Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.comke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

s ponosom Vam predstavljamo novu knjigu: Šoderica – podravsko more. Izdavač je Stanek iz Varaždina, a knjiga ima 120 strana.

Nakon istoimenog filma, sada je otisnuta i knjiga o podravskim šodericama. Autor teksta i fotografija je Goran Šafarek. Knjiga na popularan način objašnjava postanak Šoderica, njihov značaj za biološku raznolikost i ljude. Ona nisu ostatak drevnog mora, već su ih stvorili ljudi kopanjem šljunka ili šodera kako ga Podravci zovu pa otud i naziv šoderice. Budući da je podzemna voda skoro do same površine zemlje, odmah je punila nastale rupe. Ljudi su iskopali šoderice, ne iz želje za kupanjem, već za šljunkom, mineralnom sirovinom za proizvodnju građevinskog materijala. Podravski šljunak visoke je kvalitete i stoga veoma tražen. Nakon kopanja ostale su brazgotine u okolišu, ali priroda ih je počela zacjeljivati. Vrbe i trska ispunile su obalu, a lopoči vodu. S druge pak strane, čovjek je preuzeo dio tih voda za kupanje, ribolov i ostale aktivnosti. Mnogi su odrasli s gorkastim okusom barske vode, ondje izvukli prvu ribu, podigli šator…. Jezero Šoderica kod Botova, svega 400 m od Drave davno je proživjelo svoje slavne dane kada je vikendom znalo doći i 20 000 ljudi a za ulazak se čekalo u redu iza rampe. Danas cijelo područje propada, kako građevine, tako i samo jezero uslijed njegova starenja, odnosno zamočvarenja ubrzanim ljudskim djelovanjem. Ipak, u posljednje vrijeme općina Legrad i njen mladi načelnik trude se da oživi ovaj biser Podravine.

Oznake: šoderice, Drava, šljunak, močvare, Podravina, Legrad

Povodom aktualnih poplava, ali i stalnih medijskih upita, u ime „Projekta Rijeke Hrvatske“ šaljemo priopćenje za medije.


UZROCI:
Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u čovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. Nestanak šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda sada putuje mnogo brže prema nizinama (šume upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu). Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi. Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo ne direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenzifikacija poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.

Oznake: poplave, Kupa, sava, Drava, regulacije rijeka, nasipi, revitalizacija rijeka, hidroelektrane, Poljoprivreda, šumarstvo, podzemne vode, tlo, močvare, poplavne šu, e stočarstvo, pašnjaci, turizam