Goran Šafarek

Europska komisija odbija financirati hidroelektrane na Dravi!

17.03.2015.

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.

Htjeli ne htjeli – ovo je izrazito riskantan projekt. Na Dravi je cijeli niz zaštite: NATURA 2000, regionalni park Mura Drava, UNESCO-ov rezervat biosfere, s druge strane mađarski Nacionalni park Dunav Drava. Na cijelom području vrlo je razvijen ekološki pokret i rade međunarodne organizacije za zaštitu okoliša. Zbog svega toga slučaj Ombla bit će samo dječja igra u odnosu na Dravu. Studija utjecaja na okoliš će gotovo sigurno morati odbaciti projekt, prije svega zbog ogromne biološke raznolikosti i prirodnog značaja Drave. Oživljavanje rijeka kao što se desilo u nekoliko projekata na Dravi u Austriji s druge strane je primjer za što EU želi davati novce.

Hrvatskoj kojoj zaista treba u energija i radna mjesta, Vlada bi davno bi poput razvijenih država krenuo u razvoj solarne energije i ostalih istinski obnovljivih izvora. Ovako su projekti poput HE Molve 1 i 2 samo blef HEP-a po principu „ako prođe, prođe“, samo što će ovakvi iznimno teško ostvarivi i štetni projekti potrošiti vrijeme, novce i energiju i ono najgore, propustit će se prilika za nove tehnologije poput solarne energije koji su u Europi otvorili na tisuće radnih mjesta. Već smo sada zahvaljujući HEP-u na energetskom začelju ne sam u Europi već i u svijetu. Zastoju Hrvatske nisu krivi nikakvi „zeleni“ već oni koji Hrvatsku vide s zastarjelim hidroelektranama, nafti i ugljenu.

Dipl.ing. Goran Šafarek

Oznake: HEP, hidroelektrana, Molve 1 i 2, Drava, rijeke, energetika, solarna energija

Dokmentarni film o posljedicama velikih brana, i demoliranju istih

06.02.2015.

DamNation - Trailer from Patagonia on Vimeo.

Hidroelektrane još se smatraju zelenim i jeftinim izvorima energije, zahvaljujući ogromnim profitima koji stvara hidroenergetski lobiji te ogromnim novcima koje ulažu u marketing. U stvari, hidroelektrane su ubojice rijeka, preskupe su i s ogromnim štetama i poremećajima koje stvaraju, a koje plaćamo svi mi.

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, brane, he, energetika, hidroenergija, ribe

Kako je hidroelektrana HE Lešće ubila ribu mladicu u rijeci Dobri

11.01.2015.

HEP je lagao da neće biti utjecaja na okoliš, no rijeka je uništena, kao i riba mladica. HEP je glavni manipulator u Hrvatskoj i ubojica rijeka!

Oznake: HEP, Dobra, HE Lešće, hidroelektrane, erozija, vodeni valovi, električna energija

Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu

30.12.2014.

Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu protjerat će 20 000 Indijanaca i uništiti njihovu kulturu! Također, nestat će ogromna biološka raznolikost, u stajaćoj vladat će bolesti. Tropske akumulacije stvaraju više stakleničkih plinova nego termoelektrane! Planirana proizvodnja struje je lažirana, jer u sušnom razdoblju ima vrlo malo vode.

Podsjećamo, hidroelektrane nisu ni jeftin, a kamoli zeleni izvor energije.

Oznake: HEP, hidroelektrane, akumulacije, energija, rijeke, brazil, Amazona, amazonija, klimaske promjene, deforestacija, uništavanje, genocid, protjerivanje

komentiraj (3) * ispiši * #

Veza Plomina C i poplava?

13.09.2014.

Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.

Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.

Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.

Zato će gradnja termoelektrana na ugljen samo pogoršati ionako loše stanje. Sasvim je jasno da je TE Plomin C samo djelić uzročnika globalnih klimatskih promjena, ali to ne umanjuje njegovu (buduću) odgovornost za ovakve štete. Na žalost, ti se troškovi ne vode u ekonomsku računicu ovakvih objekata.

Energetska politika nije samo pitanje energetičara, već i mnogih drugih struka. Uz pametno planiranje, energija sunca i vjetra imaju itekako manji utjecaj i olakšati potrebu od velikih energetskih objekta, no posebice solarna energija je u Hrvatskoj političkim mjerama praktički onemogućena. Pogotovo kada se zna daje ona u Europi otvorila na stotine tisuća radnih mjesta, šteta je još i veća.

Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija

Novi problemi i štete od HE Lešće...

03.09.2014.

Članak na KA portalu donosi oš jednu potvrdu o štetama i pravoj cijeni hidroelektrana i skrivenim troškovima ovih "zelenih i jefinih" izvora energije.

Novo opasno klizište pojavilo se uz obalu rijeke Dobre te prijeti odronjavanju lokalne ceste u Zadobarju.

Naime, zadnja jaka kiša u kombinaciji s erozijom tla uzrokovanom vodenim valovima iz hidroelektrane u Lešću, dovela je do novog odrona zemlja u Dobru. Ovo je klizište aktivirano još proteklih tjedana, dok je s novom kišom ponovo zaprijetilo, pa čak i načelo asfalt uz rub prometnice.

Podsjetimo, ovog je ljeta na širem karlovačkom području aktivirano više od 60 klizišta, te se očekuje terenska procjena svih a kako bi se, ovisno o hitnosti, krenulo u njihovu sanaciju.

Oznake: HEP, HE Lešće, energetika, Dobra

Znanstvena studija UNDP-a: velike gospodarske koristi od očuvane Drave

11.07.2014.

Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) predstavili su u Koprivnici te u Zagrebu „Studiju o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava“. Cilj studije bio je provesti vrednovanje usluga ekosustava velikih rijeka dunavskog sliva Save, Drave i Dunava zajedno s njihovim poplavnim područjima. Usluge ekosustava obuhvaćene Studijom su kontrola i zaštita od poplava, osiguravanje samopročišćavanja vode i hranjenje podzemnih vodonosnika iz kojih crpimo vodu za vodoopskrbu, produkcije drvne mase, vezanje stakleničkih plinova i ublažavanja klimatskih promjena, ribolov, lov te spremište bioraznolikosti i genetskih resursa. Riječ je o nizu usluga nužnih za svakodnevno funkcioniranje društva danas i u budućnosti.

Za detaljnu procjenu usluga ekosustava odabrano je uže projektno područje na rijeci Dravi kod Molvi ukupne duljine 38 kilometara na kojem je planirana izgradnja dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2. Navedeno područje karakterizira relativno dobro očuvana rijeka Drava, mozaici kompleksa poplavnih šuma i šuma hrasta lužnjaka, obradive površine te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta iz čega inspiraciju crpe naivni umjetnici Podravine.

očuvani dio Drave

Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, zaštita od poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Zbog svih ovih razloga, poplavna područja Hrvatske se moraju zaštiti u što prirodnijem stanju jer su vrijedno prirodno naslijeđe.

Studija uspoređuje tri različita scenarija upravljanja projektnim područjem, zajedno s ekonomskom procjenom nekih od usluga za svaki scenarij. Prema prvom scenariju situacija ostaje kakva trenutno jest, drugi scenarij uzima u obzir izgradnju hidroelektrana, a treći održivi razvoj.

akumulacija Donja Dubrava

Izgradnja sustava hidroakumulacija na rijeci Dravi imala bi negativan utjecaj na većinu usluga ekosustava te bi se stoga prije izgradnje trebalo uzeti u obzir i ekonomsku vrijednost usluga ekosustava. Naime, pri procjeni koristi hidroakumulacije trebalo bi ih usporediti sa svim gubicima vrijednosti usluga ekosustava, a koji se mogu ekonomski procijeniti.„Budućnost projektnog područja kod Molvi je u održivom korištenju prirodnih resursa pri čemu će najveću korist imati lokalno stanovništvo“ , zaključio je konzultant dr. sc. David Pithart.Na primjer, u smislu zaštite od poplava vrijednost prirodnih poplavnih područja je procijenjena na 5020 USD po hektaru godišnje, odnosno to je besplatna usluga i ušteda od 5020 USD po hektaru za zaštitu od poplava.

Ovo su konkretni, znanstveno utemeljeni podaci, za razliku od „bajki“ HEP-a (od kojih je najsuludija da neće biti utjecaja na okoliš). Podsjećamo, štete se uopće ne spominju, koristi su napuhane, a hidroelektrane nisu višenamjenski objekti kao što ih nerealno predstavljaju. Na žalost, neki su naši načelnici pomamljeni za rentama i vjeruju u priče HEP-a, pogotovo oni koji bi „skidali glave ekolozima“ te koji računaju obranu od poplava na naivan način zbrajajući protoke.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu o branama– obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, o na kraju je sve bilo suprotno. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Hidroelektrane nisu spriječile posljednje poplave na Dravi u jesen 2012., štoviše stvorile su vodeni val, a kako je prikazano u znanstvenoj studiji UNDP-a, upravo je očuvana poplavna nizina prigušila taj vodeni val. Potom, kao što je nedavna studija znanstvenika s Oxforda, upitna je i sama financijska korist od ovih objekata, uslijed čak 50% veće završne cijene, prekoračenja troškova itd. Hidroelektrane stvaraju značajne štete, a jedna od njih je ukapanje korita uslijed nedostatka sedimenta koji ostaje u akumulacijama, a to rezultira snižavanjem razine podzemne vode podzemne vode što pad dovodi do sušenje polja i šuma.

Zato skupi europski LIFE projekt revitalizacije rijeke Drave to ispravlja, a to je i dokaz u što EU želi ulagati – u očuvanu rijeku, a ne mrtvu akumulaciju. Konačno, sasvim je očito da će utjecaj predlaganih hidroelektrana na Dravi na okoliš biti izrazito negativan i zbog toga neizvediv uz ionako nerealan, preskup i previše štetan projekt, a svako inzistiranje na tom projektu samo je gubljenje vremena i novaca.

Oznake: HEP, Drava, rijeka, poplave, obrana od poplava, sediment, korito, revitalizacija, usluge ekosustava, suša, hrast lužnjak

veza termoelektrana na ugljen i poplava

30.05.2014.

Okrenimo se masovno energiji sunca i vjetra!

Oznake: HEP, poplave, priroda, Klimatske promjene, znanost, ugljen, obnovljivi izvori energije

Voda je strateški resurs Hrvatske! HEP ga hidroelektranama sustavno uništava.

03.04.2014.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energija, rijeke, održivi razvoj, priroda

Velike hidroelektrane su ekonomski neisplative, tvrdi znanost

01.04.2014.

''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo. One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.

Izvješće za primjer daje hidroelektranu Diamer-Bhasha u Pakistanu. Sa 80% vjerojatnoće, gigantski projekt na rijeci Ind koštati će 25,4 milijardi dolara umjesto planiranih 12,7 milijardi, a završen neće biti u godini 2021., već u 2027. Ako to zaista bude tako, projekt će biti neisplativ. “Hidroelektrana Diamer-Bhasha u Pakistanu ne bi se trebala graditi,” kažu autori. Isto se može reći i za projekte Inga na rijeci Kongo, Belo Monte na Amazoni, preloženi projekt na glavnome toku rijeke Mekong i mnoge druge mega projekte. I u Hrvatskoj imamo svježi primjer: izgradnja HE Lešće na rijeci Dobre umjesto 60-ak milijuna € koštala je preko 100 milijuna €. Također, propala HE Ombla bila bi po investitoru EBRDU-u neisplativa.

Nova istraživanja pokazuju, da je pametnije od velikih hidroelektrana graditi manje energetske objekte, koji u manjoj mjeri zavise od složenih faktora poput geologije i režima protoka i koji se mogu brzo izgraditi. “Mnogo manjih, fleksibilnijih projekata, koji se mogu brže izgraditi i priključiti na mrežu, i koji imaju manji utjecaj na ljudsko društvo i prirodu, je bolje rješenje more od visoko rizičnih mega projekata poput ogromnih brana,“ zaključuje vođa istraživača Bent Flyvbjerg. “Ako je vodećim ljudima zaista stalo do blagostanje njihovih građana, trebali bi se okaniti megalomanskih vizija,“ dodaje suautor Atif Ansar.

Oni, koji u gradnji velikih hidroelektrana vide mogućnost za dobru zaradu, vjerojatno će ignorirati nalaske iz ovog izvješće. Neutralni državni službenici i investitori pak bi trebali ozbiljno razmotriti činjenice i brojke iz Oxfordskog izvješća. Naime, čak iz ekonomskog gledišta velike hidroelektrane nisu najbolje rješenje.

Svemu tome treba dodatno ubrojiti ogromne štete koje proizlaze iz velikih hidroelektrana. Hidroelektrane potpuno devastiraju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to je samo dio problema. Također, hidroelektrane nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, to smo vidjeli za vrijeme zadnjih suša i poplava - preko 20 velikih hidroelektrana nisu ništa pomogle za vrijeme suše pretprošle godine, kao ni 20-ak hidroelektrana na Dravi za virjeme poplava oko Varaždina i u Međimurju. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2

HEP ZELEN - lažna zelena energija

11.02.2014.

Prenosimo:
HEP je predstavio ZELEN, navodno zelenu energiju. Na žalost, u HEP-u se ništa nije promijenilo, samo su „zapakirali“ postojeće „kilovate“ u novi celofan i sada ih prodaju skuplje!

Pri tome manipulira – dok drugdje zelena energija znači energija sunca, vjetra, bioplin itd, ovdje nam HEP uvaljuje svoje zastarjele hidroelektrane. Velike hidroelektrane (a one u Hrvatskoj su gotovo sve velike hidroelektrane) u svijetu se uopće ne smatraju obnovljivim izvorom energije. One nisu ni zelene ni jeftine. Truljenjem biljaka u akumulacijama nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene (u tropima čak i više nego termoelektrane na ugljen). Hidroelektrane potpuno ubijaju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to su samo dio problema.

Hidroelektrana HE Lešće stajala je 40 milijuna€ više nego što je trebala (a to je i pravilo za sve hidroelektrane u svijetu da konačno koje koštaju oko 50% od početne cijene), voda i dalje curi u podzemlje te će se trebati neprestano skupo „krpati“. Ekonomska istraživanja diljem svijeta pokazala da od hidroelektrana nastaje više šteta u gospodarstvu nego koristi.

Također, HE nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, nego je to samo jeftin marketing HEP-a. To smo vidjeli u zadnjim sušama i poplavama. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Čini se da je HEP postao pojam za manipulacije. Tako je HEP u slučaju HE Lešće obećavao da neće biti utjecaja na okoliš (u stvari, rijeka je uništena), da će se razviti turizam (ne samo da se nije razvio nego je i zamro najbolji rafting u Hrvatskoj) te da će biti otvorena radna mjesta (elektrana je zapravo automatska i bez ijednog radnog mjesta). Isto tako je HEP u kampanji HE OMBLA je a problematiku ključnih problema projekta (vrlo je upitna izvedivost, neisplativost, problemi s opskrbom vode itd., uz uništenje iznimno vrijedne biološke raznolikosti, a zbog kojih je protjerao vodeće stručnjake), usmjerio na „par šišmiša“, znajući da će građani i mediji uvijek odabrati svoj komfor ispred tih „par šišmiša“.

Da ironija, ali i licemjerje bude što veće, upravo zbog tih hidroelektrana u Hrvatskoj su blokirani ISTINSKI obnovljivi izvori zelene energije poput energije sunca i vjetra. Dok je u Europi otvoreno na njima na stotine tisuća mjesta i uloženo u milijarde eura, Hrvatska je zahvaljujući HEP-u opet zaostala zemlja. HEP je glavni kočničar razvoja Hrvatske! Možda najgore od svega, HEP uništava strateški resurs Hrvatske – vodu i to danas kada postoje mnoge alternative.

Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen

HEP kočničar Hrvatske?

05.02.2014.

Mi mislimo da je to istina!

Oznake: HEP, struja, energija, rijeke, Plomin C, energetika, održivi razvoj

Hidroelektrane i poplave

22.11.2013.

Oznake: HEP, hidroelektrane, hidrocentrale, rijeke, voda, poplav, poplavna nizina

komentiraj (4) * ispiši * #

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...

12.10.2013.

Prenosimo članak o velikim posljedicama hidroelektrana i hidrotehničkih zahvata u istočnoj Hercegovini.

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...

Na slici je betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Ostatak teksta pročitaje na poveznici.

Oznake: HEP, hidroelektrana, hidrocentrala, rijeke, krš, priroda, Popovo polje, Neretva, hidrotehnika, zahvatiš, električna energija, struja

Ekološka ekonomija : Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici

09.09.2013.

Prenosimo zanimljiv teksta s bloga Ekološka ekonomija

Članak ima pet poglavlja:

Distribuirana prizvodnja elektrike i pohrana energije
Nova hijerarhija mreža
A što se to tiče nas Hrvata?
Dodaci
Kućne elektrane mogu uništiti velika elektroprivredna poduzeća?

Prenosimo ovdje 3. poglavlje:

Među ekspertima u Hrvatskoj (znanstvenicima i stručnjacima) i danas prevladava izrazito konzervativan pogled, da je sadašnji dizajn električne mreže u bitnome besprijekoran, da su moguća samo mala poboljšanja, da su svi ti obnovljivi, baterije, promjene strukture mreže, distribuirana proizvodnja… puke iluzije, ili su tehnički problemi praktički nesavladivi, ili je sve to strašno skupo. Rutinski se i danas objašnjava kako novi obnovljivi izvori (a osobito vjetar i sunce) mogu biti samo dodatak velikim hidroelektranama, termo i nuklearnim elektranama, a “izranjanje” drugačijeg sustava je fatamorgana.

Kako reagirati na evidentnu činjenicu, da najmoćnije zemlje svijeta posvećuju veliku pažnju i puno novca u razhvoj novih pristupa? Možemo se ponašati na dva osnovna načina.

A. Zgražati se, kako bogate zemlje (Njemačka, Japan, Kina, SAD itd.) bez veze troše novac na gluposti, i reći da mi s tim ne želimo imat ništa – mi čemo gradit elektrane na fosilna goriva, možda i nuklearke, vjetar i sunce držati na par posto pa nam sustavi pohrane neće trebati. Ponajmanje ćemo ulagati u razvoj novih tehnologija – smmiješno, pa svi znamo da je to previše rizično! Svi znamo da je najbolji način ono, što smo oduvijek i radili: čekat da drugi razviju tehnologiju pa je kupit gotovu.

Ili nasuprot tome, dva moguća čimbenika:

B1. razmisliti, ako najuspješnije zemlje u nešto ulažu, možda za to ima valjanih razloga?

B2. Posve pragmatički: ako će to tržište godine 2022. biti 30 milijarid dolara, u Europi možda trećinu od toga, možemo li nešto od toga i mi zaradit? Nekakvu tradiciju eletroindustrije imamo, fakultete koji proizvode inženjere imamo…

Pa ako nekako izvedemo, da Hrvatska zaradi 1% od tog europskog tržišta, to je 100 milijuna USD – nije za bacit! Gotovo dovoljno, da platimo uvozni ugljen za TE Plomin C!

Stvar je u tome, ako bogati zapravo stvarno razbacuju novac na gluposti, što bi trebali raditi siromasi poput nas? Stajat sa strane i smijati im se kako su glupi? Ili nastojati zadovoljiti njihove ekscentrične želje pa dio njihovog novca usmjeriti u svoj džep?

Cijeli članak pročitajte na blogu na ovoj vezi.

Oznake: HEP, električna energija, održivi razvoj, energetika, okoliš, Hrvatska, solarna energija, energija vjetra

Hidroelektrane su ubojice rijeka?

19.05.2013.

SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj

Za vrijeme izgradnje štetne HE Lešće “zamračeno” 5 milijuna eura

17.03.2013.

Novi poster

Ovaj i ostale plaakte pogledajte ovdje: http://www.facebook.com/usce.mure

Oznake: HE Ombla, HEP, kriminal, investicija, hidroelektrana, električna energija

Koja je prava cijena hidroenergije? Zabrinjavajući primjer iz Indije i možemo li također odrediti pravu cijenu u Hrvatskoj?

08.02.2013.

Hidroenergija je u Indiji zastupljena godinama i jedna od najvećih izvora energije. Ta je zemlja sedmi najveći proizvođač hidroenergije te s proizvodnjom od 114 TWh čini 3.5% udjela u svijetu. Problem iseljavanja ljudi kod izgradnje uvijek je bio velik, kao i nestanak kulturne baštine. Mnogi aktivisti za ljudska prava i za zaštitu okoliša sumnjali su i u pravu ekonomsku korist od hidroelektrana. Sve je više studija koje govore o prevelikoj gospodarskoj cijeni ovih velikih brana. Jedan od stručnjaka koji se bavi gospodarskom evaluacijom hidroenergije je Dr. Bharat Jhunjhunwala, ekonomski stručnjak sa Indijskog instituta za menadžment Bangalore (IIMB). On je i autor knjige Economics of Hydropower (Ekonomija hidroenergije) u kojoj predstavlja svoja istraživanja. Njegova je središnja tvrdnja da su koristi od hidroelektrana uvelike preuveličane, a štete umanjivane.

On je na primjeru brane Kotlibhel 1B znanstveno dokazao da troškovi od hidroelektrana zapravo veći nego koristi. Ovdje ne govorimo samo troškovima gradnje i održavanja, već o cijelom nizu tzv. skrivenih troškova koje energetičari ne ubrajaju u troškove. Dr. Jhunjhunwala nabrojao je između ostalog: smanjena kvaliteta vode, sediment, emisije metana, potresi, odroni, malarija, ali i nestandardne ekonomske parametre poput biološke raznolikosti i estetske vrijednosti koje posredno itekako ulaze u ekonomsku računicu. Ovdje napominjemo tzv. usluge ekosustava koje tradicionalne gospodarske analize uopće ne računaju, a imaju ogroman utjecaj. One su primjerice prirodna obrana od poplava, samopročišćavanje vode te općenito održavanje cijelog sustava u ravnoteži. Svjedoci smo primjerice kako neravnoteže u klimi imaju tragične posljedice, kako ljudske, tako i gospodarske.Usto, rijeke su složeni hidrološki sustavi i poremećaji su dalekosežni i često nepredvidljivi, kako prostorno tako i vremenski.

Dr. Jhunjhunwala zaključuje da je šteta od ove hidroelektrane čak 7 milijardi rupija godišnje je dok je korist samo milijarda i pol godišnje.

Civilizacija u Indiji traje već tisućama godina. U vrlo aridnoj klimi Indijci su uspjeli postići održivu opskrbu vode koja je omogućila razvoj poljoprivrede. Između ostalog, radi se o tradicionalnim branama, ali ne na rijekama, već u suhim kanjonima koji skupljaju monsunsku kišu. Na taj način se održivo koristila voda, a podzemne zalihe stalno nadopunjavale cijeđenjem. Dolaskom Britanaca, krenuo je državni pristup s velikim projektima izgradnje hidroelektrana i električnim pumpama. Rezultat je razvoj poljoprivrede navodnjavanjem, ali s ogromnom cijenom: neracionalno gospodarenje iscrpilo je podzemne zalihe vode. Konačno, pod lažnom sigurnošću zaliha vode uvedena je šećerna trska i pamuk koji trebaju mnogo više vode nego tradicionalne kulture što je još više pogoršalo situaciju. Od ovih promjena profitirali su pojedinci dok se sva težina šteta svalila na lokalne zajednice, a to u Indiji znače na desetke milijuna ljudi.

Ovo svakako nije izoliran slučaj. Primjerice, Asuanska brana poznata je po zaustavljanju poplava uz Nil i plovnošću, uz dakako proizvodnju električne energije. Ali malo ljudi zna da je nestalo prirodno gnojenje za vrijeme sezonskih poplava pa je povećalo troškove umjetnih gnojiva, što je rezultiralo zagađenjem vode, ali i uvozom; zbog nedostatka sedimenta tone i zasoljuje se poznata delta Nila s ogromnim posljedicama i ostalo. Brana Tri klanca u Kini je odmah trpjela od šteta u odronima, masovnim razvojem bolesti stajaćih voda što je trošak za zdravstvo i ostalim poremećajima.

Vrlo rado bi vam htjeli prikazati pravu ekonomsku cijenu hidroelektrana u Hrvatskoj. Na žalost, tako nešto ne postoji. Postoje samo djelomična istraživanja i to ponajviše od strane šumarske struke zbog negativnog utjecaja brana na šume. Ali izvjesno je da i u Hrvatskoj postoji cijeli niz „skrivenih troškova“ poput zapriječenog prijenosa sedimenta, ukopavanja rijeka i poremećenih podzemnih voda, suša i poplava, gubitka turizma, uvoza skuplje struje za suše i ostalo.

Postoji međutim neosnovan marketing HEP-a koji hidroelektrane proglašava „zelenim i jeftinim izvorima energije. Također su u neopravdanoj upotrebi „višenamjenskii objektii“. Najflagrantniji primjer su obrane od poplava i navodnjavanje, i baš u godini gdje su i suše i poplave pogodile Hrvatsku. Čak 22 hidroelektrane uzvodno nisu spasile područja uz Dravu od poplave; štoviše upravo su one uzrokovale vodeni val. Uz preko 30 velikih brana u Hrvatskoj, suša je stvorila ogromne štete. Klimatski modeli predviđaju još gore stanje (atmosferski ekstremi), uz naravno smanjenje proizvodnje električne energije uslijed u globalu manje padalina i do 10%.

Ovo nije hajka protiv hidroelektrana, već nastojanje da se što razumnije i održivije koriste prirodno resursi. Smatramo da je hidroenergija više nije glavno energetsko rješenje u Hrvatskoj, sada kada postoje različiti obnovljivi izvori energije s mnogo manjim utjecajem na okoliš i s manje skrivenih troškova, uz dužno poštivanje već postojećih energetskih objekata. Potičemo međutim razvoj malih protočnih hidroelektrana do 100 kW bez brana i akumulacijskog jezera.

Goran Šafarek, dipl.ing.

Oznake: HEP, hidroenergija, štete, Gospodarstvo, električna energija, rijeke

komentiraj (4) * ispiši * #

Razmislite kad idući put dajete ili čujete komentare poput ovih:

"Ovi zeleni/udruge/... protiv su svega i vratili bi nas u srednji vijek/pod svijeće/u šumu/...",
"Najbolje da srušimo sve elektrane!”,
"Protiv su gospodarskog razvoja!"
"Zbog njih nema radnih mjesta!

itd

Te i ostakle plakate pogledajte kod Anđela čuvara Hrvatske.

Oznake: HEP, energettika, rijeke, Gospodarstvo, održivi razvoj, zelena energija, solarna energija, energija vjetra, energetska učinkovitost

Kako profitirati u gospodarskoj krizi? Pitajte HEP!

21.12.2012.

Oznake: HEP, investicije, profiter, građevinski lobi, HE Ombla, TE Plomin C, HE Dubrovnik 2, golf

Kako se manipulira terminom NIMBY

20.09.2012.

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.

Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

Trikovi i manipulacije: "NEKA STRUKA ODLUČI"

19.09.2012.

Kod mnogih spornih projekata često čujemo „Neka struka to riješi!“. To vrlo često čujemo kod izgradnje hidroelektrana ili regulacija rijeka.

Laici će to često reći u najboljoj namjeri, ali je to često zamka onih koji vrlo dobro profitiraju na spornim projektima.

Primjerice, kod izgradnja hidroelektrana „Povjeriti odluku struci“ ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita šumarsku struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge.

Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.

Oznake: HEP, hrvatske vode, Hrvatska, struka, znanost, hidroelektrane, gospodarenje vodama

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte (ili da li se lošim studijama pogoduju investitori)?)!!!

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama
Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'

Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

Izvor: T-portal
Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

Oznake: hrvatske vode, HEP, studija utjecaja na okoliš, Obmla, Dunav, Drava