komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
VIDEO: Ptice oko naših prozora zimi
12.02.2018.Snijeg pada, male ptiice pjevice opet su u problemu...jeste li im ostavili što hrane?
Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal
komentiraj (0) * ispiši * #
Ptice s mojeg dvorišta zimi
17.12.2017.Prošlih zima redovito su mi dolazile ptice blizu prozora. Zebe, sjenice, zelenduri, sjeverne zebe, čak i batokljuni su bili redovni zimski gosti. Odmah do prozora bio je orah gdje su se ptice skupljale. Neki od susjeda su hranili ptice, kao i ja, te su zato još i više dolazile. Visoko u krošnjama, bile su u sigurnosti od lokalnih mačaka. Bilo je mala oaza biološke raznolikosti.
Onda su se neki susjedi posvađali i inatili se jedni drugima, a kao žrtva pao je i moj orah.
Osim ptica, nestale su još neke pogodnosti. Ljeti je lišče davalo sjenu, izvrsna zaštita od direktnog udara s juga, a zimi su gole grane propuštale sunce.
Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal
komentiraj (3) * ispiši * #
Plamenci u Ninu!
04.10.2017.Ovaj tjedan sam opet proveo u Ninu, u sklopu Međunarodnog dana promatranja ptica. Već godinama surađujem s turističkom zajednicom, u razvoju ekoturizma ovog drevnog i kraljevskog grada. Ovdje nemamo samo kulturne atrakcije, već i prirodnu - prije sveha muljevitu lagunu s ljekovitim blatom i solanu. To su plitka, muljevito-pjeskovita područja, savršena za skupinu ptica zvane ćurlini, koji u mulju gacaju dugačkim nogama i dugačkim kljunovima traže hranu.No, tu su i ostale ptice močvarice poput pataka i čaplji te dakako morske ptice.
Posebno me je zanimalo vidjeti koje su posljedice velike poplave od prije dva tjedna, no na sreću šteta ipak nije jako velika.
Veseli me što su u Ninu još uvijek plamenci, odnosno flamingosi. Ove velike ptice zadržavaju se već mjesec dana u ovom gradu, njih osam. Ovdje imaju dovoljno hrane i mira, na radost stanovnika Nina, ali i turista koji su još uvijek u Damaciji.
Video o Ninu:
Oznake: plamenci, ptice, birdwatching, nin, Dalmacija, promatranje ptica, video
komentiraj (7) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Crna Mlaka – ptičji raj na izdisaju
28.01.2017.Predstavljamo vam kratak video o ribnjacima Crna Mlaka, ali i ornitološkom rezervatu te svjestski važnom močvarnom području (Ramsar).
Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. To je trećina europske populacije.
Kao biolog, ali i snimatelj i fotograf godinama obilazim ribnjake Crna Mlaka, bez ikakvih ograničenja. Objavio sam knjigu i film „Crna Mlaka – skladan suživot čovjeka i prirode“. Na žalost, dobio sam pouzdane informacije kako će ribnjaci Crna Mlaka prestati s proizvodnjom ribe. Osim gospodarske i socijalne katastrofe, to je i biološka, jer upravo je proizvodnja ribe ključna za održavanje biološke raznolikosti. Naime, plitki ribnjaci brzo zarastaju te se gubi stanište za mnoge ptice močvarice. Također, nestala bi radna mjesta ljudi koji desetljećima žive na ovom području, ali i primjer održivog korištenja prostora.
Razlog tome je što na Crnoj Mlaki proizvodnja ekstenzivna i nema lova, za razliku od svih/većine ostalih ribnjaka. Crna Mlaka zato i je jedini ribnjak sa statusom ornitološkog rezervata te još značajnije – ramsarskog područja u Hrvatskoj. Stoga je Crna Mlaka biološki izuzetno vrijedan ribnjak.
Razlog najavljenog prestanka proizvodnje je ekonomska neisplativost, a problem s Crnom Mlakom su nedovoljne odštete za velike vrance te subvencije koje nisu dovoljno poticajne za proizvodnju. Kao što je rečeno, ovdje nema lova, a time i značajnijeg tjeranja velikog vranaca. Ovdje naglašavamo nelogičnosti u sustavu subvencija, gdje vrlo slične subvencije imaju slatkovodni ribnjaci gdje je lov dozvoljen, te pastrvski ribnjaci koji se ni približno ne mogu mjeriti s biološkom raznolikošću Crne Mlake. Također, odnos isplate komercijalnim ribnjacima i ribnjacima u zaštićenim područjima umanjen je sa 1 : 2, na 1 : 1,5, a u dodatku Pravilnika za 2015. je još umanjen sa 1 : 1,5 na 1 : 1,4.
Ovdje nije namjera ulaziti u sustav subvencija niti naknada za štete, niti zastupati bilo koju stranu. Kao biologu mi je najvažnija očuvanje staništa, a time i ptica, a to je jedino moguće nastavkom ekstenzivne proizvodnje. Kao jedino rješenje vidimo podizanje subvencija i odšteta za izolirani slučaj Crne Mlake, kakvi god bili eventualni prijašnji dogovori. Naročito što je Crna Mlaka relativno manje površine te u totalu to neće značiti mnogo. Šteta od nestanka proizvodnje nila bi mnogo veća i dugotrajnija.
Goran Šafarek
komentiraj (3) * ispiši * #
VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice
10.04.2016.VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek
Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016
Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana
Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.
„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.
WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.
Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.
Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.
Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek
Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF
komentiraj (0) * ispiši * #
Video o ptici godine za 2016. - Bregunica
05.04.2016.
Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.
Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.
No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.
Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek
Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF
komentiraj (3) * ispiši * #
Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije
01.04.2015.Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.
Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.
Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale pogoršava problem poplava, jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Ujedno se rijeka ukopava, a s njom pada razina podzemnih voda te se suše polja i šume.
Usko vezano s time je problem poplava. Valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.
Oznake: priroda, rijeke, regulacija, poplave, regulacija rijeka, poplava, obaloutvdra, ptice, sprudovi, bioraznolikost.
komentiraj (1) * ispiši * #
Školski sat: Vransko jezero s Goranom Šafarekom i Matom Zecom (Baobab i BIOM)
08.11.2014.JEZERA I NJIHOVA STANIŠTA
Što se sve krije u jezerima? Ovaj zanimljiv ekološki sustav predstavit ćemo na primjeru Vranskog jezera kraj Pakoštana. Biolog Goran Šafarek istražio je: koje biljke i životinje u jezeru pronalaze sve najpotrebnije za život? I što se ovdje toliko svidjelo pticama? Upoznat ćemo posebni ornitološki rezervat koji je zbog močvarnog sustava i velike bioraznolikosti uvršten u važna ornitološka područja Europe.
Oznake: Vransko jezero, HTV, obrazovni program, močvara, ptice
komentiraj (0) * ispiši * #
Kratki video o Vranskom jezeru
08.09.2014.Oznake: Vransko jezero, Dalmacija, Pakoštane, biograd, priroda, jezero, močvaa, trska, ptice, promatranje ptica, birdwatching
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi video o Dravi: Strme dravske obale
25.08.2014.
Strme, erodirane i neregulirane obale našh nizinskih rijeka pravo su prirodno blago.
Neke vrste ptica prigrlile su gole strme obale nastale erozijom rijeke. Najčešće su to stvrdnute zemljane ili pješčane obale koje se previše ne osipaju. Zbog strmine i nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde nedostupne su većini grabežljivaca. Ptice u toj zemlji kopaju kanale na čijem kraju se nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom. Tako se gnijezde bregunice, vodomari i pčelarice.
U ovom video vidimo bregunice i pčelarice.
Snimio i montirao: Goran Šafarek
www.crorivers.com
www.safarek.com
komentiraj (0) * ispiši * #
Pozivamo vas na izložbu „Natura 2000 - Ponos Hrvatske“. Otvorenje izložbe biti će u ponedjeljak, 4. studenog 2013. s početkom u 18:00 sati u prizemlju City Center One East (Žitnjak), a izložba će biti otvorena do 10. studenog 2013. Autori fotografija su Goran Šafarek, Marko Matešić Riža, Boris Krstinić i Antonio Rossetti.
Zbog pristupanja EU, Hrvatska je u 2013. godini morala ispuniti obveze vezane uz zaštitu prirode među kojima je i definiranje Natura 2000 područja.
Izložbu je postavljena u sklopu zajedničkog projekta „Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj“.
Projekt sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a odobren je u okviru programskog područja Demokratizacija i razvoj civilnog društva.
Oznake: fotografija, NATURA 2000, priroda, zaštita prirode, ptice, izložba, turizam
komentiraj (0) * ispiši * #
Bregunica (Riparia riparia)
23.06.2013.
Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.
Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:
Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography
Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija
komentiraj (1) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
