Film Ušće Mure

15.01.2018.

Moj prvi film o Hrvatskoj.

Ušće Mure u Dravu jedno je od neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj. Srce joj čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. U njenim prostranim poplavnim šumama, rukavcima i sprudovima žive jeleni, djetlići, vodomari i ostale životinje. Bistre i svježe vode ušća Mure je i predivno kupalište.



Te i ostale draži ove neočekivane divljine u ravnoj Podravini prikazani su u dokumentarnom filmu Ušće Mure – hrvatska Amazona. Posebnu čar filmu daje originalna glazba poznate etno glazbenice Lidije Bajuk.

Film je prikazan na HTV-u.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Drava, Mura, ušće. legrad, donja dubrava, Podravina, Međimurje, film, Dokumentarni, dokumentarac, rijeke, priroda, voda

Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

video: Regionalni park Mura Drava/Regional Park Mura Drava

11.09.2017.

Kratak promotivni film o prvom regionalnom parku u Hrvatskoj "Mura Drava". Promotional video of new Regional Park "Mura Drava" in Croatia.

Oznake: Drava, Mura, regionalni park, rijeka, veslanje, ptice, priroda, ribolov, ribiči

Novi video o Dravi

19.04.2015.

Rijeka Drava - Hrvatska amazona [The Drava River - Croatian Amazon]



- Video đus posvećen proljetnom buđenju i Danu planeta Zemlje, obogaćen snimcima rijeke Drave kroz Međimurje i Podravinu. Također osvješčuje gledatelja ekološkom porukom, te prikazuje nesebičan "sklad" čovjeka i prirode, slaveći tako Stvoritelja; u vrlo dinamičnoj kombinaciji ritma i živahnom muzičkom podlogom...

" Rasipanje i uništavanje naših prirodnih dobara, ogoljivanje i iscrpljivanje zemlje namjesto povećanja njezine iskoristivosti - to će već našoj djeci znatno umanjiti mogućnosti napretka koje uživamo, a koje smo im dužni predati - veće i razvijenije. "

Snimci: dipl.ing. biologije Goran Šafarek - Drava kroz Podravinu, Veliki Pažut, okolica Koprivnice, kod Osijeka
Damjan Kolarek - snimci Drave okolica Donjeg Međimurja (otoci, Otok-Hrženica, Sveta Marija, D.Dubrava)
- Video edited i obrada by @Damjan Kolarek 2015
Volonterska nezavisna produkcija

Oznake: Drava, rijeka, video, film, Mura, priroda, Šafarek, Kolarek, 4K, kupanje, bioraznolikost.

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

20.09.2014.

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.

(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više o slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.


(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više i slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Brošura s Dana Drave

15.10.2013.

poster za promatranje ptica



Oznake: Drava, Mura

Spektakularne snimke novog rukavca ušća Mure u Dravu

30.09.2013.

Iako se kaže da se Mura ulijeva u Dravu, Drava je probila novo ušće prema Muri. Pomalo je godinama otvarala svoj put da bi ga do kraja probila ove godine. Ušće Mure u Dravu nalazi se na samoj granici Međimurja i Podravine, kod mjesta Legrad. To je srce Posebnog rezervata Veliki Pažut te Regionalnog parka Mura Drava. Prošle godine je proglašen i Rezervat biosfere pon UNESCO-om.


Drava je jedna od posljednjih očuvanih europskih rijeka, a posebno dio toka u koprivničkoj Podravini. Dok su druge rijeke zagađene, obale im pretvorene u kamen, posjećene obalne šume, Drava u Podravini još uvijek slobodno teče. Drava je živa rijeka i mijenja korito, stalno miješajući karte i stvarajući sprudove od kojih nastaje cijeli niz drugih staništa. Samo je čovjek odredio da sve mora biti po njemu, da je sve statično i fiksno, ali priroda ima svoje putove i takvu je moramo prihvatiti. Drava je u stotinjak godina već nekoliko puta pomicala ušće. Poplavna šuma topola i vrba brzo raste i prilagođena je i na poplave i eroziju. Očuvana poplavna šuma je stoga najbolja obrana i od poplave (jer upija vodu koja bi inače plavila naselja) i od erozije (erozivnu snagu usmjeruje na šumu, a ne na ljudske objekte).


Mura i Drava dio su ogromnog prirodnog blaga Hrvatske, a naše rijeke su najočuvanije i najraznolikije u Europi.

Oznake: Drava, Mura, Veliki Pažut, Regionalni park Mura Drava

U Hrvatskoj je proglašena NATURA 2000, gotovo cijela Drava je zaštićena.

29.09.2013.

Vlada RH je donijela Uredbu o ekološkoj mreži kojom se proglašava ekološka mreža Republike Hrvatske, ujedno i ekološka mreža Natura 2000. Uredbom se za svako pojedino područje ekološke mreže utvrđuju ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja to područje ekološke mreže te se utvrđuje kartografski prikaz područja ekološke mreže. Ekološka mreža Natura 2000 koja se predlaže Uredbom obuhvaća 37% kopnenog teritorija RH i 16% obalnog mora, odnosno 29% ukupnog teritorija RH Relativno veliki postotak potječe od nenaseljenih krajeva Velebita, Like, Gorskog kotara, dalmatinske Zagore itd. Postotak panonske Hrvatske u europskom je prosjeku ili tek nešto viši, a razlog tome je veliko prirodno bogatstvo i tog dijela Hrvatske. Hrvatska je predložila tako veliko područje svog teritorija jer obiluje bioraznolikošću i prirodnim resursima. Da bi se područja proglasila dijelom NATURE trebaju ispuniti niz kriterija, dakle tolika površina predviđena za NATURU predstavlja velik uspjeh. Valja napomenuti i da Slovenija ima vrlo visok postotak površine pod NATURA 2000.

Posebno smo zadovoljni što je cijela Drava uključena u ovu jedinstvenu mrežu, a to je samo dokaz izuzetnog značaja ove rijeke.




NATURA 2000 je prilika, a ne prepreka razvoju. Ona podrazumijeva uključivanje svih interesnih skupina u upravljanje tim područjima i uzimanje u obzir njihovih interesa, istovremeno štiteći prirodne procese i bioraznolikost. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne priroda bez čovjeka, jer ne isključuje ni investicije ni poljoprivredu ni ribarstvo. Takve ljudske aktivnosti (poljoprivreda, ribarstvo, turizam) koje se provode unutar NATURA područja mogu profitirati jer ona stvaraju dodanu vrijednost njihovim proizvodima (NATURA je u EU prepoznatljiv brand), te kroz privlačenje investicija (EU fondovi, privatne investicije) mogu osigurati povećanje i diversifikaciju prihoda. Za upravljanje NATURA područjima izrađuju se planovi koji definiraju mehanizme očuvanja prirode kao i načine unapređenja života ljudi u tim područjima. Učinkovito upravljana NATURA mreža spriječit će uništavanje temeljnih prirodnih vrijednosti i resursa naše zemlje, štititi javni prostor te omogućiti gospodarski rast kroz investicije koje doprinose održivom razvoju Hrvatske.

NATURA područja omogućit će široj javnosti više prostora i mogućnosti za uživanje i otkrivanje prirodnih ljepota Hrvatske kroz rekreaciju, sport i turizam,te ujedno građanima približiti značenje NATURA mreže i ukazati na prilike koje ona donosi za razvoj Hrvatskog gospodarstva (kroz turizam, ekološku poljoprivredu, održivo ribarstvo i sl.).

Oznake: Drava, Mura, zaštita prirode, NATURA 2000, EU

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

„Čuvari rijeka“ otkrili niz nepotrebnih i destruktivnih zahvata na hrvatskim rijekama

02.02.2013.

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa WWF i „Čuvari rijeka“ predstavili rezultate svog rada i dostignuća u zaštiti „Europske Amazone“

Zagreb - Prije točno godinu dana u sklopu međunarodnog projekta “Zaštita europske linije života“ svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju „Čuvari rijeka“. Posljednjih godinu dana čuvari rijeka, predstavnici nevladinih organizacija Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, ZEUS, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo Drava i Dravska liga, redovito su obilazili područja Mure, Drave i Dunava kako bi uočili moguće negativne ili nelegalne djelatnosti na rijekama i na te djelatnosti upozorili nadležne državne institucije, a sve u svrhu očuvanja vrijednih riječnih ekosustava „Europske Amazone“.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i koordinator kampanje „Čuvari rijeka“ upozorava na važnu ulogu koju čuvari rijeka igraju u zaštiti Mure, Drave i Dunava: „Čuvari rijeka su jedini koji dnevno dokumentiraju stanje naših rijeka. Svojim volonterskim radom dopunjuju, a u većini slučajeva i u potpunosti zamjenjuju nadležna državna tijela u obavljanju poslova za koje su plaćeni sredstvima poreznih obveznika.“

Svoje aktivnosti čuvari rijeka su započeli Međunarodnim zimskim prebrojavanjem ptica močvarica, koje je pokazalo da na tom prostoru zimuje više od 160.000 ptica, što je dokaz izuzetne biološke vrijednosti ovog područja. U proteklih godinu dana svjedočili su ponekim pozitivnim zbivanjima na rijekama među kojima ističu projekt restauracije rijeka – uklanjanja vodnih građevina na mađarskoj strani – kako bi se rukavci ponovno povezali s maticom rijeke u svrhu poboljšanja hidrološke situacije poplavnog područja.



Nažalost, znatno više bilo je negativnih događaja zbog kojih se i pokazalo potrebnim pokrenuti ovu hvale vrijednu kampanju. „Čuvari rijeka“ bili su svjedoci uništavanja riječnih staništa putem regulacija i utvrđivanja obala poput izgradnje potpuno nepotrebnog i izuzetno skupog nasipa duž starog korita rijeke Drave uzvodno od Varaždina, a koji nije spriječio nedavne poplave. Također pomno prate izgradnju obaloutvrde kod Petrijevaca duge puna tri kilometra, koja je iznimno skupa i štetna po prirodu jer uništava centralnu zonu Regionalnog parka i Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Čuvari rijeka zabilježili su i ilegalno vađenje značajnih količina šljunka i pijeska kod Petrijevaca, na što su bezuspješno upozorili i nadležne inspekcije.

„Kao čuvar rijeke obilazim donji tok rijeke Drave i Hrvatski dio Dunava“, objašnjava Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka. „Obilazak mi služi kako bih imao konstantan uvid u stanje prirode i bioraznolikosti tog područja te da na vrijeme otkrijem ako se na terenu provode djelatnosti koje ih potencijalno ugrožavaju. Ovaj dio aktivnosti ne gledam kao obavezu nego zadovoljstvo obilaska vrijednog područja koji je neophodno očuvati“.

Dokazi koje čuvari rijeka prikupe dalje će se koristiti u kaznenim i prekršajnim procesima, koje će pokrenuti protiv odgovornih, ali i kao argument za bolju i konkretniju zaštitu naših prirodnih bogatstava, u ovom slučaju vodnih resursa. Više o samoj kampanji možete doznati na www.amazon-of-europe.com

Oznake: Drava, Mura, rezervat biosfere, UNESCO

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.