VIDEO: projekt LIFE, revitalizacija Rijeke Drave

12.09.2017.

Na rijeci Dravi, jednoj od posljednjoj očuvanoj nizinskoj rijeci u Europi, upravo se provodi projekt revitalizacije, odnosno oživljavanja trenutno reguliranih dijelova rijeke. Radi se o projektu LIFE, kofinanciranom od starne EU fonda LIFE.



Projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“ primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama i cilj mu je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, što će se postići provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Više na službenim stranicama projekta LIFE DRAVA.

Oznake: Drava, hrvatske vode, rijeka, revitalizacija, EU, life, fondovi, zaštita prirode, gospodarenje vodama

NOVI MASOVNI NAPAD NA DRAVU!!!

16.01.2015.




Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe.

Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija te iskapanje šljunka i pijeska, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?
PROŠIRITE ŠTO VIŠE !!!

Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje šljunka, pijesak, slivne vode

Unatoč kolapsu obrane od poplava, Hrvatske vode troše novce na masovne nepotrebne regulacije te iskapanja šljunka i pijeska!

15.01.2015.

Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe. Radi se o projektima koji:

• troši na desetke milijuna koje bi se mogli iskoristiti vodoopskrbu ili općenito za investicije toliko potrebne za oporavak zemlje
• štoviše, stvaraju se štete, i ekološke i one konkretne s ukopavanjem korita, erozijom itd
• još gore ne rješava se problem poplava, već se upravo pogoršava (ubrzavanje i kanaliziranje rijeka…)

To dokazuju novi planovi nove, masovne regulacije i iskapanja šljunka na Dravi, ali i drugim rijekama. Radi se o čak više od deset planiranih radova na Dravi koji mogu imati vrlo loše posljedice na rijeku (iskapanje sedimenta, gradnja ili proširenje postojećih obaloutvrda...)


Određena iskapanja poput one kod Osječke luke su naravno potrebna, ali na način da se pijesak iz izmjesti u korito rijeke, preporučljivo nakon sto se završi pregrada odnosno nakon sto se onemogući daljnje taloženje sedimenta. No, pod tim izgovorom ne smiju se dopustiti komercijalna iskapanja na drugim mjestima gdje nema razloga za tako nešto, naročito kod Križnice gdje Drava nije plovna niti će ikad biti. Također, Hrvatske vode navode da je došlo do nakupljanja sedimenta, no u stvarnosti po znanstvenim podacima sedimenta u rijeci nedostaje zbog uzvodnih brana, regulacija i prijašnjih iskapanja šljunka. Iskapanje šljunka iz korita rijeka je izrazito štetno, jer dolazi do ukapanja korita, na Dravi i do četiri metra s godišnjom tendencijom od 2-3 cm godišnje. Upravo takvo ukopavanje ugrozilo je Križnicu te je sada potrebna vrlo skupa revitalizacija – dakle profiti pojedincima, a štete i trošak zajednici. Ukopavanje korita donosi do snižavanja razine podzemnih voda, a time direktnih šteta u šumarstvu i poljoprivredi io kojima ovisi kraj uz Dravu. Postoji više nego dobra alternativa, a to su šljunčare van korita rijeka. Takve šljunčare su zakonski dobro regulirane, za razliku od iskapanja iz korita, posljedice su mnogo manje, štoviše nastaju zamjenska močvarna područja.

Iskapanje šljunka i regulacije na Belim kipima kod Varaždina devastiralo je rijeku. Tu se 2012. i desila velika poplava.

Sve to nije nije ni u skladu s direktivama EU i praksom europskih zemalja koje kreću u revitalizaciju i općenito gospodarenje od geslom „Dajmo rijekama prostora“. Podsjećamo, Drava je jedna od posljednjih nizinskih rijeka koja je sačuvala svoj prirodni karakter. Nedavno ju je zbog ogromnog značaja UNESCO svrstao kao rezervat biosfere. Široka poplavna nizina je ogromna prirodna retencija za visoke vode te imaju ogroman značaj u obrani od poplava. Nedavna studija Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) pokazala je ogromnu gospodarsku korist od očuvane rijeke i njene poplavne nizine.

Unatoč napretku na mnogim poljima, očito je da Hrvatske vode ovim novim planovima nastavljaju praksu nepotrebnih regulacijskih radova unutar korita koja se u EU napušta. Ta je praksa neučinkovita, štoviše iznimno je skupa i stvara mnoge štete. Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija i prikriveno iskapanje šljunka, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?

Goran Šafarek dipl.ing.

Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje, šljunak, pijesak, ukapanje korita, sediment, UNDP, slivne vode, vodne naknade, okvirna dierktiva o vodama

Peticija za ikidanje slivnih naknada i reformu Hrvatskih voda

24.12.2014.

http://www.ipetitions.com/petition/reformirajmo-hrvatske-vode

Prenosimo tekst peticije:

"Nedavne poplave pokazale su svu neučinkovitost Hrvatskih voda, unatoč stotinama milijuna kuna što ima dajemo svake godine kao naknadu za slivne vode.

Hrvatske vode ogroman su teret za hrvatsko gospodarstvo. Godišnje se troše stotine milijuna kuna na NEPOTREBNE regulacije.Umjesto što se nepotrebno kanaliziraju potoci usred šuma i livada, ti silni novci mogu se upotrijebiti na obrazovanje, znanost, prave investicije, plaće, mirovine...

Sve su indicije da je često je jedini smisao tih nepotrebnih radova prelijevanje novaca od vodnih naknada u blagajne privatnih firmi za hidrotehničke radove.Sve su indicije da se omogućuje se korupcija velikih razmjera: sve su indicije da se namještaju natječaji.

Dok je opravdano regulirati rijeke u naseljima i industriji, Hrvatske vode masovno i neselektivno reguliraju sve naše rijeke usred šuma, livada.... Radi se o tisućama kilometara vodotokova!

Znanost je pokazala svu štetnost takvog gospodarenja voda. Upravo se regulacijama povećava opasnost od poplava i erozije. Vodotoci se ukopavaju, pada razina podzemnih voda, suše se šume i polja. Onemogućuje se pročišćavanje vode od strane vegetacije. Uništava se turistički potencijal, rekreacija, nestaje riba, nestaje prirodna baština.

Hrvatske vode "skrivaju" znanstvene spoznaje o modernom gospodarenju rijeka. Rijeke nam žele prikazati kao mrtve kanale. Nameću nam da su prirodne rijeke NEUREĐENE pa ih treba urediti.Sve to rade, da bi nastavili ovakve nepotrebne i štetne regulacije. Europske zemlje obnavljaju kanalizirane rijeke, daje im se više prostora jer to je najbolji način obrane od poplava i erozije. Ujedno održavaju "zdravu" hidrologiju i pitku vodu.

REFORMIRAJMO HRVATSKE VODE: Umjesto plaćanja ozloglašenih naknada, Hrvatske vode moraju se financirati iz budžeta RH jer će tada država vrlo dobro paziti na što se troše novci u vodnom gospodarstvu!"

Oznake: hrvatske vode, poplave, naknade za slivne vode

Slivne naknade kao način kanaliziranja novaca građana u ruke privatnika preko nepotrebnih regulacija

24.11.2014.



Dok je ove godine Hrvatska plivala zbog ogromnih poplava, Hrvatske vode i dalje troše novce na nepotrebne i iznimno skupe regulacijske radove. Razlog tome su ogromni profiti privatnih firmi kojima Hrvatske vode omogućuju poslove. Zastarjele regulacije rijeka (kamenovanje obala i sabijanje u uske, ravne kanale) su i stvorile poplave, a europske zemlje su napustile tu praksu. Zašto onda masovno reguliranje rijeka i potoka u Hravtskoj?

Čini se da cijeli smisao postojanja Hrvatskh voda nije korist za zajednicu, nego dobro uhodan sustav kanaliziranja naknada za slivne vode u ruke nekoliko privatnika, vlasnika hidrotehničkh kompanija.

Oznake: hrvatske vode, slivne vode, poplave, regulacije

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

20.09.2014.

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.

(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više o slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!

Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.



Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:

U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete… Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama u Europi su se pokazali ekonomski prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja.

Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a

HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.

„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.


(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)

Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.

Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više i slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!

Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka

Sve je spremno za restauraciju Drave u Hrvatskoj

15.04.2014.

26. i 27. ožujka u Varaždinu održan je četvrti sastanak radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga restauracije dijela rijeke Drave u sklopu LIFE + programa (fondovi europske Unije koji dosežu i do 10 milijuna eura).

Radnu skupinu čine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava i udruge BAOBAB. Svrha projekta restauracije dijela rijeke Drave jest povečanje riječne dinamike s ciljem zaštite riječnog korita od daljnje degradacije, poboljšanje uvjeta staništa, te održiva obrana od poplava.



Naime, iako Drava u Hrvatskoj spada među najsačuvanijie rijeka Europe, ipak brojni dijelovi toka rijeke Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima čije se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, problematičnim niti od većeg utjecaja za normalno funkcioniranje rijeke, odnosno bogatog riječnog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šumama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim gubitkom prirodne dinamike rijeke kojim je Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, plavila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih riječnih staništa i do potenciranja vodene energije koncentrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno do degradacije riječnog korita.

Gospodin Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda otvorio je sastanak naglasivši do dobru dosadašnju suradnju svih sudionika radne skupine. U nastavku je g. Kereša naveo nekoliko novih prijedloga za lokacije na kojima bi se provelo restauriranje pojedinih dijelova toka rijeke Drave u Varaždinskoj županiji, te zaključio kako je prilika za restauraciju korita rijeke Drave puno, no treba se fokusirati na one dijelove koji su bitni zbog zaštite od poplava.

Na sastanku su izneseni i prijedlozi za izgradnju Centara za posjetitelje kod Legrada (gđa. Željka Kolar) i u Virovitičko podravskoj županiji (gđa. Tatjana Arnold Sabo), a koji bi se također gradili u sklopu planiranja prostora i aktivnosti na kojima se provodi restauracija.

Nekoliko novih lokacija za restauraciju korita rijeke Drave predložio je i g. Arno Mohl i to kod Legrada (otvaranje uzvodnog rukavca i uklanjanje obaloutvrde nizvodno), te kod Novog Virja.

Potom je 28.03.2014. u Zagrebu održan sastanak sa generalnim direktorom i ostalim predstavnicima Hrvatskioh, predstavnicima WWF-a, Međunarodne organizacije za zaštitu okoliša na temu već započete suradnje na projektu očuvanja i revitalizacije prirodnog okoliša uz rijeku Dravu. Zaključak sastanka je da će već oformljene radne skupine, zajedno sa predstavnicima WWF-a i VGO Varaždin izraditi projektnu dokumentacija i aplicirati ju na natječaj koji će biti otvoren u svibnju ove godine, a trajati će do listopada, a pri LIFE project EU. Pročitajte više na službenim stranicama Hrvatskih voda.

KOMENTAR UDRUGE BAOBAB:
Ova inicijativa dokaz je da nakon godina borbe za očuvanje, krećemo u pravom smjeru. Ovo je i potvrda da je sve što smo pričali i radili do sada bilo ispravno. Ovo je konkretna stvar, a ne HEP-ove bajke o hidroelektranama Molve 1 i 2, ali i dokaz u što EU želi ulagati.

Oznake: rijeke, priroda, Drava, revitalizacija, EU, hrvatske vode, zaštita prirode

Priopćenje u vezi poplava - proljeće 2014.

21.02.2014.

U Koprivnici, 21. veljače 2014.

Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.

Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…





Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju. Treba uvijek naglašavati da se izvan naselja ne bi trebale graditi vodene građevine na obali, ali svakako da nasipe, samo ih što više udaljiti da mogu primiti što više vode. Treba spojiti najbolju dugu tradiciju i praksu hidrotehnike u naseljima te moderne spoznaje o rijekama na najbolji način.


Održiva obrana od poplava – davanjem rijeka više prostora; Drava u Austriji

Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja što je ujedno i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromnu močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima u poplavnim šumama i livadama, posredstvom vodenog bilja, odnosno mikroorganizama ujedno se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči tekuće istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, također to treba biti i postepeno, s obzirom na poljoprivredu, šumarstvo i ostale gospodarske grane.

Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija

Zašto poplave i dalje prijete?

14.02.2014.

https://www.youtube.com/watch?v=n8OutK-VJ-4

Oznake: hrvatske vode, poplave, regulacije rijeka, rijeke, voda, štete, poplavna nizina

Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!

11.02.2014.

Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

Štete od poplava posljedica su regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnih brana

07.11.2012.

Priopćenje za medije:



Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka.
LEGENDARNI AMERIČKI HIDROGEOLOG GILBERT F. WHITE NAKON KATASTROFALNOG STRADANJA NEW ORLEANSA

Poplave u svijetu često su direktna posljedica ljudske aktivnosti. Koliko god to nelogično zvuči, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana skraćivanjem meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke (sasvim prirodne) povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Ponajviše, uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu.

U SAD su prošle godine nastale ogromne gospodarske štete od poplava na rijeci Mississippi uslijed regulacije i isušivanja okolnih močvara. Tamo gdje je sačuvana poplavna nizina, odnosno prirodna retencija visokih voda, štete od poplava bile su minimalne ili ih uopće nije bilo. Na Filipinima je bilo slično: klimatske promjene uzrokovale su pojačane tajfune i obilne kiše, sjeća šuma u planinama omogućila je nenormalne bujice koje su rušila sve pred sobom. Bujice su potom napunile rijeke čije stisnuto, regulirano korito nije moglo prihvatiti toliki nalet vode. Kako je poplavna nizina isušena, a ljudi se naselili odmah uz obale, katastrofa je bila neminovna. Štete od poplava i gubitak života u potpunosti su djelo čovjeka.


Učvršćivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju, ali ne i u prirodnim područjima. Tradicionalna zaštita od poplava, štetnog djelovanja voda i sličnih djelatnosti iznimno je skupa, ali neučinkovita (daje lažnu sigurnost) i u konačnici stvara još više šteta, koje i sami osjećamo na svojoj koži. Nemoguće je spriječiti padanje kiše i topljenje snijega što su prirodne pojave. Na žalost, klimatski modeli predviđaju sve ekstremnije meteorološke pojave što će još pogoršati situaciju. U kombinaciji s reguliranim rijekama, to je recept za nove štete od poplava!

Ovdje treba primijetiti ulogu u hidroelektrana u stvaranju vodenog vala. Austrijanci su naglo otvorili brane i tako je nastao veliki vodeni val koji napravio štetu. Tako je bilo i prije dvije godine kada je poplavljena dolina Neretve zbog otvaranja uzvodnih brana. U javnosti vlada krivi dojam da hidroelektrane smanjuju poplave. To je istina u slučaju malih sezonskih, ali korisnih poplava koje donose plodni mulj, pročišćuju vodu, održavaju na životu okolne rukavce i mrtvice koji su mrijetilišta riba itd. Hidroelektrane međutim naglim ispuštanjem ogromnih količina vode zapravo stvaraju štete!


EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu. Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i šume koje primaju suvišnu vodu. Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava. Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i mi smo sada ti nizvodni susjedi koji trpimo štete.

Godine 2010. moćni, ali u hrvatskom dijelu toka mahom neregulirani Dunav bez opasnosti se prelio u Kopački rit, dok je podrume poplavila mala, ali vrlo regulirana Karašica. Postojeća prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je sačuvana izuzetna prirodna baština (dapače poplavna područja služe kao najvažnije mrjestilište čitave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stočarstvo u Lonjskom polju).

U Hrvatskoj nažalost vlada zastarjeli način gospodarenja voda – kanaliziranjem rijeka. To je jasno pokazao izvještaj Twinning – misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.

„U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.“




Kopački rit je 2010. "upio" ogromne količine vode i smanjio opasnost od poplava nizvodno

Indikativno je da se opet nije imalo novaca za popravak obrambenih nasipa prema naseljima, ali se ima za regulacije rijeka i potoka usred šuma i livada širom Hrvatske!

U Hrvatskoj je kanalizirano na tisuće kilometara potoka i rijeka kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje. Nažalost, ove će poplave biti izgovor (i to loš) za daljnju regulaciju rijeka i daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehničke objekte koji će u konačnici prouzrokovati još više problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje vodama, vođeni načelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći pogođenih u poplavama.

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga/tete-od-poplava-posljedica-su-regulacije-rijeka-i-lane-sigurnosti-od-uzvodnih-brana

Dipl.ing Goran Šafarek

Oznake: hrvatske vode, poplava, regulacija, štete od poplava, sava, Drava

Kako se manipulira terminom NIMBY

20.09.2012.

iz serijala "NIMBY, zeleni i ostale podvale"

Česti su veliki i sumnjivi projekti vrlo isplativi nekima, ali nikakva korist ili čak i šteta zajednici. Investitorima i izvođačima je stalo da projekt ostvare kojim god načinom - od političara (Čačić i drugi), lošim i naručenim studijima utjecaja na okoliš, manipulacijama i lažima za medije i lokalno stanovništvo (Lešće, Ombla...), pričama o "radnim mjestima", "gospodarskom razvoju i rastu" itd. Ne mogu na sreću ušutkati nezavisne stručnjake, ali ih pokušavaju diskreditirati. Zato su te priče o "zelenima" , "hobistima", itd.

U energetičara je vrlo popularan NIMBY - Not in my back Yard. U neiskvarenom značenju on znači bojazan lokalnog stanovništva od intervencija u njihovoj blizini. Međutim, kod nas se neselektivno koristi, implicira ne neupućene građane, koji se možda s dobrom namjerom, ali iz ne znanja bore protiv „općekorisnih“ projekata. Time se pažnja usmjerava na nekakav neracionalan strah, a ne na stvarne argumente.




Valja samo spomenuto da u slučaju HE Lešće su se za Dobru borili mahom Zagrepčani i Ogulinci, dakle ne samo stanovnici uz rijeku Dobru. Također, većina pokreta protiv hidroelektrane bila je koncentrirana na PMF-u, dakle visokoj znanstveno-obrazovnoj instituciji!

Oznake: HEP, hrvatske vode, NIMBY, investicije, studija utjecaja na okoliš, priroda, Hrvatska, hidroelektrana

Trikovi i manipulacije: "NEKA STRUKA ODLUČI"

19.09.2012.

Kod mnogih spornih projekata često čujemo „Neka struka to riješi!“. To vrlo često čujemo kod izgradnje hidroelektrana ili regulacija rijeka.

Laici će to često reći u najboljoj namjeri, ali je to često zamka onih koji vrlo dobro profitiraju na spornim projektima.





Primjerice, kod izgradnja hidroelektrana „Povjeriti odluku struci“ ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita šumarsku struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge.

Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.

Oznake: HEP, hrvatske vode, Hrvatska, struka, znanost, hidroelektrane, gospodarenje vodama

Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte (ili da li se lošim studijama pogoduju investitori)?)!!!

U Europskoj komisiji u toku je procjena nekih od najvećih hrvatskih infrastrukturnih i energetskih projekata. Tportal je došao do jedne od analiza koja studije utjecaja na okoliš nekih od najvažnijih Vladinih investicija proglašava nelogičnima, nepotpunima i u suprotnosti s europskim direktivama
Dokument detaljno analizira kako tvrtke ovlaštene za izradu studija tvrdnje da 'projekt neće imati značajnog utjecaja na okoliš' donose nakon, naprimjer, jednodnevnog izleta i fotografiranja na Dunavu.

'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda', ističe analiza napisana 16. srpnja ove godine na računalu jednog službenika (ime poznato tportalu) Opće uprave za okoliš EU.

Regulacija ušća Mure i Drave (Hrvatske vode)

Dokumentacija u ovom slučaju toliko je manjkava da cijeli projekt odmah treba stati dok se ne prikupe podaci, tvrdi službenik EK: 'Glavni problem – u usporedbi sa zahtjevima EU Direktive o staništima – jest u nepostojanju procjene o bilo kojem alternativnom rješenju, iako takvo rješenje postoji. U ovom slučaju, radi poštivanja zakona, Vlada Republike Hrvatske treba odmah zaustaviti IROPI postupak (IROPI, Imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa) i odbaciti sadašnji projekt sve dok se propisno ne ocijene održive alternative.'


Autor je dokument naslovio 'tAnnex: detailed evaluation of the impact studiest', s nazivom datoteke 'tAnnex. letter Minister-Julyt', mjesec dana nakon smjene bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy i imenovanja ministra Mihaela Zmajlovića. Dokument nema oznake europskih institucija, ali ga je nedvojbeno napisao službenik Europske komisije.

Holy je prethodno naručila tri revizije studije utjecaja na okoliš HE Ombla, koje su negativno ocijenile utjecaj tog projekta na okoliš, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je: 'Prestanimo se igrati dječjeg vrtića, Ombla i Plomin moraju ići!'

Interna ocjena ovog službenika Europske komisije oštro kritizira ne samo studiju za HE Omblu, nego i druge megaprojekte aktualne i bivše vlade – reguliranje 53 kilometra Dunava uz Park prirode Kopački rit, kanal Dunav - Sava, plovni put Račinovci - Sisak, navodnjavanje doline Donje Neretve i prokopavanje ušća Mure i Drave usred rezervata Veliki Pažut.

Projekti čiji se troškovi mjere u milijunima i milijardama kuna – HE Ombla: 154 milijuna eura, kanal Dunav - Sava procijenjen je na četiri do pet milijardi kuna – opravdavaju se ekološkim studijama, često bez osnovnih argumenata, navodi izvještaj, a autori eko-studija ipak donose zaključke, odnosno nagađaju, u korist investitora.

Primjerice, na 53 kilometra Dunava planiraju se izgraditi 34 obaloutvrde i građevine radi povećanja plovnosti rijeke u skladu s europskim zahtjevima o plovnosti, tvrdi investitor Agencije za plovne putove, a autor ovog vrlo kritičnog izvještaja kontrira da studija ignorira europske propise.

Eko-studija o utjecaju kanala Dunav - Sava ignorira činjenicu da taj golemi prokop prolazi kroz najmanje dva područja ekološke mreže. Zapravo navodi taj podatak, ali nema komentara kako će spajanje dviju velikih rijeka utjecati na osjetljivu prirodu Spačvanskog bazena, velike jedinstvene šume hrasta lužnjaka.

Studija za uređenje savskog plovnog puta Račinovci - Sisak, piše autor izvještaja, neutemeljeno tvrdi da je utjecaj projekta isključen. To nije spriječilo Nikolu Ružinskog, bivšeg državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, da 3. studenoga 2011. izda rješenje da je projekt 'prihvatljiv za okoliš'.

Prethodno je takvo rješenje Ružinski potpisao 5. srpnja 2011. za projekt navodnjavanja Donje Neretve, na osnovi studije koju također naš autor iz EU smatra neutemeljenom.

Značajan dio posvećuje prigovorima hrvatskih ekoloških udruga, ali onima koje su svoje stavove izrazile utemeljeno i u obliku primjedbi dostavile hrvatskim i EU institucijama. Te primjedbe sažeo je po natuknicama za svaki projekt i ocijenio koliko je poštivano mišljenje javnosti u postupku odobravanja pojedinog projekta.

Izvor: T-portal
Razotkrivene hrvatske eko-studije za velike projekte

Oznake: hrvatske vode, HEP, studija utjecaja na okoliš, Obmla, Dunav, Drava

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.