Plivanje s ogromnom meduzom! NOVI VIDEO: Biste li vi plivali s njom?

11.09.2020.



Mediteranska meduza ima svojstven oblik po kojemu se lako razlikuje od ostalih vrsta. Ima plosnat klobuk sa smeđom izbočinom u sredini. Osam usnih krpa lagano je svinuto prema gore, sa bijelim, plavim i ljubičastim kuglicama. Endem je Mediterana. Dobar je plivač, tako da nije u potpunosti ovisna o morskim strujama. Najčešće obitava na otvorenom moru, ali ponekad (obično ljeti) se pojavi uz obale. Jedna je od većih jadranskih meduza, naraste do 35 cm u promjeru. Nije opasna za ljude. Najčešće je okružena mladim šarunima (Trachurus trachurus) koji u njenim šupljinama nalaze sigurno utočište od nasrtljivih iglica (Belone belone) i ušata (Oblada melanura). Zbog očigledne sličnosti, neki je nazivaju i „jaje na oko“ (eng. naziv: fried egg jellyfish).

Biste li vi plivali s njom?

Oznake: meduze, more, jadran

Jadransko more – najljepše na svijetu

26.02.2018.

Znamo čuti da je Jadransko more – najljepše na svijetu. Čisto more, očuvana obala, kameni gradići i sela...sve je to dio draži Jadranskog mora.

Često sam putujući svijetom sretao turiste sa svih strana kugle zemaljske. I kada bih im odgovorio da sam iz Hrvatske, vrlo često bi rekli kako imamo predivno Jadransko more. Imao sam sreće da sam se kupao u svim svjetskim oceanima i u mnogim morima, ali naše Jadran doista je nešto posebno. Takva kombinacija čistog plavog mora i kamene obale sa starim kamenim gradovima i selima teško se sreće. To su mirisi i plodovi Mediterana, šum valova i pjesma cikada.



Mnogima je more naše najveće blago. Predivna razvedena obala sa stotinama otoka proteže se na više od 6000 kilometara. Valovi ponajviše udaraju o tvrde vapnenačke stijene, dio dinarskog krša koji dominira istočnom obalom Jadrana. Tek pokoja šljunčana plaža ugnijezdila se uz strme litice ili u mirnijoj uvali, a još je manje pješčanih. Međutim, zahvaljujući pješčenjacima, pijesak ipak dominira na nekim lokacijama poput Raba, Suska, oko Zadra …

Podmorje, iako manje poznato, krije u svojoj modrini također veliko blago, od plićaka s meduzama do mračnih dubina od više desetaka metara sa šarenim koraljima gorgonijama. U gornjem, osvijetljenom sloju jurcaju jata srdela i ostale plave ribe. Još je življe i šarenije na plitkom dnu, od mase zvjezdača, ježinaca, školjaka, hobotnica te ostalih beskralježnjaka i, naravno, ribe. Posebno se ističu koraligenske zajednice strmih podvodnih stijena s prekrasnim koraljima.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, podmorje, bentos, koraligen, ribe, pijesak

Mojih deset najljepših jadranskih otoka

09.01.2018.

Jadranski otoci su jedna od najmarkantnijih hrvatskih obilježja. Kaže se da imamo tisuću otoka, otičića, hridi, škojića…Naša obalna linija iznosi 5835 km, odnosno oko čak 74 % ukupne obale Jadrana. Razlog tome je velika razvedenost obale, rezultat geoloških procesa koji su našu obalu pretvorili u niz uvala, poluotoka i otoka.

Zbog svoje izoliranosti, naši otoci su mnogo bolje sačuvali svoju kako prirodnu, tako i kulturnu baštinu.

Prošao sam gotovo sve naše otoke, na nekima radio i boravio duže vrijeme pa mogu slobodno odabrati svoje favorite. Napravio sam stoga mali video kolaž s deset mojih omiljenih otoka.



Oznake: jadran, more, Jadransko more, otoci, obala, Hrvatska

VIDEO: Lastovo

24.10.2017.

Što je dalje, to je očuvanije. Iako to predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima se sačuvala mediteranska duša, izbjegao masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidreni na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale.



No, unatoč predivnim vizurama otočja, meni je definitivno ovdje top ronjenje u Jadranu. Treba zaroniti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života – bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se „maskirane“ u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke, rijetke vrste puževa, poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza. No možda su najveće tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka a vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika. Prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama. Devedesetak pojedinačnih vrsta koralja te onih koje žive u zajednici u Jadranu spadaju u skupinu žarnjaka.



Oznake: Lastovo, more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, ronjenje, scuba

Podmorje Lastova

18.03.2016.



Fish and Corals by Goran Šafarek on 500px.com




Oznake: jadran, Lastovo, podmorje, sušac, gorgonije, ribe

Kratak teaser kao najava snimanja filma Priroda Hrvatske/Wild Croatia!

25.01.2016.



Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.com
ke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

Naftom do dna - Istražna polja u Jadranu na 6 km od otoka i na 90% morskog teritorija!

14.10.2014.

U utorak, 30. rujna, završena je javna rasprava o provođenju i sadržaju strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu (OPP).

Udruga Sunce zajedno sa Zelenim forumom sudjelovala je u javnoj raspravi te smo pripremili primjedbe na sami OPP kao i na predloženi način provođenja i sadržaj strateške studije utjecaja na okoliš. S obzirom da se radi o opsežnom dokumentu u ovom tekstu donosimo kratki osvrt.



Strateška studija je zakonom predviđena procedura kojom bi trebali biti utvrđeni kumulativni učinci predloženog plana, među-sektorski utjecaji, učinci velikih razmjera te oni dugotrajni i indirektni. Nakon provedene ove strateške procjene, otvaraju su vrata za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu.

S obzirom da OPP istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ima značajne i dugotrajne, stvarne i potencijalne negativne utjecaje na okoliš i organizme, a time i na dvije bitne gospodarske djelatnosti kojima je Jadran osnovni resurs – turizam i ribarstvo, upravo je ključno da se izradi ozbiljna Strateška studija kao preduvjet za utvrđivanje moguće štete, ali i za pronalazak mogućnosti i načina njenog smanjivanja kroz primjenu brojnih mjera zaštite, ali i kroz izostavljanje nekih područja iz postupka iskorištavanja.

Dakle za očekivati je da Strateška studija, kao uostalom i sam OPP, bude ozbiljan i stručan dokument koji će predvidjeti sve moguće direktne i indirektne štete te ponuditi rješenja za njihovo uklanjanje ili umanjivanje na za okoliš prihvatljivi nivo. Stoga čudi što OPP radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu koji je predstavljen javnosti i na temelju kojeg se radi strateška procjena utjecaja na okoliš ima samo tri stranice.

Za kraj nam još ostaje izraziti čuđenje oko tražena novčane naknade za eksploataciju nafte i plina koju je postavila naša država. U Hrvatskoj novčana naknada za pridobivene količine ugljikovodika iznosi samo 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. To je uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014. Radi se o naknadi koja je među najnižima u svijetu. Primjerice, u Gvineji naknada iznosi 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80% (izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007- Oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share). Na taj način Vlada valjda želi privući strane kompanije kako bi eksploatirale ugljikovodike u Jadranu, a istovremeno se ugrožava egzistencija svih ostalih koji od mora žive.

Neshvatljivo je s kakvom je ležernošću Vlada pokrenula proces eksploatacije nafte u Jadranu odnosno koliko su zanemarene mjere predostrožnosti. Institucije nisu pripremljene za ovu zahtjevnu i rizičnu djelatnost, istraživanje se planira na gotovo cijeloj površini Jadrana te se daje mogućnost istovremenog započinjanja istraživanja na više istražnih polja. U predloženom sadržaju strateške studije nisu navedeni faktori rizika koje je potrebno uzeti u obzir poput istjecanja nafte, eksplozije plina, utjecaja na morski okoliš visoko toksičnih blata i tekućina koje se koriste prilikom bušenja dna, kao i rizike koje je identificirala Europska unija za off-shore instalacije: dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja, nejednaka "kultura" sigurnosnih mjera među različitim tvrtkama, manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile.

U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu - naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven.

S obzirom na sve navedeno ostaje nam samo zaključiti da je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ništa drugo do kockanje. Sve što vrijedi u Jadranu, turizam, ribarstvo, obala, otoci, tradicija, bioraznolikost, zaštićena područja, Vlada je čini se spremna stavili na crno i odigrati rulet. Rulet koji bi se sutra vrlo lako mogao pokazati ruskim…

Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene utjecaja na okoliš. Zašto, pročitajte na stranicama Udruge Sunce!

Još jednom apeliramo na građane da se bar okvirno upoznaju sa situacijom. Mediji su pokazali nikakvu zainteresiranost za ovu temu pa i nemamo nekog izbora nego vas bombardirat na fejsu. ZATO ČITAJTE, SHERAJTE I PRIČAJTE.

Oznake: nafta, jadran, off shore platforme, održivi razvoj, vlada rh, turizam, podmorje, ruski rulet

Održivo ribarstvo - Mali vodič za velike ribe

27.08.2013.

Gdje se nalazi sada i kuda može ići hrvatsko ribarstvo u budućnosti? Saznajte u 5 minuta ovog videa.




Sve pohvale Suncu.

Oznake: ribarstvo, Sunce, priroda, održivost, ekologija, more, jadran, riba

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.