Mediteranska meduza ima svojstven oblik po kojemu se lako razlikuje od ostalih vrsta. Ima plosnat klobuk sa smeđom izbočinom u sredini. Osam usnih krpa lagano je svinuto prema gore, sa bijelim, plavim i ljubičastim kuglicama. Endem je Mediterana. Dobar je plivač, tako da nije u potpunosti ovisna o morskim strujama. Najčešće obitava na otvorenom moru, ali ponekad (obično ljeti) se pojavi uz obale. Jedna je od većih jadranskih meduza, naraste do 35 cm u promjeru. Nije opasna za ljude. Najčešće je okružena mladim šarunima (Trachurus trachurus) koji u njenim šupljinama nalaze sigurno utočište od nasrtljivih iglica (Belone belone) i ušata (Oblada melanura). Zbog očigledne sličnosti, neki je nazivaju i „jaje na oko“ (eng. naziv: fried egg jellyfish).

Biste li vi plivali s njom?

Oznake: meduze, more, jadran

Od svih naših velikih otoka, Pag je nekako najsvojstveniji. Dok su mirisna borova šuma s cvrčcima i krševita obala slika s razglednica, Pag je otvoreniji, mjestimice suroviji, ali ima svoju posebnu draž.



Pag, otok soli i sira, jedan je od naših najvećih, ali i najraznolikijih otoka gdje nalazimo makiju, blata sa slatkom i bočatom vodom, solanama, prostrane uvale, strme stijene, ali i pašnjake, vinograde, polja omeđena karakterističnim trsom … Najdojmljiviji, ali čovjeku najstrašniji su Mjesečevi krajolici golog kamenja na istočnoj strani otoka okrenutoj Velebitu. Kilometri neobično razlomljenih i oštrih stijena čini se da ne pružaju nikakve uvjete za život, na udaru bure i nemilosrdnog sunca. Upravo se bura strovali s Velebita u punom zamahu i šiba sve pred sobom, a još veći utjecaj ima posolica, koju diže s mora i nosi daleko, čak na drugu stranu otoka. Ogoljenosti je u velikoj mjeri pridonijelo  čak ju je vjerojatno i potaknulo  stoljetno stočarenje.

Pag je i na našem popisu TOP 10 naših najljepših otoka! Također, više o prirodi Paga pročitajte ovdje:

U ovom ambijentu čovjek se prilagodio, stvorio pašku čipku i paški sir, a u novije doba i elitni turizam s Novaljom i plažom Zrće kao prijestolnicom.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: špag, obala, more, Jadransko more, Dalmacija

Znamo čuti da je Jadransko more – najljepše na svijetu. Čisto more, očuvana obala, kameni gradići i sela...sve je to dio draži Jadranskog mora.

Često sam putujući svijetom sretao turiste sa svih strana kugle zemaljske. I kada bih im odgovorio da sam iz Hrvatske, vrlo često bi rekli kako imamo predivno Jadransko more. Imao sam sreće da sam se kupao u svim svjetskim oceanima i u mnogim morima, ali naše Jadran doista je nešto posebno. Takva kombinacija čistog plavog mora i kamene obale sa starim kamenim gradovima i selima teško se sreće. To su mirisi i plodovi Mediterana, šum valova i pjesma cikada.



Mnogima je more naše najveće blago. Predivna razvedena obala sa stotinama otoka proteže se na više od 6000 kilometara. Valovi ponajviše udaraju o tvrde vapnenačke stijene, dio dinarskog krša koji dominira istočnom obalom Jadrana. Tek pokoja šljunčana plaža ugnijezdila se uz strme litice ili u mirnijoj uvali, a još je manje pješčanih. Međutim, zahvaljujući pješčenjacima, pijesak ipak dominira na nekim lokacijama poput Raba, Suska, oko Zadra …

Podmorje, iako manje poznato, krije u svojoj modrini također veliko blago, od plićaka s meduzama do mračnih dubina od više desetaka metara sa šarenim koraljima gorgonijama. U gornjem, osvijetljenom sloju jurcaju jata srdela i ostale plave ribe. Još je življe i šarenije na plitkom dnu, od mase zvjezdača, ježinaca, školjaka, hobotnica te ostalih beskralježnjaka i, naravno, ribe. Posebno se ističu koraligenske zajednice strmih podvodnih stijena s prekrasnim koraljima.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, podmorje, bentos, koraligen, ribe, pijesak

Tropski koraljni grebeni oaze su života u beskrajnom prostranstvu svjetskih oceana. Najljepši su ono na spoju Indijskog i Tihog oceana, a ja sam imao sreću da ronim u jednom od najljepših grebena.

Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta. Podmorski plavo-zeleni svijet koraljnog grebena posvuda je oko mene dok polako grabim perajama na desetak metara dubine. Gdjegod svjetiljkom prošaram po dnu, kao čarolijom ocrtavam šarene poteze poput cvjetne livade u sumrak. Tada oživljavaju nevjerojatne boje i oblici koje je stvorila majka priroda u svojoj najboljoj fazi kreativnosti. To su koralji koji vladaju i gotovo potpuno prekrivaju dno. Neki su poput lepeza, drugi kao jelenski rogovi, treći poput ogromnog mozga nekog čudovišta, skupocjene frizure neke dame... i još na stotine ovakvih opisa. Za neke pak uopće se ne mogu skupiti riječi unatoč najboljem nadahnuću. Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta.



Oko koralja guraju se šarene moruzgve te ostali žarnjaci, svi se oni talasaju pokretima ronioca. Uokolo se motaju ribice, sve šarenija jedna od druge, a u zaštiti anemona provlači se poznati „Nemo“. Iz dubine se pojavljuje vitke barakude – kruže elegantno blizu površine poput strijela. Odjednom se smračilo, našao sam se u usred stotina ili čak i tisuća srebrnkastih jackfisha. Jato se kreće spiralno poput kakvog usporenog podvodnog tornada. Konvoji velikih bumphead parrotfisha prolaze polako uz plitko dno, njihova izbeljena lica s izbočenim ustima podsjećaju na bezazlene aliene. Tu su još i razne sipe, murine, a velika je raznolikost i mikrosvijeta poput malih šarenih puževa golaća.


More je vrlo bistro, pogotovo kada ju osvijetli jako tropsko sunce. Jedini problem je što tih 200 bara zraka traje tako kratko, prekratko dok se uživa u ovom podvodnom spektaklu. No, treba opreza, tropska mora su poznata po vrlo opasnim životinjama, od onih sitnih otrovnih do većih morskih pasa. Stoga nemamo rukavice da ne bi došli u napast da dirnemo nešto nezgodno, za našu sigurnost, ali i sigurnost živih bića. Pokušavao se držati na sigurnoj udaljenosti i od koralja, no u žaru snimanja, zna se zalomiti da noga okrzne kojeg pa se ili porežem ili opečem na nešto, ali na svu sreću, sve su to samo sitne, bezopasne neugodnosti :)! S oprezne udaljenosti gledam raznorazne ribe poput vrlo otrovne ribe kamen i riba pauna. Mnogo rjeđi, ali spektakularniji su morski psi. Oni ubiru danak ovog mesnog bogatstva, no ujutro i prijepodne još se izležavaju na morskom dnu. Tek kasnije će ovi oštrozubci krenuti u lov. Vrhunac ronjenja na Sipadanu na kraju mi nisu bile ribe, a ni koralji. Nad dnu primjećujem eliptični obris – zelena morska kornjača! Kao da je na podmorskoj plaži, izvalila se nepomično dok me gleda kako joj polako prilazim. Promatra me mirno svojim velikim očima dok izvodim fotosession. Nešto kasnije primjećujem drugu, elegantno pliva svojim perajastim nogama, grabeći put površine vode.

 

PRETPLATITE SE NA NEWSLETER OVOG BLOGA

Pratite me na Instagramu
Pratite stranice na Facebooku
Pretplatite se na moj Youtube kanal
Pratite me na Twitteru

Oznake: ocean, more, ronjenje, scuba, podmorje, bentos, Azija, Sipadan, koraljni greben, Borneo, malezija, riba, koralji

Jadranski otoci su jedna od najmarkantnijih hrvatskih obilježja. Kaže se da imamo tisuću otoka, otičića, hridi, škojića…Naša obalna linija iznosi 5835 km, odnosno oko čak 74 % ukupne obale Jadrana. Razlog tome je velika razvedenost obale, rezultat geoloških procesa koji su našu obalu pretvorili u niz uvala, poluotoka i otoka.

Zbog svoje izoliranosti, naši otoci su mnogo bolje sačuvali svoju kako prirodnu, tako i kulturnu baštinu.

Prošao sam gotovo sve naše otoke, na nekima radio i boravio duže vrijeme pa mogu slobodno odabrati svoje favorite. Napravio sam stoga mali video kolaž s deset mojih omiljenih otoka.

Oznake: jadran, more, Jadransko more, otoci, obala, Hrvatska

Mljet je jedan od mojih omiljenih otoka, još kada sam kao student biologije ondje boravio deset dana. nakon toga, sam u vezi ptica i pisanja knjige obišao skoro sve dijelove, ronio i na pučinskoj strani i u slanim jezerima, a na Cessni sam ga i obletio. To doista je zeleni otok našeg plavog Jadrana.



Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Mljet, Jadransko more, more, otok, otoci, šuma, Bor, NACIONALNI PARK, blace, uvala, Jezera

Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Što je dalje, to je očuvanije. Iako to predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima se sačuvala mediteranska duša, izbjegao masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidreni na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale.



No, unatoč predivnim vizurama otočja, meni je definitivno ovdje top ronjenje u Jadranu. Treba zaroniti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života – bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se „maskirane“ u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke, rijetke vrste puževa, poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza. No možda su najveće tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka a vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika. Prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama. Devedesetak pojedinačnih vrsta koralja te onih koje žive u zajednici u Jadranu spadaju u skupinu žarnjaka.

Oznake: Lastovo, more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, ronjenje, scuba

Oznake: telašćica, more, otok, park prirode, klifovi, jezero mir

Hrvatska je zemlja izuzetne prirode. Naša zemlja je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za galapagoske iguane, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama. Ponosimo se jadranskom obalom i podmorjem, ali i divljima planinama, kristalno čistim rijekama, velikim močvarama, travnjacima, krškim poljima… Ključ za opstanak životinja upravo je očuvanje prostora na kojem žive. Takva priroda još je donedavna smatrana bezvrijednim prostorom, neiskorištenim resursom, ali nove znanstvene spoznaje pokazuju kako je ona itekako važna ne samo za opstanak planeta nego i za našu gospodarsku dobrobit.


www.safarek.comke - obala i more -uskoro!!!

Oznake: dokumentarci, priroda, NACIONALNI PARK, Velebit, Životinje, more, jadran, film, Šafarek, planine, rijeke, močvare, šume

Poštovani,

zadovoljstvo nam je predstaviti kratak informativni video NATURA 2000 – ponos Hrvatske.



Hrvatska je ulaskom u EU postala dio ekološke mreže NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu (više od 30000 područja i 20% teritorija EU).

Ona predstavlja temelj održivog gospodarskog razvoja, stavlja prirodu u službu čovjeka, ali istovremeno štiti prirodne procese, staništa i vrste. NATURA 2000 znači čovjek u prirodi, a ne prirodu bez čovjeka. To je poruka s kojom želimo doprijeti do javnosti zbog česte pogrešne percepcije da zaštićena područja blokiraju gospodarski razvoj dok je istina upravo obrnuta.

Kako je rekao Baba Dioum, senegalski znanstvenik i zaštitar prirode: „Na kraju ćemo očuvati samo ono što volimo, volit ćemo samo ono što razumijemo i razumijet ćemo samo ono što smo naučeni.“

Video je nastao u sklopu zajedničkog projekta “Zajedno za očuvanje prirode – organizacije civilnog društva za učinkovitu europsku Natura 2000 mrežu u Hrvatskoj”.

U prilogu možete pročitati nešto više o NATURA 2000 mreži u Hrvatskoj i samom projektu.

Lijep pozdrav

Oznake: NATURA 2000, priroda, Hrvatska, Životinje, biljke, more, podzemlje, endemi, EU, zaštita prirode, rijeke, planine, biološka raznolikost, prirodno bogatstvo, film, Udruga Sunce, Udruga Baobab, BIOM, Argonauta, Divina Natura

Gdje se nalazi sada i kuda može ići hrvatsko ribarstvo u budućnosti? Saznajte u 5 minuta ovog videa.




Sve pohvale Suncu.

Oznake: ribarstvo, Sunce, priroda, održivost, ekologija, more, jadran, riba