Plamenci u Ninu!

04.10.2017.

Ovaj tjedan sam opet proveo u Ninu, u sklopu Međunarodnog dana promatranja ptica. Već godinama surađujem s turističkom zajednicom, u razvoju ekoturizma ovog drevnog i kraljevskog grada. Ovdje nemamo samo kulturne atrakcije, već i prirodnu - prije sveha muljevitu lagunu s ljekovitim blatom i solanu. To su plitka, muljevito-pjeskovita područja, savršena za skupinu ptica zvane ćurlini, koji u mulju gacaju dugačkim nogama i dugačkim kljunovima traže hranu.No, tu su i ostale ptice močvarice poput pataka i čaplji te dakako morske ptice.

Posebno me je zanimalo vidjeti koje su posljedice velike poplave od prije dva tjedna, no na sreću šteta ipak nije jako velika.

plamenci

Veseli me što su u Ninu još uvijek plamenci, odnosno flamingosi. Ove velike ptice zadržavaju se već mjesec dana u ovom gradu, njih osam. Ovdje imaju dovoljno hrane i mira, na radost stanovnika Nina, ali i turista koji su još uvijek u Damaciji.

Video o Ninu:

Oznake: plamenci, ptice, birdwatching, nin, Dalmacija, promatranje ptica, video

Baobab i Euronatur Vam predstavljaju novu knjigu Gorana Šafareka: Crna Mlaka - skladan suživot čovjeka i prirode

04.07.2013.

Dvojezično izdanje, hrvatsko - englesko izdanje. Dizajnerski oblikovana s puno prekrasnih fotografija, tiskana na najboljem papiru i tvrdoga uveza, formata 24 x 31 cm. Tekst je napisao, također i snimio fotografije Goran Šafarek. Knjiga je nastala u suradnji Udruge Baobab i Euronatura na projektu Adriatic Flways.

Međunarodni angažman - suradnici na knjizi koji su napisali uvodne članke::
Gabriel Schwaderer, izvršni direktor euronatur Fondacije – europskog fonda za očuvanje prirodne baštine i Tobias Salathé, tajništvo ramsarske kovencije o močvarnim staništima.



Iz recenzije

U monografiji ornitološki rezervat Crna Mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od zagreba.

Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost
vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. iako na ovom području
nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među
močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice
koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i
druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima
povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave
veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. osobito su značajne
patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom
razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. važnost tog broja
shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek
nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.

Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini.
autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu
šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu
trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera
otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise
pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg
zraka nad mirnom vodom ribnjaka.

Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare
i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik
čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. autor ne
pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. štoviše,
u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim
kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih
tajni.

Dr. sc. Jelena Kralj



Facebook stranice knjige: https://www.facebook.com/CrnaMlaka?ref=hl
Trailer za budući film o Crnoj Mlaki :
https://www.youtube.com/watch?v=I1_LB7kwLTY

Oznake: knjiga, priroda, Šafarek, Crna Mlaka, ribnjak, NATURA 2000, ornitologija, birdwatching

Bregunica (Riparia riparia)

23.06.2013.



Bregunice se gnijezde na strmim, erodiranim obalama, dubeći gnijezdo na kraju kanala dugačkog i jedan metar. To su kolonijalne ptice, često i u tisućama parova. Skupe i štetne regulacije rijeka uništavaju njihova staništa pa se populacija bregunica na Dravi stalno smanjuje.

Znanstvenu studiju smanjenja brojnosti bregunica i razlozima za to pogledajte u maloj prezentaciji:


Slika je preuzeta s Goran Safarek Photography & Cinematography

Oznake: hrvatske vode, Drava, Mura, Dunav, rijeke, priroda, regulacija rijeka, obaloutvrda, ptice, birdwatching, turizam, korupcija

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.