Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/goransafarek

Marketing

Što nam kažu u vijestima (poplave u Filipinima)

Prenosimo iskustva o poplavama u zemlji gdje je su one još mnogo češće i gore. Ne ponavljajmo greške drugih!

Agencijske vijesti prošle zime na trenutak su nam pokazale stravične slike stradanja ljudi na Filipinima. Tajfun Washi punom je snagom udario otok Mindanao, uzrokujući blatne bujice kroz cijela sela, ostavljajući ogoljene planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele kuće nestajale u rijekama ili potom u moru.



No, vijesti tu staju. Čovjek ostaje uvjeren kako je priroda okrutna te da ju treba ukrotiti da bi se zaštitili. U stvari je gotovo potpuno suprotno, barem što se tiče šteta i žrtava od poplava. Dakako, tajfun i velika količina kiše su donijeli vodu, ali što se kasnije desilo s vodom,više nije samo pitanje prirode...

Dakako, kiša je uvijek padala i plavila neposredno poplavno područje, ali se stanje promijenilo ljudskim naseljavanjem i intervencijama u prirodi. Konkretno, u slučaju Filipina, mnogo ja razloga zašto ima toliko žrtvava i štete. Jedna od najvažnijih stvari je sjeća šuma i prirodnog pokrova na planinama. Šume i njeno tlo upijaju suvišnu površinsku vodu, a njenim gubitkom voda nesmetano teče i pretvara se u blatnu bujicu. Usto, odronima odnosi plodno tlo. To blato taloži u rijekama koje postaju pliće i smanjuje im se kapacitet korita. Regulacije rijeka (skraćivanje toka, betoniranje obala i ostale regulacije) također smanjuju mogućnost skladištenja visoke vode. Isušivanje močvara, poplavnih šuma i livada oko rijeka, odnosno prirodne poplavne nizine također je uništilo prirodnaa skladišta visoke vode. Najgore od svega je što su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija masovno, divlje i neplanski naseljavali direktno u poplavnu nizinu (na Filipinima živi skoro 100 milijuna ljudi, mahom u nizinama). Možda neočekivano, ono malo odvodnih kanala je zatrpano ogromnim količinama odbačenih plastičnih vrečica. Ne smijemo zaboraviti ni da su zbog klimatskih promjena tajfuni postali sve jači i češći. Na kraju, ogromni metroplois Manile (preko 11 milijuna stanovnika) pomalo tonepod ogromnom težinom zgrada, te je sada mjestimično ispod razine mora što ga čini izvrsnom lokacijom za nakupljanje vode.

Kako na Filipinima, tako i u Hrvatskoj, valja znati da su poplave sasvim prirodna stvar, baš kao što je u ljudi cirkulacija krvi. Ne smijemo dignuti kuću direktno na rijeci, što zbog erozije, što zbog poplave. Bolje je ostaviti poplavnu dolinu, odnosno zaštitni erozivno-poplavni pojas koji nas najbolje i najjeftinije štiti od prirodne dinamike rijeka. Svima će nam biti bolje, a imat ćemo i očuvanu rijeke i sve koristi koje ona donosi.


Post je objavljen 19.02.2014. u 08:46 sati.