Jadransko more – najljepše na svijetu
26.02.2018. Znamo čuti da je Jadransko more – najljepše na svijetu. Čisto more, očuvana obala, kameni gradići i sela...sve je to dio draži Jadranskog mora.
Često sam putujući svijetom sretao turiste sa svih strana kugle zemaljske. I kada bih im odgovorio da sam iz Hrvatske, vrlo često bi rekli kako imamo predivno Jadransko more. Imao sam sreće da sam se kupao u svim svjetskim oceanima i u mnogim morima, ali naše Jadran doista je nešto posebno. Takva kombinacija čistog plavog mora i kamene obale sa starim kamenim gradovima i selima teško se sreće. To su mirisi i plodovi Mediterana, šum valova i pjesma cikada.
Mnogima je more naše najveće blago. Predivna razvedena obala sa stotinama otoka proteže se na više od 6000 kilometara. Valovi ponajviše udaraju o tvrde vapnenačke stijene, dio dinarskog krša koji dominira istočnom obalom Jadrana. Tek pokoja šljunčana plaža ugnijezdila se uz strme litice ili u mirnijoj uvali, a još je manje pješčanih. Međutim, zahvaljujući pješčenjacima, pijesak ipak dominira na nekim lokacijama poput Raba, Suska, oko Zadra …
Podmorje, iako manje poznato, krije u svojoj modrini također veliko blago, od plićaka s meduzama do mračnih dubina od više desetaka metara sa šarenim koraljima gorgonijama. U gornjem, osvijetljenom sloju jurcaju jata srdela i ostale plave ribe. Još je življe i šarenije na plitkom dnu, od mase zvjezdača, ježinaca, školjaka, hobotnica te ostalih beskralježnjaka i, naravno, ribe. Posebno se ističu koraligenske zajednice strmih podvodnih stijena s prekrasnim koraljima.
Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal
Oznake: more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, podmorje, bentos, koraligen, ribe, pijesak
komentiraj (3) * ispiši * #
Divne plaže i obala Šri Lanke!
18.02.2018.Šri Lanka pruža egzotičnu obalu s pješčanim plažama i palmama, pravi tropski raj!
Do početka istraživanja na Šri Lanci imamo nekoliko dana slobodno, a nećemo ih valjda provesti u gradu. Ukrcali smo se stoga na trošni i prljavi, ali ipak funkcionalni vlak. Nekoliko dana smo se odmorili i napunili baterije na plaži u Hikkaduwi. To je malo turističko naselje gdje je Arthur C. Clark imao ronilački centar. Osim toga, ovo mjestašce je danas postalo glavno odredište backpackera, a poznato je po svojim velikim valovima kojima brojni surferi ne mogu odoljeti. Sjatili su se kao čopor gladnih vukova čekajući na onaj pravi val. I kad stigne, treba pogoditi pravi trenutak i zajašiti.
Nije ni nama ostalima loše, iako pravog kupanja i plivanja nema. Ostaje vječna borba s valovima i odluka – preroniti ga ili se isprsiti i junački mu se suprotstaviti... Par puta me je kukavički iznenadio i više nisam znao gdje su mi noge, a gdje glava, gdje je sunce, a gdje dno.
Nakon borbe ostaje odmor. Na sreću tu su ležaljke – spas od posvemašnjeg pijeska, i još više od neumornog sunca koji ne prašta. Papaja, ananas i ostalo voće zacijelit će rane, a maseri na plaži će za sitniš utješiti umorno tijelo. U samom mjestu baš i nema neke zanimacije, pogotovo ako vas ne zanimaju tipične turističke atrakcije poput bezbroj suvenirnica, restorana, barova i slično... jedino me zanima dobra klopa i to riba.
height="633" />
Kad malo sve to dosadi, vrijeme je za izlet do Gallea, starog kolonijalnog grada. Još uvijek stoje britanske zgrade, a može se virnuti i na igru kriketa. Najživlje je u luci, gdje ribari pristižu s mora, donoseći svoj riblji teret. Navečer se uz obalu se još mogu vidjeti tradicionalni ribiči kako sjedeći na velikim štapovima u moru strpljivo udicom love ribu. No, danas je to sve više šou za turiste i zatražit će vam napojnicu!
Navečer, natrag u Hikadduwi, kreće tulum na plaži. Pop i techno glazba pokreće mlade, kako lokalne domaće dugokose momke i djevojke, često s dredovima te dakako horde Australaca i ostalih turista.
Izležavanje je nažalost brzo prošlo i krećemo na posao u privatnom rezervatu Mahausakande!
Pogledajte i kako namje bilo u plantaži čaja :)
Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal
Oznake: Putovanja, šri lanka, Azija, plaža, obala, surfanje, kupanje, pijesak, tropi
komentiraj (4) * ispiši * #
NOVI MASOVNI NAPAD NA DRAVU!!!
16.01.2015.
Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe.
Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija te iskapanje šljunka i pijeska, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?
PROŠIRITE ŠTO VIŠE !!!
Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje šljunka, pijesak, slivne vode
komentiraj (1) * ispiši * #
Unatoč kolapsu obrane od poplava, Hrvatske vode troše novce na masovne nepotrebne regulacije te iskapanja šljunka i pijeska!
15.01.2015.Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe. Radi se o projektima koji:
• troši na desetke milijuna koje bi se mogli iskoristiti vodoopskrbu ili općenito za investicije toliko potrebne za oporavak zemlje
• štoviše, stvaraju se štete, i ekološke i one konkretne s ukopavanjem korita, erozijom itd
• još gore ne rješava se problem poplava, već se upravo pogoršava (ubrzavanje i kanaliziranje rijeka…)
To dokazuju novi planovi nove, masovne regulacije i iskapanja šljunka na Dravi, ali i drugim rijekama. Radi se o čak više od deset planiranih radova na Dravi koji mogu imati vrlo loše posljedice na rijeku (iskapanje sedimenta, gradnja ili proširenje postojećih obaloutvrda...)
Određena iskapanja poput one kod Osječke luke su naravno potrebna, ali na način da se pijesak iz izmjesti u korito rijeke, preporučljivo nakon sto se završi pregrada odnosno nakon sto se onemogući daljnje taloženje sedimenta. No, pod tim izgovorom ne smiju se dopustiti komercijalna iskapanja na drugim mjestima gdje nema razloga za tako nešto, naročito kod Križnice gdje Drava nije plovna niti će ikad biti. Također, Hrvatske vode navode da je došlo do nakupljanja sedimenta, no u stvarnosti po znanstvenim podacima sedimenta u rijeci nedostaje zbog uzvodnih brana, regulacija i prijašnjih iskapanja šljunka. Iskapanje šljunka iz korita rijeka je izrazito štetno, jer dolazi do ukapanja korita, na Dravi i do četiri metra s godišnjom tendencijom od 2-3 cm godišnje. Upravo takvo ukopavanje ugrozilo je Križnicu te je sada potrebna vrlo skupa revitalizacija – dakle profiti pojedincima, a štete i trošak zajednici. Ukopavanje korita donosi do snižavanja razine podzemnih voda, a time direktnih šteta u šumarstvu i poljoprivredi io kojima ovisi kraj uz Dravu. Postoji više nego dobra alternativa, a to su šljunčare van korita rijeka. Takve šljunčare su zakonski dobro regulirane, za razliku od iskapanja iz korita, posljedice su mnogo manje, štoviše nastaju zamjenska močvarna područja.
Sve to nije nije ni u skladu s direktivama EU i praksom europskih zemalja koje kreću u revitalizaciju i općenito gospodarenje od geslom „Dajmo rijekama prostora“. Podsjećamo, Drava je jedna od posljednjih nizinskih rijeka koja je sačuvala svoj prirodni karakter. Nedavno ju je zbog ogromnog značaja UNESCO svrstao kao rezervat biosfere. Široka poplavna nizina je ogromna prirodna retencija za visoke vode te imaju ogroman značaj u obrani od poplava. Nedavna studija Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) pokazala je ogromnu gospodarsku korist od očuvane rijeke i njene poplavne nizine.
Unatoč napretku na mnogim poljima, očito je da Hrvatske vode ovim novim planovima nastavljaju praksu nepotrebnih regulacijskih radova unutar korita koja se u EU napušta. Ta je praksa neučinkovita, štoviše iznimno je skupa i stvara mnoge štete. Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija i prikriveno iskapanje šljunka, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?
Goran Šafarek dipl.ing.
Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje, šljunak, pijesak, ukapanje korita, sediment, UNDP, slivne vode, vodne naknade, okvirna dierktiva o vodama
komentiraj (0) * ispiši * #
