Tropski koraljni grebeni oaze su života u beskrajnom prostranstvu svjetskih oceana. Najljepši su ono na spoju Indijskog i Tihog oceana, a ja sam imao sreću da ronim u jednom od najljepših grebena.

Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta. Podmorski plavo-zeleni svijet koraljnog grebena posvuda je oko mene dok polako grabim perajama na desetak metara dubine. Gdjegod svjetiljkom prošaram po dnu, kao čarolijom ocrtavam šarene poteze poput cvjetne livade u sumrak. Tada oživljavaju nevjerojatne boje i oblici koje je stvorila majka priroda u svojoj najboljoj fazi kreativnosti. To su koralji koji vladaju i gotovo potpuno prekrivaju dno. Neki su poput lepeza, drugi kao jelenski rogovi, treći poput ogromnog mozga nekog čudovišta, skupocjene frizure neke dame... i još na stotine ovakvih opisa. Za neke pak uopće se ne mogu skupiti riječi unatoč najboljem nadahnuću. Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta.



Oko koralja guraju se šarene moruzgve te ostali žarnjaci, svi se oni talasaju pokretima ronioca. Uokolo se motaju ribice, sve šarenija jedna od druge, a u zaštiti anemona provlači se poznati „Nemo“. Iz dubine se pojavljuje vitke barakude – kruže elegantno blizu površine poput strijela. Odjednom se smračilo, našao sam se u usred stotina ili čak i tisuća srebrnkastih jackfisha. Jato se kreće spiralno poput kakvog usporenog podvodnog tornada. Konvoji velikih bumphead parrotfisha prolaze polako uz plitko dno, njihova izbeljena lica s izbočenim ustima podsjećaju na bezazlene aliene. Tu su još i razne sipe, murine, a velika je raznolikost i mikrosvijeta poput malih šarenih puževa golaća.


More je vrlo bistro, pogotovo kada ju osvijetli jako tropsko sunce. Jedini problem je što tih 200 bara zraka traje tako kratko, prekratko dok se uživa u ovom podvodnom spektaklu. No, treba opreza, tropska mora su poznata po vrlo opasnim životinjama, od onih sitnih otrovnih do većih morskih pasa. Stoga nemamo rukavice da ne bi došli u napast da dirnemo nešto nezgodno, za našu sigurnost, ali i sigurnost živih bića. Pokušavao se držati na sigurnoj udaljenosti i od koralja, no u žaru snimanja, zna se zalomiti da noga okrzne kojeg pa se ili porežem ili opečem na nešto, ali na svu sreću, sve su to samo sitne, bezopasne neugodnosti :)! S oprezne udaljenosti gledam raznorazne ribe poput vrlo otrovne ribe kamen i riba pauna. Mnogo rjeđi, ali spektakularniji su morski psi. Oni ubiru danak ovog mesnog bogatstva, no ujutro i prijepodne još se izležavaju na morskom dnu. Tek kasnije će ovi oštrozubci krenuti u lov. Vrhunac ronjenja na Sipadanu na kraju mi nisu bile ribe, a ni koralji. Nad dnu primjećujem eliptični obris – zelena morska kornjača! Kao da je na podmorskoj plaži, izvalila se nepomično dok me gleda kako joj polako prilazim. Promatra me mirno svojim velikim očima dok izvodim fotosession. Nešto kasnije primjećujem drugu, elegantno pliva svojim perajastim nogama, grabeći put površine vode.

 

PRETPLATITE SE NA NEWSLETER OVOG BLOGA

Pratite me na Instagramu
Pratite stranice na Facebooku
Pretplatite se na moj Youtube kanal
Pratite me na Twitteru

Oznake: ocean, more, ronjenje, scuba, podmorje, bentos, Azija, Sipadan, koraljni greben, Borneo, malezija, riba, koralji

Što je dalje, to je očuvanije. Iako to predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima se sačuvala mediteranska duša, izbjegao masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidreni na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale.



No, unatoč predivnim vizurama otočja, meni je definitivno ovdje top ronjenje u Jadranu. Treba zaroniti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života – bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se „maskirane“ u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke, rijetke vrste puževa, poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza. No možda su najveće tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka a vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika. Prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama. Devedesetak pojedinačnih vrsta koralja te onih koje žive u zajednici u Jadranu spadaju u skupinu žarnjaka.

Oznake: Lastovo, more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, ronjenje, scuba