Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

Nova knjiga Gorana Šafareka: Priroda Hrvatske

05.02.2016.

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri  medvjed, ris i vuk  koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.



Istražite čarobne planinske vrhove, impresivne riječne kanjone, guste hrastove šume, slikovite močvare i poplavna područja, brojne krške otoke te bogato i šareno podmorje. Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. Upoznajte sedru, buru, krške i još mnoge druge fenomene po kojima je priroda Hrvatske prepoznatljiva i izvan svojih granica. Kako bismo je sačuvali za buduće naraštaje, diljem Lijepe Naše više je od 400 zaštićenih prirodnih područja, a njihov popis na kraju knjige zaokružuje ovo jedinstveno i uzbudljivo putovanje.

Goran Šafarek autor je svih tekstova i gotovo svih fotografija u knjizi. Ostali autori fotografija: Tomislav Šolić, Perica Mustafić, Vedran Slijepčević, Nino Šalkić, Ivana Selanec, Velid Jakupović i Ivan Budinski.

Oznake: knjiga, publicistika, priroda

Projekt Priroda Hrvatske - trailer

04.02.2015.



Projekt "Priroda Hrvatske" Gorana Šafareka

Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.

Projekt podrazumijavena produkciju dokumentarnog filma i izdavanje monografije.

Montaža, glazba zvuk: Damjan Kolarek

Oznake: dokumentarac, knjiga, priroda

Baobab i Euronatur Vam predstavljaju novu knjigu Gorana Šafareka: Crna Mlaka - skladan suživot čovjeka i prirode

04.07.2013.

Dvojezično izdanje, hrvatsko - englesko izdanje. Dizajnerski oblikovana s puno prekrasnih fotografija, tiskana na najboljem papiru i tvrdoga uveza, formata 24 x 31 cm. Tekst je napisao, također i snimio fotografije Goran Šafarek. Knjiga je nastala u suradnji Udruge Baobab i Euronatura na projektu Adriatic Flways.

Međunarodni angažman - suradnici na knjizi koji su napisali uvodne članke::
Gabriel Schwaderer, izvršni direktor euronatur Fondacije – europskog fonda za očuvanje prirodne baštine i Tobias Salathé, tajništvo ramsarske kovencije o močvarnim staništima.



Iz recenzije

U monografiji ornitološki rezervat Crna Mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od zagreba.

Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost
vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. iako na ovom području
nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među
močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice
koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i
druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima
povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave
veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. osobito su značajne
patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom
razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. važnost tog broja
shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek
nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.

Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini.
autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu
šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu
trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera
otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise
pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg
zraka nad mirnom vodom ribnjaka.

Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare
i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik
čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. autor ne
pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. štoviše,
u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim
kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih
tajni.

Dr. sc. Jelena Kralj



Facebook stranice knjige: https://www.facebook.com/CrnaMlaka?ref=hl
Trailer za budući film o Crnoj Mlaki :
https://www.youtube.com/watch?v=I1_LB7kwLTY

Oznake: knjiga, priroda, Šafarek, Crna Mlaka, ribnjak, NATURA 2000, ornitologija, birdwatching

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.