Od svih naših otoka od kopna je najudaljenija Palagruža, mala skupina otoka od kojih su najveći Velika i Mala Palagruža. Do prvoga naseljenog otoka Lastova ima čak 59 kilometara, a do Italije 52 kilometra.



Otok je geološki zanimljiv, od vrlo trošne breče i pješčenjaka pa je mjestimice i opasan za prolazak ili penjanje. Na žalost, odronu stijena žrtve su postali su hvarski ribari početkom 20. stoljeća.

Burom i jugom šibani, tučeni valovima, suncem prženi i sa samo 300 milimetara oborina (najmanje u Hrvatskoj), ovdje vladaju zaista ekstremni uvjeti Mediterana, pa rastu divlje masline i drvenaste mlječike. Već usred ljeta boje prirode su uglavnom jesenske, kao posljedica prilagodbe ove biljke suši, pa gubi list u proljeće, a ponovno lista ujesen.

Na otoku postoje tragovi prisutnosti čovjeka još od antike. Palagruža je danas službeno nenaseljena, ali trajno borave svjetioničari. Oni se brinu za sigurnost pomorskog prometa, ali su u svojevrsni čuvari otoka. Rijetki turisti, nautičari ili ribari dolaze na otok, ponajviše u ljetnom periodu. Valovi i vjetar otvorenog mora mogu danima izolirati posjetioca, koji se osjeća poput robinzona.

Oznake: Palagruža, otoci

Znamo čuti da je Jadransko more – najljepše na svijetu. Čisto more, očuvana obala, kameni gradići i sela...sve je to dio draži Jadranskog mora.

Često sam putujući svijetom sretao turiste sa svih strana kugle zemaljske. I kada bih im odgovorio da sam iz Hrvatske, vrlo često bi rekli kako imamo predivno Jadransko more. Imao sam sreće da sam se kupao u svim svjetskim oceanima i u mnogim morima, ali naše Jadran doista je nešto posebno. Takva kombinacija čistog plavog mora i kamene obale sa starim kamenim gradovima i selima teško se sreće. To su mirisi i plodovi Mediterana, šum valova i pjesma cikada.



Mnogima je more naše najveće blago. Predivna razvedena obala sa stotinama otoka proteže se na više od 6000 kilometara. Valovi ponajviše udaraju o tvrde vapnenačke stijene, dio dinarskog krša koji dominira istočnom obalom Jadrana. Tek pokoja šljunčana plaža ugnijezdila se uz strme litice ili u mirnijoj uvali, a još je manje pješčanih. Međutim, zahvaljujući pješčenjacima, pijesak ipak dominira na nekim lokacijama poput Raba, Suska, oko Zadra …

Podmorje, iako manje poznato, krije u svojoj modrini također veliko blago, od plićaka s meduzama do mračnih dubina od više desetaka metara sa šarenim koraljima gorgonijama. U gornjem, osvijetljenom sloju jurcaju jata srdela i ostale plave ribe. Još je življe i šarenije na plitkom dnu, od mase zvjezdača, ježinaca, školjaka, hobotnica te ostalih beskralježnjaka i, naravno, ribe. Posebno se ističu koraligenske zajednice strmih podvodnih stijena s prekrasnim koraljima.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, podmorje, bentos, koraligen, ribe, pijesak

Jadranski otoci su jedna od najmarkantnijih hrvatskih obilježja. Kaže se da imamo tisuću otoka, otičića, hridi, škojića…Naša obalna linija iznosi 5835 km, odnosno oko čak 74 % ukupne obale Jadrana. Razlog tome je velika razvedenost obale, rezultat geoloških procesa koji su našu obalu pretvorili u niz uvala, poluotoka i otoka.

Zbog svoje izoliranosti, naši otoci su mnogo bolje sačuvali svoju kako prirodnu, tako i kulturnu baštinu.

Prošao sam gotovo sve naše otoke, na nekima radio i boravio duže vrijeme pa mogu slobodno odabrati svoje favorite. Napravio sam stoga mali video kolaž s deset mojih omiljenih otoka.

Oznake: jadran, more, Jadransko more, otoci, obala, Hrvatska

Mljet je jedan od mojih omiljenih otoka, još kada sam kao student biologije ondje boravio deset dana. nakon toga, sam u vezi ptica i pisanja knjige obišao skoro sve dijelove, ronio i na pučinskoj strani i u slanim jezerima, a na Cessni sam ga i obletio. To doista je zeleni otok našeg plavog Jadrana.



Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Mljet, Jadransko more, more, otok, otoci, šuma, Bor, NACIONALNI PARK, blace, uvala, Jezera

Što je dalje, to je očuvanije. Iako to predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima se sačuvala mediteranska duša, izbjegao masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidreni na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale.



No, unatoč predivnim vizurama otočja, meni je definitivno ovdje top ronjenje u Jadranu. Treba zaroniti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života – bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se „maskirane“ u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke, rijetke vrste puževa, poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza. No možda su najveće tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka a vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika. Prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama. Devedesetak pojedinačnih vrsta koralja te onih koje žive u zajednici u Jadranu spadaju u skupinu žarnjaka.

Oznake: Lastovo, more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, ronjenje, scuba