O značaju poplavnih područja - pogotovo kao zaštita od poplava
24.02.2015.Međunarodna organizacij za zaštitu prirode Conservancy International izradila je video o značaju poplavnih područja. Rijeke se tradicionalnu gledaju i upravljaju kao kanali, odnosno voda između lijeve i desne obale. Značaj poplavnih nizina je ignoriran, a one samo su odvajane od rijeke i uništavane.
Prije svega zbog ogromnog prirodnog značaja, ali i prirodne obrane od poplava, poplavna područja uz rijeke se vraćaju u fokus.
Oznake: rijeke, regulacije, poplava, poplavna nizina, priroda, bogatstvo
komentiraj (1) * ispiši * #
NOVI MASOVNI NAPAD NA DRAVU!!!
16.01.2015.
Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe.
Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija te iskapanje šljunka i pijeska, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?
PROŠIRITE ŠTO VIŠE !!!
Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje šljunka, pijesak, slivne vode
komentiraj (1) * ispiši * #
Unatoč kolapsu obrane od poplava, Hrvatske vode troše novce na masovne nepotrebne regulacije te iskapanja šljunka i pijeska!
15.01.2015.Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe. Radi se o projektima koji:
• troši na desetke milijuna koje bi se mogli iskoristiti vodoopskrbu ili općenito za investicije toliko potrebne za oporavak zemlje
• štoviše, stvaraju se štete, i ekološke i one konkretne s ukopavanjem korita, erozijom itd
• još gore ne rješava se problem poplava, već se upravo pogoršava (ubrzavanje i kanaliziranje rijeka…)
To dokazuju novi planovi nove, masovne regulacije i iskapanja šljunka na Dravi, ali i drugim rijekama. Radi se o čak više od deset planiranih radova na Dravi koji mogu imati vrlo loše posljedice na rijeku (iskapanje sedimenta, gradnja ili proširenje postojećih obaloutvrda...)
Određena iskapanja poput one kod Osječke luke su naravno potrebna, ali na način da se pijesak iz izmjesti u korito rijeke, preporučljivo nakon sto se završi pregrada odnosno nakon sto se onemogući daljnje taloženje sedimenta. No, pod tim izgovorom ne smiju se dopustiti komercijalna iskapanja na drugim mjestima gdje nema razloga za tako nešto, naročito kod Križnice gdje Drava nije plovna niti će ikad biti. Također, Hrvatske vode navode da je došlo do nakupljanja sedimenta, no u stvarnosti po znanstvenim podacima sedimenta u rijeci nedostaje zbog uzvodnih brana, regulacija i prijašnjih iskapanja šljunka. Iskapanje šljunka iz korita rijeka je izrazito štetno, jer dolazi do ukapanja korita, na Dravi i do četiri metra s godišnjom tendencijom od 2-3 cm godišnje. Upravo takvo ukopavanje ugrozilo je Križnicu te je sada potrebna vrlo skupa revitalizacija – dakle profiti pojedincima, a štete i trošak zajednici. Ukopavanje korita donosi do snižavanja razine podzemnih voda, a time direktnih šteta u šumarstvu i poljoprivredi io kojima ovisi kraj uz Dravu. Postoji više nego dobra alternativa, a to su šljunčare van korita rijeka. Takve šljunčare su zakonski dobro regulirane, za razliku od iskapanja iz korita, posljedice su mnogo manje, štoviše nastaju zamjenska močvarna područja.
Sve to nije nije ni u skladu s direktivama EU i praksom europskih zemalja koje kreću u revitalizaciju i općenito gospodarenje od geslom „Dajmo rijekama prostora“. Podsjećamo, Drava je jedna od posljednjih nizinskih rijeka koja je sačuvala svoj prirodni karakter. Nedavno ju je zbog ogromnog značaja UNESCO svrstao kao rezervat biosfere. Široka poplavna nizina je ogromna prirodna retencija za visoke vode te imaju ogroman značaj u obrani od poplava. Nedavna studija Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) pokazala je ogromnu gospodarsku korist od očuvane rijeke i njene poplavne nizine.
Unatoč napretku na mnogim poljima, očito je da Hrvatske vode ovim novim planovima nastavljaju praksu nepotrebnih regulacijskih radova unutar korita koja se u EU napušta. Ta je praksa neučinkovita, štoviše iznimno je skupa i stvara mnoge štete. Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe. Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija i prikriveno iskapanje šljunka, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?
Goran Šafarek dipl.ing.
Oznake: hrvatske vode, regulacije, iskapanje, šljunak, pijesak, ukapanje korita, sediment, UNDP, slivne vode, vodne naknade, okvirna dierktiva o vodama
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Slivne naknade kao način kanaliziranja novaca građana u ruke privatnika preko nepotrebnih regulacija
24.11.2014.
Dok je ove godine Hrvatska plivala zbog ogromnih poplava, Hrvatske vode i dalje troše novce na nepotrebne i iznimno skupe regulacijske radove. Razlog tome su ogromni profiti privatnih firmi kojima Hrvatske vode omogućuju poslove. Zastarjele regulacije rijeka (kamenovanje obala i sabijanje u uske, ravne kanale) su i stvorile poplave, a europske zemlje su napustile tu praksu. Zašto onda masovno reguliranje rijeka i potoka u Hravtskoj?
Čini se da cijeli smisao postojanja Hrvatskh voda nije korist za zajednicu, nego dobro uhodan sustav kanaliziranja naknada za slivne vode u ruke nekoliko privatnika, vlasnika hidrotehničkh kompanija.
Oznake: hrvatske vode, slivne vode, poplave, regulacije
komentiraj (0) * ispiši * #
Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!
20.09.2014.Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.
Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.
Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:
Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a
HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.
„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.
(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)
Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.
Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više o slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!
Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka
komentiraj (1) * ispiši * #
Europa već godinama tvrdi da je upravljanje vodama u Hrvatskoj je zastarjelo, skupo i s ogromnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo!
Umjesto da krenu putem naprednih zemalja, čelnici Hrvatskih voda sada peru ruke i optužuju zelene. Tvrde da "zeleni" ne daju gradnju nasipa. Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci (a koje Hrvatske vode namjerno nazivaju zelenima, želeći ih diskreditirati, znajući za predrasude o "zelenima" u javnosti) u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka koje ubrzavaju rijeku i stvaraju vodene valove. Također, govore kako zeleni sprečavaju čišćenje korita rijeka. Čišćenje je produktivno samo na kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.
Neovisni stručnjaci (koje Hrvatske vode nazivaju „zelenima“) samo ukazuju na novi pristup u gospodarenju vodama u Europi. Npr, Nijemci su 2002. na Elbi imali ogromne štete od poplava. Međutim, obnovili su oko 2500 hektara poplavne nizine i samu rijeku, tj, spojili su je s rijekom koja je BILA REGULIRANA I ODVOJENA OD POPLAVNE NIZINE. Sada rijeka plavi to močvarno područje i rasterećuje naselja. I unatoč kišama u prošlom desetljeću baš kao i mi – ali više nisu imali velike štete od poplava. U njemačkoj je u planu još mnogo takvih projekata. Tu je i cijeli niz drugih projekata u Europi.
Pogledajte što europski stručnjaci kažu o hrvatskom vodnom gospodarstvu, nastali u projektu Twinnings, implementacija u Hrvatskoj Okvirne direktive o vodama EU i kakve to ima implikacije za poplave:
Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva. Unatoč tome, hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija, izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike Hrvatske u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se protivi ciljevima ODV-a
HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je potrebno zaštititi.
„U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima Direktive o poplavama.
(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf, 14.04.2010.)
Što je to Okvirna direktiva o vodama?
Nakon stoljeća zloupotrebe svoji rijeka, Europske Unije je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirna Direktiva o Vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološko prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.
Plišiću, što ti je o trebalo, takve smiješne optužbe? Sad ćemo početi pričati mnogo više i slivnim vodama, o unosnim poslovima regulacija i putevima novaca u i oko Hrvatskih voda!!!
Oznake: poplave, regulacije, hrvatske vode, rijeke, štete od poplava, Plišić, sava, Drava, Mura, retencije, poplavna nizina, obaloutvrde, Okvirna direktiva o vodama, slivne vode, naknada za vode, EU, revitalizacija rijeka
komentiraj (1) * ispiši * #
Veza Plomina C i poplava?
13.09.2014.Kada danas mnogi ljudi trpe štete od poplava, sve više postaje jasno kako je postojeće gospodarenje vodama skupo i neučinkovito, ali i da su razlozi mnogo dublji. Uzroci poplava sežu od brda gdje nestaju šume koje bi upile kao spužva kišu, umjesto toga stvaraju se bujice; brdske rijeke i riječice su kanaliziranjem pretvorene u kanale kojima voda vrlo brzo dolazi do nizina gdje su pak rijekama oduzeta prirodna poplavna područja u kojima se inače voda pomalo izlijevala i što nije prijetilo ljudima i njihovoj imovini; Naseljavanje u najniže poplavno područje pod lažnom sigurnošću hidrotehničkih objekata dovelo je ljude u veliku opasnost. Nizinskim rijekama su ujedno i skraćeni tokovi, rijeka je ubrzana i voda se samo nakuplja u previše stisnutom koritu. Kada dodamo da u urbanim sredinama prevelikim asfaltiranjem i betoniranjem voda ne može otjecati polagano u tlo, već također nastaju bujice.
Klimatskim promjenama stanje će biti sve gore. Klimatske promjene će se najopipljivije iskazati upravo atmosferskim ekstremima – bujičnim kišama, poplavama, sušama… Iako znanost nije savršena, a klimatologija se bavi ogromnim brojem podataka koji predviđanja čine teškim, danas samo pobornici teorija urota spore čovjekovu ulogu u klimatskim promjenama, odnosno utjecaju izgaranja fosilnih goriva na atmosferu.
Stoga, kada se govori o termoelektrani Plomin C, uz one financijske, zdravstvene probleme, one s uvoznim ugljenom, uništenim turizmom na lokalnom području, zanemaruju se ostali problemi. Na žalost, vrlo malo ljudi shvaća vezu emisije stakleničkih plinova s ogromnim štetama ove godine: od poplava i lošeg turizma zbog kiša, prije dvije godine od suša. To su sve skriveni troškovi ovih objekata koje gotovo nitko ne uvodi u ekonomsku računicu.
Zato će gradnja termoelektrana na ugljen samo pogoršati ionako loše stanje. Sasvim je jasno da je TE Plomin C samo djelić uzročnika globalnih klimatskih promjena, ali to ne umanjuje njegovu (buduću) odgovornost za ovakve štete. Na žalost, ti se troškovi ne vode u ekonomsku računicu ovakvih objekata.
Energetska politika nije samo pitanje energetičara, već i mnogih drugih struka. Uz pametno planiranje, energija sunca i vjetra imaju itekako manji utjecaj i olakšati potrebu od velikih energetskih objekta, no posebice solarna energija je u Hrvatskoj političkim mjerama praktički onemogućena. Pogotovo kada se zna daje ona u Europi otvorila na stotine tisuća radnih mjesta, šteta je još i veća.
Oznake: HEP, poplave, Plomin C, rijeke, bujice, regulacije, poplavna nizina, štete od poplava, sava, Drava, Dunav, Kupa, solarna energija
komentiraj (1) * ispiši * #
Za posljednje štete od poplava odgovoran je isključivo čovjek
18.05.2014.Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi uljudi, štete od poplava su djelo čovjeka.Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka.
Deforestacija u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda umjesto danima sada putuje prema nizinama svega satima. Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica tokova također ubrzava ovaj proces. Sustavna regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale, sjeća obalne vegetacije, učvršćivanje obala dalje pogoršava problem. Prirodna poplavna područja se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korita ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi uništavanju rijeka. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima, pogotovo inim u najnižim područjima. Danas smo to mi.
Hidroelektrane također ne pružaju nikakvu sigurnost od poplava. One smanjuju manje, korisne poplave, ali ne brane od velikih, štoviše, uzrokuju vodene valove. Valja napomenuti kako hidroelektrane stvaraju cijeli niz dodatnih problema, od snižavanja podzemnih voda, sušenja šuma i polja, gubitka prirodnih retencija, gubitka riba itd. Dok je okolišna štetnost nesumnjiva, njihova ekonomska isplativost je upitna kada se uzmu u obzir svi ovi elementi.
Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju.
Više nitko razuman ne dvoji da su klimatske promjene u tijeku, da je za njih odgovoran čovjek i da zbog njih trpimo klimatske ekstreme poput suša i poplava. Situacija će se samo pogoršati. Zato gradnja Plomina C na ugljen uz sve ostale negativne strane je sve više suluda i s ovog aspekta. Hrvatske se treba što prije okrenuti masovno energiji sunca i vjetra.
Jedino razumno rješenje obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih,a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije. Spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup drži se EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.
Održiva obrana od poplava u Austriji pod motom Dajmo rijekama više prostora. Projekt financiran u sklopu LIFE.
Oznake: poplave, rijeke, poplava, regulacije, Slavonija, sava, Drina
komentiraj (11) * ispiši * #
Priopćenje u vezi poplava - proljeće 2014.
21.02.2014.U Koprivnici, 21. veljače 2014.
Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.
Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…
Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju. Treba uvijek naglašavati da se izvan naselja ne bi trebale graditi vodene građevine na obali, ali svakako da nasipe, samo ih što više udaljiti da mogu primiti što više vode. Treba spojiti najbolju dugu tradiciju i praksu hidrotehnike u naseljima te moderne spoznaje o rijekama na najbolji način.
Održiva obrana od poplava – davanjem rijeka više prostora; Drava u Austriji
Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja što je ujedno i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromnu močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima u poplavnim šumama i livadama, posredstvom vodenog bilja, odnosno mikroorganizama ujedno se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči tekuće istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, također to treba biti i postepeno, s obzirom na poljoprivredu, šumarstvo i ostale gospodarske grane.
Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija
komentiraj (2) * ispiši * #
Što nam kažu u vijestima (poplave u Filipinima)
19.02.2014.Prenosimo iskustva o poplavama u zemlji gdje je su one još mnogo češće i gore. Ne ponavljajmo greške drugih!
Agencijske vijesti prošle zime na trenutak su nam pokazale stravične slike stradanja ljudi na Filipinima. Tajfun Washi punom je snagom udario otok Mindanao, uzrokujući blatne bujice kroz cijela sela, ostavljajući ogoljene planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele kuće nestajale u rijekama ili potom u moru.
No, vijesti tu staju. Čovjek ostaje uvjeren kako je priroda okrutna te da ju treba ukrotiti da bi se zaštitili. U stvari je gotovo potpuno suprotno, barem što se tiče šteta i žrtava od poplava. Dakako, tajfun i velika količina kiše su donijeli vodu, ali što se kasnije desilo s vodom,više nije samo pitanje prirode...
Dakako, kiša je uvijek padala i plavila neposredno poplavno područje, ali se stanje promijenilo ljudskim naseljavanjem i intervencijama u prirodi. Konkretno, u slučaju Filipina, mnogo ja razloga zašto ima toliko žrtvava i štete. Jedna od najvažnijih stvari je sjeća šuma i prirodnog pokrova na planinama. Šume i njeno tlo upijaju suvišnu površinsku vodu, a njenim gubitkom voda nesmetano teče i pretvara se u blatnu bujicu. Usto, odronima odnosi plodno tlo. To blato taloži u rijekama koje postaju pliće i smanjuje im se kapacitet korita. Regulacije rijeka (skraćivanje toka, betoniranje obala i ostale regulacije) također smanjuju mogućnost skladištenja visoke vode. Isušivanje močvara, poplavnih šuma i livada oko rijeka, odnosno prirodne poplavne nizine također je uništilo prirodnaa skladišta visoke vode. Najgore od svega je što su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija masovno, divlje i neplanski naseljavali direktno u poplavnu nizinu (na Filipinima živi skoro 100 milijuna ljudi, mahom u nizinama). Možda neočekivano, ono malo odvodnih kanala je zatrpano ogromnim količinama odbačenih plastičnih vrečica. Ne smijemo zaboraviti ni da su zbog klimatskih promjena tajfuni postali sve jači i češći. Na kraju, ogromni metroplois Manile (preko 11 milijuna stanovnika) pomalo tonepod ogromnom težinom zgrada, te je sada mjestimično ispod razine mora što ga čini izvrsnom lokacijom za nakupljanje vode.
Kako na Filipinima, tako i u Hrvatskoj, valja znati da su poplave sasvim prirodna stvar, baš kao što je u ljudi cirkulacija krvi. Ne smijemo dignuti kuću direktno na rijeci, što zbog erozije, što zbog poplave. Bolje je ostaviti poplavnu dolinu, odnosno zaštitni erozivno-poplavni pojas koji nas najbolje i najjeftinije štiti od prirodne dinamike rijeka. Svima će nam biti bolje, a imat ćemo i očuvanu rijeke i sve koristi koje ona donosi.
Oznake: poplave, filipini, regulacije, rijeke, tajfun, monsun, štete, bujica, odron
komentiraj (3) * ispiši * #
Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!
11.02.2014.
Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane
komentiraj (1) * ispiši * #
