijeke, voda, poplav, poplavna nizina

Zagreb – izložba fotografija: “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”

03.11.2013.

Pozivamo vas na izložbu “Natura 2000 – Ponos Hrvatske”. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek , Marko Matešić Riža , Boris Krstinić i Antonio Rossetti .



Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga BIOM, u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

Oznake: priroda, fotografija, Drava, Velebit, zrmanja, izložba, rijeke, Životinje

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...

12.10.2013.

Prenosimo članak o velikim posljedicama hidroelektrana i hidrotehničkih zahvata u istočnoj Hercegovini.

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...



Na slici je betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Ostatak teksta pročitaje na poveznici.

Oznake: HEP, hidroelektrana, hidrocentrala, rijeke, krš, priroda, Popovo polje, Neretva, hidrotehnika, zahvatiš, električna energija, struja

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Izložba fotografija u Splitu na temu NATURA 2000

25.05.2013.

Povodom 22. svibnja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj pozivamo Vas na izložbu „Natura 2000 - Ponos Hrvatske“.

Otvorenje izložbe predviđeno je za 22.05.2013. (srijeda) s početkom u 18:00 sati
u prizemlju City Center One; Vukovarska 207, a izložbu će te moći pogledati do 29.05.2013.


Zbog pristupanja u EU, Hrvatsku u 2013. godini očekuje ispunjavanje obveza vezanih uz zaštitu prirode, a jedna je vezana uz definiranje Natura 2000 područja.

Izložbu je postavila Udruga Baobab s Udrugom Sunce, u sklopu zajedničkog projekta „Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj“.

Očekujemo Vas !

Oznake: NATURA 2000, zaštita prirode, rijeke, planina, priroda, održivi razvoj

Hidroelektrane su ubojice rijeka?

19.05.2013.



SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

Koja je prava cijena hidroenergije? Zabrinjavajući primjer iz Indije i možemo li također odrediti pravu cijenu u Hrvatskoj?

08.02.2013.

Hidroenergija je u Indiji zastupljena godinama i jedna od najvećih izvora energije. Ta je zemlja sedmi najveći proizvođač hidroenergije te s proizvodnjom od 114 TWh čini 3.5% udjela u svijetu. Problem iseljavanja ljudi kod izgradnje uvijek je bio velik, kao i nestanak kulturne baštine. Mnogi aktivisti za ljudska prava i za zaštitu okoliša sumnjali su i u pravu ekonomsku korist od hidroelektrana. Sve je više studija koje govore o prevelikoj gospodarskoj cijeni ovih velikih brana. Jedan od stručnjaka koji se bavi gospodarskom evaluacijom hidroenergije je Dr. Bharat Jhunjhunwala, ekonomski stručnjak sa Indijskog instituta za menadžment Bangalore (IIMB). On je i autor knjige Economics of Hydropower (Ekonomija hidroenergije) u kojoj predstavlja svoja istraživanja. Njegova je središnja tvrdnja da su koristi od hidroelektrana uvelike preuveličane, a štete umanjivane.

On je na primjeru brane Kotlibhel 1B znanstveno dokazao da troškovi od hidroelektrana zapravo veći nego koristi. Ovdje ne govorimo samo troškovima gradnje i održavanja, već o cijelom nizu tzv. skrivenih troškova koje energetičari ne ubrajaju u troškove. Dr. Jhunjhunwala nabrojao je između ostalog: smanjena kvaliteta vode, sediment, emisije metana, potresi, odroni, malarija, ali i nestandardne ekonomske parametre poput biološke raznolikosti i estetske vrijednosti koje posredno itekako ulaze u ekonomsku računicu. Ovdje napominjemo tzv. usluge ekosustava koje tradicionalne gospodarske analize uopće ne računaju, a imaju ogroman utjecaj. One su primjerice prirodna obrana od poplava, samopročišćavanje vode te općenito održavanje cijelog sustava u ravnoteži. Svjedoci smo primjerice kako neravnoteže u klimi imaju tragične posljedice, kako ljudske, tako i gospodarske.Usto, rijeke su složeni hidrološki sustavi i poremećaji su dalekosežni i često nepredvidljivi, kako prostorno tako i vremenski.

Dr. Jhunjhunwala zaključuje da je šteta od ove hidroelektrane čak 7 milijardi rupija godišnje je dok je korist samo milijarda i pol godišnje.



Civilizacija u Indiji traje već tisućama godina. U vrlo aridnoj klimi Indijci su uspjeli postići održivu opskrbu vode koja je omogućila razvoj poljoprivrede. Između ostalog, radi se o tradicionalnim branama, ali ne na rijekama, već u suhim kanjonima koji skupljaju monsunsku kišu. Na taj način se održivo koristila voda, a podzemne zalihe stalno nadopunjavale cijeđenjem. Dolaskom Britanaca, krenuo je državni pristup s velikim projektima izgradnje hidroelektrana i električnim pumpama. Rezultat je razvoj poljoprivrede navodnjavanjem, ali s ogromnom cijenom: neracionalno gospodarenje iscrpilo je podzemne zalihe vode. Konačno, pod lažnom sigurnošću zaliha vode uvedena je šećerna trska i pamuk koji trebaju mnogo više vode nego tradicionalne kulture što je još više pogoršalo situaciju. Od ovih promjena profitirali su pojedinci dok se sva težina šteta svalila na lokalne zajednice, a to u Indiji znače na desetke milijuna ljudi.

Ovo svakako nije izoliran slučaj. Primjerice, Asuanska brana poznata je po zaustavljanju poplava uz Nil i plovnošću, uz dakako proizvodnju električne energije. Ali malo ljudi zna da je nestalo prirodno gnojenje za vrijeme sezonskih poplava pa je povećalo troškove umjetnih gnojiva, što je rezultiralo zagađenjem vode, ali i uvozom; zbog nedostatka sedimenta tone i zasoljuje se poznata delta Nila s ogromnim posljedicama i ostalo. Brana Tri klanca u Kini je odmah trpjela od šteta u odronima, masovnim razvojem bolesti stajaćih voda što je trošak za zdravstvo i ostalim poremećajima.

Vrlo rado bi vam htjeli prikazati pravu ekonomsku cijenu hidroelektrana u Hrvatskoj. Na žalost, tako nešto ne postoji. Postoje samo djelomična istraživanja i to ponajviše od strane šumarske struke zbog negativnog utjecaja brana na šume. Ali izvjesno je da i u Hrvatskoj postoji cijeli niz „skrivenih troškova“ poput zapriječenog prijenosa sedimenta, ukopavanja rijeka i poremećenih podzemnih voda, suša i poplava, gubitka turizma, uvoza skuplje struje za suše i ostalo.

Postoji međutim neosnovan marketing HEP-a koji hidroelektrane proglašava „zelenim i jeftinim izvorima energije. Također su u neopravdanoj upotrebi „višenamjenskii objektii“. Najflagrantniji primjer su obrane od poplava i navodnjavanje, i baš u godini gdje su i suše i poplave pogodile Hrvatsku. Čak 22 hidroelektrane uzvodno nisu spasile područja uz Dravu od poplave; štoviše upravo su one uzrokovale vodeni val. Uz preko 30 velikih brana u Hrvatskoj, suša je stvorila ogromne štete. Klimatski modeli predviđaju još gore stanje (atmosferski ekstremi), uz naravno smanjenje proizvodnje električne energije uslijed u globalu manje padalina i do 10%.

Ovo nije hajka protiv hidroelektrana, već nastojanje da se što razumnije i održivije koriste prirodno resursi. Smatramo da je hidroenergija više nije glavno energetsko rješenje u Hrvatskoj, sada kada postoje različiti obnovljivi izvori energije s mnogo manjim utjecajem na okoliš i s manje skrivenih troškova, uz dužno poštivanje već postojećih energetskih objekata. Potičemo međutim razvoj malih protočnih hidroelektrana do 100 kW bez brana i akumulacijskog jezera.

Goran Šafarek, dipl.ing.

Oznake: HEP, hidroenergija, štete, Gospodarstvo, električna energija, rijeke

Razmislite kad idući put dajete ili čujete komentare poput ovih:

"Ovi zeleni/udruge/... protiv su svega i vratili bi nas u srednji vijek/pod svijeće/u šumu/...",
"Najbolje da srušimo sve elektrane!”,
"Protiv su gospodarskog razvoja!"
"Zbog njih nema radnih mjesta!


itd



Te i ostakle plakate pogledajte kod Anđela čuvara Hrvatske.

Oznake: HEP, energettika, rijeke, Gospodarstvo, održivi razvoj, zelena energija, solarna energija, energija vjetra, energetska učinkovitost

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.