S ponosom vam predstavljam svoj NOVI FILM: Hrvatska, šareni mozaik (dokumentarni film, 60 minuta). Naracija je na engleskom, ali možete uključiti hrvatske titlove (dostupni su i engleski titlovi).
Hrvatska je mala, ali raznolika i ima mnogo lica. S površinom od samo 55 000 km2, ova je zemlja most od Mediterana do alpskog područja na sjeveru, prostrane Panonske nizine na istoku i dinarske divljine na jugoistoku.
Istražite Hrvatsku!

Oznake: Hrvatska, fil

PREMIJERA! čast mi je predstaviti novi film o Hrvatskoj. Neka nas razveseli u ovim teškim vremenima. Podijelite da proširimo ljepote Hrvatske!

Oznake: film, video, Hrvatska

Hrvatska je zemlja velike ljepote i raznolikosti. Ovo je video o 20 najboljih mjesta u Hrvatskoj.



Naravno, ovo je moj subjektivni izbor, zasnovan više na prirodnm lokacijama. Neke su jako poznate, druge malo. Naglasak je, ipak na prirodi, tu si ne mogu pomoći.


 

Oznake: Hrvatska, top 10, Putovanja

Jadranski otoci su jedna od najmarkantnijih hrvatskih obilježja. Kaže se da imamo tisuću otoka, otičića, hridi, škojića…Naša obalna linija iznosi 5835 km, odnosno oko čak 74 % ukupne obale Jadrana. Razlog tome je velika razvedenost obale, rezultat geoloških procesa koji su našu obalu pretvorili u niz uvala, poluotoka i otoka.

Zbog svoje izoliranosti, naši otoci su mnogo bolje sačuvali svoju kako prirodnu, tako i kulturnu baštinu.

Prošao sam gotovo sve naše otoke, na nekima radio i boravio duže vrijeme pa mogu slobodno odabrati svoje favorite. Napravio sam stoga mali video kolaž s deset mojih omiljenih otoka.

Oznake: jadran, more, Jadransko more, otoci, obala, Hrvatska

Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri  medvjed, ris i vuk  koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.

Snimke su nastale za film Divlja priroda Hrvatske Gorana Šafareka.

Ovo je napisao Mozaik u predgovoru za moju istoimenu knjigu :
"Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. "

Oznake: priroda, Hrvatska, nacionalni parovi, voda, turizam, Životinje, film

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Dragi prijatelji,

Snima se dokumentarni film Rijeke Hrvatske u neovisnoj produkciji Gorana Šafareka.



Kako televizija i ostale produkcije za prirodu nisu zainteresiran, radimo to sami. Kako nam je cilj proizvod na razini BBC-a koji će promovirati rijeke i Hrvatsku općenito, to traži i značajna ulaganja u opremu i ostale aspekte snimanja.

https://www.indiegogo.com/projects/rivers-of-croatia-animals-nature/x/16356332#/

pomozite sudjelovanjem ili dijeljenjem naše kampanje, pokažite nekome tko bi mogao biti zainteresiran...


Hvala!

Oznake: rijeke, voda, Hrvatska, dokumentarac, snimanje, dokumentarni film, Drava, Cetina, Krka, zrmanja, Dunav

trailer filma


Francuski dokumentarni serijal Vu sur Terre odlazi na najljepše lokacije na svijetu, u misiju susreta i otkrivanja: muškarci i žene koji nastoje živjeti u očuvanom okolišu. Prva postaja je Hrvatska.

Hrvatska čuva divlju prirodu neslućenog bogatstva. Između Mediterana i srednje Europe, troje ljudi posvećuju svoj život njihovom okolišu: na istoku zemlje na istoku zemlje prirodnjak i fotograf na najvećem životinjskom rezervatu u Europi, speleologinja u podzemnom svijetu Istre i moreplovac na arhipelagu Kornati u Dalmaciji.

Dugo vremena je 17 000 hektara Kopačkog rita plavljenog vodama Dunava, bilo lovište plemenitaša i državnika. Utočište vrlo raznolike faune na tisuće ptica za vrijeme migracija, ovo ogromno močvarno područje je također mjesto gdje dolazi biolog Goran Šafarek. Satima u zaklonu, on ondje fotografira životinje u ritmu godišnjih doba. „Treba biti sam da bi se snimale životinje, biti tih, pažljiv i strpljiv, nevidljiv . Volim se izolirati, to je terapija za stres“. Kad su sva osjetila probuđena, to u meni pobuđuje želju za istraživanjem“. Njegove fotografije su objavljene u brojnim časopisima što ga je (između) ostalog dovelo na listu Jutarnjeg lista od 100 osoba koje su učinili Hrvatsku boljom.

U blizini slovenske granice, speleologinja Petra Kovač-Konrad istražuje najveći podzemni kompleks, preko 200 000 špilja od kojih je samo 8000 istraženo. Pasionirani speleoronilac, ona istražuje čovječju ribicu, vodozemca koji živi samo na Balkanu. Svaki novi uron zahtijeva prijenos stotina kilograma opreme je pažljivo pripreman s ekipom drugih speleoronioca. Ovakvo istraživanje mreže galerija uvijek predstavlja opasnost. „To nije nikada rutina. Svako istraživanje je jedinstveno. Treba se posebno pripremiti svaki put, nikad se ne zna što nas čeka“. Sa svojim partnerom Vedranom, ona drži rekord u dubinskom ronjenju od 60 metara.

Na jadranskoj obali, na Kornatima je Bretonac Sébastien Dao našao izvrsno mjesto za prakticiranje svojeg omiljenog sporta – jedrenje. On organizira jedrenje između 147 otoka koji ga okružuju. „Teško mogu živjeti bez mora. Trebam ga osjetiti. Volim živjeti u prirodnom okolišu: vjetar, valovi, kretanje broda.“ On se također zna uputiti na Velebit gdje često puše bura, vjetar koji doseže i 300km/h.

Daleko od užurbanosti urbanog prostora, Goran, Petra i Sébastien su odlučili živjeti u skladu s prirodnim okolišem.

Originalna najava na francuskom jeziku.

Véritable invitation au voyage, Vu sur Terre repart au bout du monde pour une nouvelle moisson de rencontres et de découvertes : des hommes et des femmes qui aspirent ŕ vivre encore longtemps dans un environnement préservé. Premičre escale en Croatie.

A l’ouest des Balkans, la Croatie abrite une nature sauvage d’une richesse insoupçonnée. Entre Méditerranée et Europe centrale, trois passionnés consacrent leur vie quotidienne ŕ leur environnement : un photographe naturaliste dans la plus grande réserve animaličre européenne ŕ l’est du pays, une spéléologue dans les grottes souterraines d’Istrie et un marin breton dans l’archipel des Kornati en Dalmatie.

Longtemps, les 17 000 hectares de Kopacki Rit inondés par les eaux du Danube servirent de réserve de chasse ŕ la noblesse austro-hongroise. Refuge d’une faune trčs diverse et de milliers d’oiseaux au moment des migrations, cette immense région marécageuse est aujourd’hui également celui du biologiste Goran Safarek. A l’affűt pendant des heures, il y photographie, au rythme des saisons, cerfs, aigles ou sangliers. « Il faut ętre seul pour photographier les animaux, attentif, patient, silencieux, invisible. J’aime beaucoup m’isoler, c’est une thérapie contre le stress !... Quand tous les sens sont en éveil, ça anime en moi une envie de découvrir. » Ses clichés sont publiés dans de nombreuses revues qui lui ont valu d’ętre classé dans la liste des cent personnalités contribuant ŕ la métamorphose du pays.

Non loin de la frontičre slovčne, la géologue Petra Kovac-Konrad poursuit son exploration du plus grand réseau croate de grottes souterraines : 200 000, dont seules 8 000 sont répertoriées. Passionnée par la spéléologie et la plongée en eaux profondes, elle suit la trace du protée, un amphibien qui ne vit que dans les Balkans, surnommé le « poisson humain » ou le « fils du dragon » ŕ cause de sa forme. Chaque nouvelle descente, qui exige de transporter des centaines de kilos de matériel, est soigneusement préparée avec son équipe de fidčles plongeurs. S’aventurer dans des réseaux de galeries inconnus présente toujours des dangers. « Ce n’est jamais la routine. Chaque exploration est unique. Il faut se préparer de maničre particuličre ŕ chaque fois, on ne sait jamais ce qui nous attend. » Avec son partenaire Vedran, elle détient le record de profondeur ŕ soixante mčtres.

Sur la côte dalmatienne, dans l’archipel des Kornati, le Breton Sébastien Dao a trouvé l’environnement idéal pour pratiquer son sport favori : la voile. Il organise des raids en mer entre les 147 îles qui l’entourent. « J’ai du mal ŕ vivre sans la mer. Il faut que je la sente. J’aime vivre dans les conditions naturelles : le vent, les vagues, le mouvement des bateaux, la vie aquatique conditionnent ma vie. » Il s’aventure aussi dans les montagnes voisines du massif du Velebit oů souffle parfois la bora, ce mistral croate qui peut atteindre prčs de 300 km/h.

Loin de la frénésie urbaine, Goran, Petra et Sébastien ont choisi de vivre en harmonie avec un environnement naturel.

Oznake: kopački rit, Hrvatska, snimanje, dokumentarac, Baranja, Istra, Velebit, kornati

Poštovani,

zadovoljstvo nam je predstaviti kratak informativni video NATURA 2000 – ponos Hrvatske.



Hrvatska je ulaskom u EU postala dio ekološke mreže NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu (više od 30000 područja i 20% teritorija EU).

Ona predstavlja temelj održivog gospodarskog razvoja, stavlja prirodu u službu čovjeka, ali istovremeno štiti prirodne procese, staništa i vrste. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne prirodu bez čovjeka. To je poruka s kojom želimo doprijeti do javnosti zbog česte pogrešne percepcije da zaštićena područja blokiraju gospodarski razvoj dok je istina upravo obrnuta.

Kako je rekao Baba Dioum, senegalski znanstvenik i zaštitar prirode: „Na kraju ćemo očuvati samo ono što volimo, volit ćemo samo ono što razumijemo i razumijet ćemo samo ono što smo naučeni.“

Video je nastao u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

U prilogu možete pročitati nešto više o NATURA 2000 mreži u Hrvatskoj i samom projektu.

Lijep pozdrav

Oznake: NATURA 2000, priroda, Hrvatska, Životinje, biljke, more, podzemlje, endemi, EU, zaštita prirode, rijeke, planine, biološka raznolikost, prirodno bogatstvo, film, Udruga Sunce, Udruga Baobab, BIOM, Argonauta, Divina Natura

Prenosimo zanimljiv teksta s bloga Ekološka ekonomija


Članak ima pet poglavlja:

Distribuirana prizvodnja elektrike i pohrana energije
Nova hijerarhija mreža
A što se to tiče nas Hrvata?
Dodaci
Kućne elektrane mogu uništiti velika elektroprivredna poduzeća?

Prenosimo ovdje 3. poglavlje:

Među ekspertima u Hrvatskoj (znanstvenicima i stručnjacima) i danas prevladava izrazito konzervativan pogled, da je sadašnji dizajn električne mreže u bitnome besprijekoran, da su moguća samo mala poboljšanja, da su svi ti obnovljivi, baterije, promjene strukture mreže, distribuirana proizvodnja… puke iluzije, ili su tehnički problemi praktički nesavladivi, ili je sve to strašno skupo. Rutinski se i danas objašnjava kako novi obnovljivi izvori (a osobito vjetar i sunce) mogu biti samo dodatak velikim hidroelektranama, termo i nuklearnim elektranama, a “izranjanje” drugačijeg sustava je fatamorgana.

Kako reagirati na evidentnu činjenicu, da najmoćnije zemlje svijeta posvećuju veliku pažnju i puno novca u razhvoj novih pristupa? Možemo se ponašati na dva osnovna načina.

A. Zgražati se, kako bogate zemlje (Njemačka, Japan, Kina, SAD itd.) bez veze troše novac na gluposti, i reći da mi s tim ne želimo imat ništa – mi čemo gradit elektrane na fosilna goriva, možda i nuklearke, vjetar i sunce držati na par posto pa nam sustavi pohrane neće trebati. Ponajmanje ćemo ulagati u razvoj novih tehnologija – smmiješno, pa svi znamo da je to previše rizično! Svi znamo da je najbolji način ono, što smo oduvijek i radili: čekat da drugi razviju tehnologiju pa je kupit gotovu.

Oznake: HEP, električna energija, održivi razvoj, energetika, okoliš, Hrvatska, solarna energija, energija vjetra

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.




Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

Kod mnogih spornih projekata često čujemo „Neka struka to riješi!“. To vrlo često čujemo kod izgradnje hidroelektrana ili regulacija rijeka.

Laici će to često reći u najboljoj namjeri, ali je to često zamka onih koji vrlo dobro profitiraju na spornim projektima.





Primjerice, kod izgradnja hidroelektrana „Povjeriti odluku struci“ ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita šumarsku struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge.

Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.

Oznake: HEP, hrvatske vode, Hrvatska, struka, znanost, hidroelektrane, gospodarenje vodama