Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske

Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda

Slikovni prikaz posljedica prekomjerne regulacije. Rijeci bi trebalo ostaviti što više prostora, pogotov u prirodnim područjima.

Oznake: priroda, rijeke, regulacija, poplave, regulacija rijeka, poplava, obaloutvdra, ptice, sprudovi, bioraznolikost.

Priopćenje za medije:



Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka.
LEGENDARNI AMERIČKI HIDROGEOLOG GILBERT F. WHITE NAKON KATASTROFALNOG STRADANJA NEW ORLEANSA

Poplave u svijetu često su direktna posljedica ljudske aktivnosti. Koliko god to nelogično zvuči, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana skraćivanjem meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke (sasvim prirodne) povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Ponajviše, uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu.

U SAD su prošle godine nastale ogromne gospodarske štete od poplava na rijeci Mississippi uslijed regulacije i isušivanja okolnih močvara. Tamo gdje je sačuvana poplavna nizina, odnosno prirodna retencija visokih voda, štete od poplava bile su minimalne ili ih uopće nije bilo. Na Filipinima je bilo slično: klimatske promjene uzrokovale su pojačane tajfune i obilne kiše, sjeća šuma u planinama omogućila je nenormalne bujice koje su rušila sve pred sobom. Bujice su potom napunile rijeke čije stisnuto, regulirano korito nije moglo prihvatiti toliki nalet vode. Kako je poplavna nizina isušena, a ljudi se naselili odmah uz obale, katastrofa je bila neminovna. Štete od poplava i gubitak života u potpunosti su djelo čovjeka.


Učvršćivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju, ali ne i u prirodnim područjima. Tradicionalna zaštita od poplava, štetnog djelovanja voda i sličnih djelatnosti iznimno je skupa, ali neučinkovita (daje lažnu sigurnost) i u konačnici stvara još više šteta, koje i sami osjećamo na svojoj koži. Nemoguće je spriječiti padanje kiše i topljenje snijega što su prirodne pojave. Na žalost, klimatski modeli predviđaju sve ekstremnije meteorološke pojave što će još pogoršati situaciju. U kombinaciji s reguliranim rijekama, to je recept za nove štete od poplava!

Ovdje treba primijetiti ulogu u hidroelektrana u stvaranju vodenog vala. Austrijanci su naglo otvorili brane i tako je nastao veliki vodeni val koji napravio štetu. Tako je bilo i prije dvije godine kada je poplavljena dolina Neretve zbog otvaranja uzvodnih brana. U javnosti vlada krivi dojam da hidroelektrane smanjuju poplave. To je istina u slučaju malih sezonskih, ali korisnih poplava koje donose plodni mulj, pročišćuju vodu, održavaju na životu okolne rukavce i mrtvice koji su mrijetilišta riba itd. Hidroelektrane međutim naglim ispuštanjem ogromnih količina vode zapravo stvaraju štete!


EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu. Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i šume koje primaju suvišnu vodu. Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava. Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i mi smo sada ti nizvodni susjedi koji trpimo štete.

Godine 2010. moćni, ali u hrvatskom dijelu toka mahom neregulirani Dunav bez opasnosti se prelio u Kopački rit, dok je podrume poplavila mala, ali vrlo regulirana Karašica. Postojeća prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je sačuvana izuzetna prirodna baština (dapače poplavna područja služe kao najvažnije mrjestilište čitave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stočarstvo u Lonjskom polju).

U Hrvatskoj nažalost vlada zastarjeli način gospodarenja voda – kanaliziranjem rijeka. To je jasno pokazao izvještaj Twinning – misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.

„U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.“




Kopački rit je 2010. "upio" ogromne količine vode i smanjio opasnost od poplava nizvodno

Indikativno je da se opet nije imalo novaca za popravak obrambenih nasipa prema naseljima, ali se ima za regulacije rijeka i potoka usred šuma i livada širom Hrvatske!

U Hrvatskoj je kanalizirano na tisuće kilometara potoka i rijeka kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje. Nažalost, ove će poplave biti izgovor (i to loš) za daljnju regulaciju rijeka i daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehničke objekte koji će u konačnici prouzrokovati još više problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje vodama, vođeni načelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći pogođenih u poplavama.

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga/tete-od-poplava-posljedica-su-regulacije-rijeka-i-lane-sigurnosti-od-uzvodnih-brana

Dipl.ing Goran Šafarek

Oznake: hrvatske vode, poplava, regulacija, štete od poplava, sava, Drava

Oznake: hrvatske vode, poplave, štete, nasip, regulacija, sava, Drava, vodna naknada, slivne vode, kanaliziranje