AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 30.09.2019.

UGOSTITELJI I MINISTARSTVO TURIZMA ŽELE OBRAZOVANE KADROVE

RASPISAN JAVNI POZIV ZA STIPENDIRANJE
UČENIKA I STUDENATA KOJI ŽELE RADITI U TURIZMU


Ministarstvo turizma raspisalo je Javni poziv za program „Stipendije“ u 2019. godini, te ga 29.9. javno objavilo. Taj program „ Stipendije“ će u školskoj godini 2019./2020. sufinancirati učenike i studente koji se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. No nije ovo prvo stipendiranje učenika i studenata, jer Ministarstvo turizma stipendije dodjeljuje od 2008. godine te je do sada sufinancirano preko 1750 stipendista za čije je školovanje isplaćeno 12.8 milijuna kuna. Riječ je o stipendijama koje ministarstvo provodi u suradnji s tvrtkama, odnosno hotelima, kampovima, turističkim agencijama te županijskim obrtničkim komorama, na način da svaki dionik sudjeluje s 50 posto u postupku stipendiranja. Tijekom tog programa Ministarstvo turizma odobrava maksimalno 1200 kuna mjesečne stipendije, i to:
1. učenicima, za zanimanja ugostiteljsko-turističkog usmjerenja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma od 1. rujna tekuće do 30. lipnja iduće godine,
2.studentima studija za zanimanja ugostiteljsko-turističkog usmjerenja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma i to od 1. rujna tekuće do 30. lipnja iduće godine

3.studentima prve godine studija za zanimanja ugostiteljsko-turističkog usmjerenja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma od 1. listopada tekuće do 30 lipnja iduće godine – čime je obuhvaćena cijela školska godina
Stipendist tijekom primanja stipendije ima obvezu redovito obavljati stručnu praksu, upisivati godinu u redovnom roku te ostati u radnom odnosu u tvrtki 12 mjeseci, bez obzira koliko je trajalo stipendiranje. Odmah po završetku redovnog školovanja, odnosno studiranja, partner ima obvezu sklopiti sa stipendistom ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu pripravnika.


Svake godine raste interes za stipendije u sektoru turizma, pa sukladno tome osigurana su povećana sredstva u proračunu koja će doprinijeti nastavku rasta i razvoja hrvatskog turizma temeljenog na kvalitetno obrazovanim kadrovima.

Detalji javnog poziva dostupni su na stranicama Ministarstva turizma, na linku

https://mint.gov.hr/javni-pozivi-11414/11414

Javni poziv je otvoren do 25.studenog 2019. godine. Zahtjevi i dokumentacija koji stignu izvan tog roka, neće biti uvaženi.

PROGRAM POTPORE ZA PROIZVOĐAČE MANDARINA

PROIZVOĐAČIMA PO HEKTARU 12 150 KUNA

Na račune 1.602 proizvođača mandarina Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 19.998.094 kuna.
Riječ je o Programu potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu kojim je Ministarstvo poljoprivrede omogućilo novčanu potporu proizvođačima od 12.150 kn po hektaru za ukupno 1.646 hektara pod mandarinama. Potporu je dobio svaki proizvođač mandarina i klementina koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika i ARKOD – digitalnu evidenciju poljoprivrednog zemljišta. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede od 27. rujna.

Cilj programa potpore je poboljšati održivost proizvodnog potencijala oštećenog zbog velike rasprostranjenosti i štetnog djelovanja Sredozemne voćne muhe. Ova potpora male vrijednosti namijenjena je proizvođačima mandarina uzgojenih od vrste Citrus reticulata Blanco, uključujući satsume (Citrus unshiu Marcow), klementine (Citrus clementina hort. ex Tanaka), obične mandarine (Citrus deliciosa Ten.) i tangerine (Citrus tangerina Tanaka) uzgojene od tih vrsta i njihovih hibrida.
Proizvodnja agruma najvećim je dijelom koncentrirana u Dolini Neretve, gdje najvećim dijelom proizvode mandarine, a urod oscilira ovisno o agrotehničkim zahvatima, klimatskim prilikama i štetnim organizmima. Na mandarine otpada 95 % od ukupnih površina pod agrumima u Hrvatskoj.
Ovu proizvodnju, osim proizvodnje na uskom arealu, karakterizira i veliki broj proizvođača koji proizvode mandarine na malim parcelama.
U 2017. godini proizvodnja mandarina je iznosila svega 19.011 tona, a razlog ovakvog smanjenog priroda bile su dugotrajne hladnoće.
U 2018. godini proizvodnja mandarina se stabilizirala te je na površini od 1.910 ha intenzivno proizvedeno 47.440 t mandarina, a ukupna proizvodnja iznosila je 47.676 tona.

30.09.2019. u 07:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 28.09.2019.

KOLIKO ZARAĐUJU EUROPARLAMENTARNI ZASTUPNICI?

SVI ZASTUPNICI EU PRIMAJU JEDNAKU PLAĆU

Kolike su plaće europarlamentarnih zastupnika? Republiku Hrvatsku u Parlamentu Europske unije zastupa 11 zastupnika. Prema Statutu zastupnika, koji je na snazi od srpnja 2009. svi zastupnici primaju jednaku plaću. U skladu s tim prije odbijanja poreza mjesečna plaća zastupnika iznosi 8 757,70 eura (srpanj 2018.) Isplaćuje se iz proračuna Parlamenta. Svi zastupnici plaćaju porez i doprinose za osiguranje, nakon čega im plaća iznosi 6 824,85 eura. Većina država članica obvezuje svoje zastupnike da plate dodatni nacionalni porez u svojoj matičnoj zemlji. Konačna plaća nakon oporezivanja za pojedinog zastupnika zato ovisi o pravilima oporezivanja u matičnoj državi članici. Mjesečna plaća zastupnika iznosi 38,5 % osnovne plaće suca na Sudu Europske unije, što znači da zastupnici ne odlučuju sami i ne mogu odlučivati o iznosu svoje plaće.
Kada je poznata visina plaće europarlamentarnog zastupnika lako je moguće izračunati koliko zastupnik može zaraditi eura ili kuna kroz godinu dana, a koliko kroz pet godina koliko traje zastupnički mandat u EU parlamentu.
Dubravka Šuica i njena imovina i imovinska kartica iznenada su postali interes Udruge Gong, ali čelnici te udruge lako mogu izračunati koliko je milijuna kuna hrvatska zastupnica Šuica zaradila na plaći u Europskom Parlamentu u proteklom zastupničkom mandatu. Veći dio tog novca, vrlo je vjerojatno, investirala je u svoju imovinu. Tako bi postupila svaka razumna osoba.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) uredba je Europske unije kojom se regulira zaštita podataka i privatnost osoba unutar Europske unije i radi koje ovog trenutka nova imovinska kartica zastupnice Dubravke Šuice nije dostupna. Parlamentarni odbori procijenit će prikladnost kandidata za povjerenike za predložene pozicije u javnim saslušanjima između 30. rujna i 8. listopada, a salušanje Dubravke Šuice na rasporedu je 3. listopada za portfelj Demokracija i demografija. U fokusu tog portfelja su ustavna pitanja. Nakon toga biti će objavljena imovinska kartica Dubravke Šuice.
(M. Zouhar Zec )

28.09.2019. u 23:51 • 0 Komentara • Print • # • ^

BRANKA GRUBIĆ IZLAGALA U GALERIJI “UMJETNOST OSMIJEHA”

SLIKARICA ŽENSKIH LICA

U galeriji pod imenom UMJETNOST OSMIJEHA , u Radićevoj 37 posljednih deset dana od 18.9 do 29.9. 2019. svoje slike izlagala je Branka Grubić (43) iz Šibenika. Ona nije akademska slikarica, ona je jednostavno slikarica bogata talentom. Izložila je petnaestak svojih slika, koje su lica žena i djevojaka, ali za koje one nisu pozirale, već su ta lica Brankina zamisao, slikane su bojama iz malih predložaka slika, a Branka je svaku stvarala prema svom viđenju. Možda te i takve žene, čija je lica Branka naslikala, negdje na svijetu žive i postoje?

Ova slika prodana je na ovoj izložbi kupcu u Kaliforniju - kaže Branka - za 1 200 eura .

Po mišljenu slikarice Branke izložbu je vidjelo u Radićevoj ulici oko 1200 osoba, a prodala je desetak slika. Jedna je otišla u Kaliforniju, jednja u jedan gradić na Sjeveru Francuske, jedna u Sloveniju, po jedna u Zgreb, Split, Berlin.” Tek u tridesetima sam uzela kist u ruke. Svaki dan učim i naporno radim da nadoknadim izgubljeno vrijeme. Kada dozvoliš sebi slobodu potrage za snom dobiješ neopisivi osjećaj zadovoljstva i uzbuđenja. To je život. “ Piše tako u prospektnom materijalu Brankine izložbe.

Inače Branka Grubić je zaposlena u firmi Luka Šibenik u Šibeniku i radi kao tajnica svaki dan osam sati. Rođena s talentom za slikanje, dozvolila si je da njen talenat oživi i realizira se na slikama. Želite li kupiti neku Brankinu sliku?
Kontakt je meil: art@brankagrubic.com ,www.brankagrubic.com, instagram, facebook. ( margareta zouhar zec)

Slike iz kataloga, koje su također bile izložene u Galeriji u Radićevoj 37.

28.09.2019. u 16:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 27.09.2019.

KAKO POSLODAVCI OPTEREČUJU I ISKORIŠTAVAJU DJELATNIKE DODATNIM POSLOVIMA?

ZAR JEDNA OSOBA MOŽE RADITI NA ČETIRI MJESTA?

Kako se poslodavac odnosi prema radniku? To je pitanje na koje bi baš svaki dan u medijima, pisanim i elektronskim čitatelji mogli čitati nevjerojatne događaje. Gdje je inspekcija rada? Evo jednog takvog nevjerojatnog događaja, ovog trenutka anonimnog, ali autorici bloga su poznati svi akteri događaja.

Žena je zaposlena u jednoj tvrtki za čišćenje, gdje je nakon osam mjdseci primljena u stalni radni odnos. I poslovi čišćenja rade se u objektima različitih djelatnosti, na način da je žena svaka tri, četiri mjeseca premiještana na drugu lokaciju u drugi objekat. Plača – minimalna 3 000 kuna, plu s zarada za dodatni rad, što nikada nije bilo više od 3 750 kuna. A tu je bio uračunat i godišnji odmor.

UZ OSNOVNI, ODMAH I DODATNI POSAO!
No odmah u početku iz Uprave tvrtke za čišćenje počeli su zahtijevi da uz posao konkretno u trgovačkoj kući - po završetku posla djelatnica ode očistiti manji objekat na okretištu tramvaja: “Dajte, dajte, to je vama uz put, to ćete vi napraviti za sat vremena, mi ćemo Vam to dodatno platiti”- govorili su. Radilo se o četiri prostorije i dva toaleta. Djelatnica se složila s zahtijevom Uprave i prihvatila . Lako je to dodatno raditi ako život ide glatko I nemaš drugih obveza. No život nije ravan kao ploha stola, tako da nije uvijek čistila nakon prvog posla, već se naknadno vraćala kasno poslijepodne ili navečer. Taj posao koji je trajao oko 1,5 sat uz onaj koji je dnevno trajao 8 sati rada postao je ženi teško opterečenje. Na svako traženje da ovaj drugi posao dodjeli nekom drugom – odgovor je bio “ nemam kome, pa plaćeno vam je “ A za taj posao prva isplata je bila, priča žena koja je to doživjela oko 700 kuna, a kasinije oko 400 kuna. U slučaju ne odlaska na tu drugu lokaciju posla, iz Uprave tvrtke za čišćenje zvali su i inzistirali da se posao obavlja svaki dan.
Žena K.A. koja je izvor ove informacije ima 58 godina i dalje priča” Premještena sam početkom ljeta čistiti jednu veliku tvrtku na drugom kraju gradu. U blizini je bilo okretište tramvaja i objekat za čišćenje. Za mog dolaska objekat je čistila osoba iz kvarta, djelatnica iste tvrtke, a kada je ona otišla na bolovanje, a išla je često i na godišnji ponovo sam zamoljena ja da čistim taj objekat. I čistila sam ga.Na posao sam putovala sat i pol, toliko i natrag, na poslu sam provodila osam sati i još sat vremena na dodatnom poslu koji mi je sada donosio plaču u vidu 360 kuna za Zetov pokaz i još 200 kuna dodatno. Ukupno sam na posao i putovanje trošila 13 do 14 sati dnevno.
“ Ponovo sam premještena. Posao je bio na Trešnjavci. Zamoljena sam da prihvatim čistiti poslovnicu tvrtke u kojoj sam počela raditi, dva puta tjedno – rano ujutro, jer sam radila smjenu poslije podne. Poslovnica tvrtke koju sam čistila bila je u kvartu. Ali ja stanujem na Jordanovcu i taj posao na Trešnjevki, izričito sam čistila utorkom i petkom ujutro – a radi se o 90 kvadrta uredskog prostora. Čistila sam ga sedam i pol mjeseci. Plaća za taj posao bila je :pokaz od 360 kuna i još oko 250 kuna. Svi u toj tvrtki za čišćenje, osim onih s kojima možda Uprava ima svoje račune, dobivali su za prijevoz 180 kuna. Radila sam u toj poslovnici od 6 do 7.30 ili 7,40 i to žurno; smeće, stolovi, pod, toaleti i to tako da se vidi da je čišćeno i da je čisto. Iako sam više puta tražila da prestanem čistiti – nisu imali nikoga tko bi to mogao pruzeti” – govorili su mi iz Uprave tvrtke.

50 KANCELARIJA ZA JEDNU ZAPOSLENICU!
“Premještena sam iz objekta na Trešnjavci u veliki objekat u Radničkoj početkom travnja i tamo sam dobila za čišćenkje 50 kancelarija i deset toaleta. Svaka kancelarija je imala po nekoliko stolova, u prosjeku tri , isto toliko koševa za smeće. Količina tog posla je bila tolika da je premašivala satnicu od 8 sati te je to čišćenje trajelo i devet i deset sati. Tijelo me boljelo od tog posla. Suprug me je bodrio da ostanem ipak raditi, dugo smo živeli na jednoj plaći . Uz taj ogroman posao i dalje sam radila dva puta tjedno poslovnicu na Trešnjavci. Nakon mjesec dana posla u Radničkoj dva puta sam telefonom tražila manji obim posla ili još jednu djelatnicu. Ništa konkretno mi nije odgovoreno. Voditelj u firmi u Radničkoj mi je rekao da je došlo do neke pogreške u Ugovorima, i da se tu ništa ne može promijeniti . (?) Pogreška u ugovorima bio je razlog što taj ogroman posao nisu radile dvije djelatnice, nego jedna - ja”—govori K.A.

TRI POSLA – JEDNA DJELATNICA
Premještena je na novi objekat, gdje se provodi edukacija, početkom lipnja. I dalje čisti objekat na Trešnjavci utorak i petak ujutro. Bio je početak rujna mjeseca kada je zamoljena iz Uprave tvrtke za čiščenje da čisti objekat na tramvajskom okretištu koji je blizu objekta za edukaciju po jedan sat dnevno i da će joj to biti dodatno plaćeno “ “Zar mislite da mogu raditi tri posla usporedno.U Upravi su mi spuštenim glasom rekli da to nije ništa posebno teško i zahtijevno. Imala sam sve manje vremena za kuću i za sebe i muža. Pa ne mogu cijele dane provoditi samo tako da idem od posla do posla i da radim A gdje su moji privatni hobiji kojima se želim posvetiti i s kojima se želim baviti. Za to više nisam imala vremena. No odliučila sam da ćutu ostati do kraja mjeseca, a onda na taj posao više neću odlaziti” govori K.A.

ŠEFICA PRIPREMILA I ČETVRTI POSAO
“I onda nazove me 25.rujna šefica iz Uprave i kaže mi da bi htjela da ja prihvatim posao čišćenja od prostora ovog edukacijskog centra, jer oni otvaraju nove prostorije negdje u gradu” govori K.A. “Ja sam je slušala i samo sam joj potvrđivala. A nije mi znala odgovoriti koliko sati ću mjesečno raditi ni koliko će mi oni iz Uprave platiti. Rekla mi je da se to još nezna točno.” “ A kad smo završile razgovor napisala sam joj poruku mobitelom u kojoj je pitam zar ona misli da jedna osoba može raditi na četiri mjesta. Kako se to može ? Pa ne živim ja samo za posao ovog poslodavca.”
“Više za nikoga neću raditi više od obveznih osam sati . Dat ću ovome otkaz” – završila je svoju priču djelatnica K.A.

Zouhar Zec Margareta

27.09.2019. u 12:47 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 26.09.2019.

OPĆINA FARKAŠEVAC

EDUKACIJA O ODVAJANJU OTPADA

U maloj općini zagrebače županije Farkaševcu, koja je na adresi Farkaševac bb koja ima oko dvije tisuće stanovnika, biti će u petak 27. rujna održana edukativna radioinica , s početkom u 16 sati, o otpadu, odvajanju otpada, njegovoj ponovnoj upotrebi- točnije o cjelovitom gospodarenju otpadom.
Radionica se organizira u okviru projekta”Izgradnja reciklažnog dvorišta u općini Farkaševac” Smisao je projekta educirati građane kako upravljati otpadom: kako odvajati otpad koji se odlaže na odlagalište izgardnji reciklažnog dvorišta i podizanje svijesti mještana o potrebi odvajaja otpada.

26.09.2019. u 22:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

PRAVO GRAĐENJA I PRAVO SLUŽNOSTI U ZAKONSKOM OKVIRU

SEKTORU ŠUMARSTVA VISOKE NOVČANE POTPORE

Novih 65 ugovora za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima te modernizaciju poslovanja u sektoru šumarstva s korisnicima je 25. rujna potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić u prisustvu ministrice poljoprivrede mr. Marija Vučković. Ugovori se odnose na rezultate natječaja za operacije 6.4.1 „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ i 8.6.1 „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ ukupne vrijednosti potpore od 78,7 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja RH.

Na prvi natječaj za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti mogli su se prijaviti poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja zahtjeva za potporu, a prihvatljivi su bili projekti ulaganja u preradu, marketing te izravnu prodaju, pružanje različitih usluga u ruralnim područjima, ruralni turizam te ulaganja u tradicijske i umjetničke obrte. Poljoprivrednici čiji su projekti zadovoljili sve uvjete pravilnika i natječaja, po projektu mogu dobiti do 70% bespovratnih sredstava. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 3.500 eura, a najviši iznos 200.000 eura u protuvrijednosti u kunama tijekom razdoblja od tri uzastopne fiskalne godine. Korisnici danas potpisanih ugovora bespovratna će sredstva uložiti u obnavljanje ili izgradnju kuća za odmor, restorana, kušaonica te mehanizaciju za pružanje uslužnih djelatnosti u poljoprivredi. Za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti danas je potpisano novih 29 ugovora ukupne vrijednosti potpore od 33,4 milijuna kuna.

Čak 36 korisnika, šumoposjednika, potpisalo je ugovore kojima se omogućava 45,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ulaganja obuhvaćaju kupnju strojeva, alata, opreme te modernizaciju tehnologije u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima. Najniža vrijednost potpore po korisniku je 5.000 eura, najviša 700.000 eura, a sufinancira se do 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

„Poljoprivreda nije jedini pokretač promjena u ruralnim prostorima, a nositelj razvoja i revitalizacije može biti svaki pojedinac koji živi i radi u ruralnim prostorima. Zbog toga se Programom ruralnog razvoja RH sufinancira razvoj infrastrukture, društvenih sadržaja, rekreativnih centara…ali i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu koje mogu donijeti dodatni prihod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Danas su potpisani ugovori upravo za takve djelatnosti te za razvoj šumarstva i turističko-uslužnih djelatnosti. Nove i obnovljene kuće za odmor, restorani i kušaone potencijal su i za nova radna mjesta u ruralnim područjima, ali i za sadržajno privlačenje gostiju svoje slobodno vrijeme žele provesti u našim ruralnim prostorima – izjavila je ministrica Marija Vučković u Zagrebu.



PRAVO GRAĐENJA I PRAVO SLUŽNOSTI U ZAKONSKOM OKVIRU


Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 87/2019) stupila je na snagu 21. rujna 2019. godine. Uredbom je propisano osnivanje prava građenja ili osnivanje prava služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina, trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, obavljanja turističke djelatnosti, izgradnja proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja i sportsko rekreacijskog turizma.

Po prvi put se u zakonodavni okvir, kada se radi o šumi i šumskom zemljištu, uvode jasno propisani vremenski rokovi na koje se može osnovati pravo građenja te pravo služnost. Pravo građenja može se osnovati na rok do 99 godina, a pravo služnosti na 40 godina u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida; 30 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, skladištenja prirodnog plina; 30 godina u svrhu izgradnje proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije; 25 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije geotermalnih voda i 20 godina u svrhu turističke djelatnosti i sportsko rekreacijskog turizma.

„Trenutno su na snazi četiri Uredbe kojima se regulira raspolaganje šumama i šumskim zemljištima te se postupci rješavanje imovinsko-pravnih poslova vode kod više tijela, a ovom Uredbom će se cjelokupan proces sklapanja svih poslova obavljati u Ministarstvu poljoprivrede. Osnivanje prava građenja ili prava služnosti dodatno smo ubrzali i pojednostavili te na taj način rasteretili gospodarstvo“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Uredba propisuje nove vrste turističke djelatnosti za koje je moguće osnovati pravo služnosti, poput ziplinea, šetnje u krošnjama, vidikovaca, promatračnica i sl., čime se nude dodatne mogućnosti razvijanja i obavljanja gospodarske djelatnosti turističkog sektora.

Isto tako, novom Uredbom omogućeno je svim pravnim i fizičkim osobama koje reguliraju imovinsko pravne odnose na šumi i šumskom zemljištu, plaćanje niže naknade za osnovano pravo građenja te pravo služnosti u godišnjim ratama. Do sada je to bilo moguće samo u postupcima eksploatacije mineralnih sirovina.


MINISTRICA VUČKOVIĆ S MINISTRIMA U HELSINKIJU

Ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković prisustvovala je neformalnom sastanku ministara poljoprivrede EU koji je održan u Helsinkiju 23. i 24. rujna 2019. godine.

Tema koju je predsjedavajuća Finska pripremila za ovaj neformalni sastanak bila je razmjena mišljenja o inicijativi preoblikovanja uloge poljoprivrednika u klimatskim aktivnostima s naglaskom na promicanje održive poljoprivrede kroz vezanje ugljika u tlu. Finsko predsjedništvo inicijativu temelji na činjenici da poljoprivredno zemljište pokriva gotovo polovicu površine EU te da način upravljanja poljoprivrednim zemljištem utječe na njegovu produktivnost, ali i na okoliš i atmosferu. U kontekstu aktivnosti vezanih uz klimatske promjene vezanje ugljika u tlu smatra se ključnom mjerom za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

Ministrica Vučković informirala je skup o aktivnostima koje Hrvatska već sada poduzima u tom kontekstu, vezano za minimalne agrotehničke uvjete i zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Propisana je i metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, što obuhvaća sve fizikalne, kemijske i biološke promjene. Poljoprivredne prakse koje imaju utjecaja na akumuliranje ugljika u tlu u Hrvatskoj se potiču kroz mjere potpore u oba stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU i nastavit ćemo u istom smjeru.

„Podržavamo inicijativu naglašavanja uloge poljoprivrednika u zaštiti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena kao i očuvanju poljoprivrednog zemljišta. Mjerama koje mi provodimo kroz naše zakonodavstvo, znamo da je malim koracima moguće ostvariti velike pozitivne pomake. Smatramo da bi prije uvrštavanja ovakve inicijative u zajedničku legislativu trebalo uvažiti različitost poljoprivrednih praksi diljem EU i pronaći model koji će biti primjenjiv i neće dovesti do poremećaja u proizvodnji hrane. Hrvatska se trudi aktivirati svo poljoprivredno zemljište i staviti ga u funkciju proizvodnje hrane, pa bi mjere kojima bi se poticalo pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u šume i pašnjake imalo negativan utjecaj na obujam poljoprivredne proizvodnje koju želimo povećati. Vjerujem da će se u idućim razgovorima na ovu temu razmatrati nacrti modela i njihovih učinaka na pojedinu državu članicu“– izjavila je hrvatska ministrica poljoprivrede u Helsinkiju.

Uoči neformalnog sastanka ministri su obišli mljekarsku farmu i šumski posjed ( ?, gdje ime, farme i posjeda- bez toga ova informacija nije istinita) gdje su simbolično posadili sadnice bora.

Na marginama neformalnog sastanka ministrica Vučković se sastala s ministricom poljoprivrede Savezne Republike Njemačke Julijom Klöeckner s kojom je razgovarala o pripremama za nadolazeći sajam "Međunarodni Zeleni tjedan 2020" u Berlinu na kojem je Republika Hrvatska zemlja partner.
Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.

26.09.2019. u 08:26 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 24.09.2019.

KAVANA QUEEN

VEČERA IZ KNJIGE NARUDŽBI

Novinari na festivalu FRA MA FU kroz tri dana boravka u gradu Daruvaru imali su više sponzora, Jedan od njih bio je restoran, točnije Kavana Queen u ulici Petra Svačića 14. U Queenu je bila večera i piće u subotu 21. rujna.

A po dolasku u kavanu,vidimo interijer dobro izgleda i kavana je velika .Tu je Galerija i velika terasa Drugim riječima ovdije može stati mnogo gostiju. I čekajući konobara koji mora doći za naša dva stola koja smo spojili, u jednom trenutku ustajem i odlazim za šank – jer želim razgovarati. Primeijetila sam odmah da tu poslužuju tri vrlo zgodna mlada konobara, uredna izgleda i vrlo brza koraka. Iz prostora šanka gdje svako mola netko od tih zgodnih frajera priprema tacnu s pićem za goste ulazi se u kuhinju iz koje se nosi upravo pripremljeni tanjuri i plate sa naručenom hranom. Dok jedan od njih toči i slaže piće prilazim šanku kažem da sam iz grupe novinara koji su ovdije na večeri i tražim gazdu lokala ili nekog odgovornog .
Mladi konobar kaže: - ja sam gazda, izvolite recite i nasmiješi se
- Vi ste gazda, tako mlad?- kažem s čuđenjem. On se srdačno nasmiješi i kaže – Nekad je ovaj lokal vodila moja mama, ali ja sam to preuzeo i sve vodim, mama sada ne živi ovdije.

Dražen Leš

Zahvalna sam mu što je ozbiljno shvatio moje pitanje i što odmah ozbiljnoi razgovaramo.
- Zanima me kakva je preporuka, što je predviđeno da bude meni za novinare koji su u grad Daruvar došlu na festival FRMA FU - pitam
- Ništa nije strogo zadano, Vi naručujete iz knjige naruđbi kao i svi gosti , rečeno je samo da budete skromniji u izboru.
- Stvarno, naručujemo iz knjige jela po naruđbi? A tko je to rekao, pitam.
- Iz Uprave Grada su nam rekli da će novinari biti tu na večeri – kaže zgodan konobar koji je rekao da je gazda.
- A kakvo je Vaše lijepo ime – pitam tada.
- Jas am Dražen Leš (34)– kaže mladić pružajući mi ruku, ali dodaje, nemam vremena, oprostite i brzim koracima ode van na terasu noseći tacu s pićima koje su gosti naručili.
Odem do društva za dva stola s kojima sam sjedila te svi počnemo gledati knjigu menija Kavane Queen. Ovo je zadnja veceru u Daruvaru, jer narednog dana prije večere odlazimo svojim kućama, u Zagreb, Viroviticu, Beograd, Sarajevo. Gosti na FRA Ma Fu bili su i novinari iz susjednih zemalja. Sjedili su tu dugogodišnji novinar Vjesnika, sada pisac proze i romana Stjepo Martinović sa šeširom iz Argentine na glavi kojeg nije skinuo ni za ručkom ,spiker hrvatskog radija Madunić, novinar i svojevremeno tajnik HND-a Mario Bošnjak,Sandra Pocrnić nekad novinarlka a sada u ulozi direktorice izdavačke kuće Beletra, u čijem je svojstvu Sandra i stigla na FR MA FU jer je naš bivši kolega novinar Stjepo, tu predstavio svoj roman na 292 strane “ Kornelija broji oblake “štampan ove godine. Bila je tu i voditeljica poznate radisjke emisije “Slušaj kako zemlja diše “ novinarka Lidija Komes , moja malenkost i straija gospođa novinarka Jadranka. Upoznale smo se još na terasi Špice u kafiću pored Turističke zajednice grada Daruvara, ali moram iskreno treći da sam joj zaboravila prezime. Mi žene odlučile smo večerati svaka po Bečki odrezak koji stoji 40 kuna, s pomfrijem te salatom, a muške kolege će večerati platu kojoj je cijena oko 150 kuna. Zaključili smo da je to s obzirom što sve jela po naruđbi mogu biti- pristojno. Samo su cijene piza niže, ali nismo bili raspoloženi da večeramo pizu nakon subotnjeg popodneva u kojem su održana četiri okrugla stola s novinarskim temama.

Marko

Primjetim da se gazda Dražen vratio s terase, otišao u kuhinju predati naruđbu te toči piće. Ponovo dolazim razgovarati.
- Kako je u Daruvaru raditi - pitam ga – ima li vaša kavana gostiju da vi i zaposleni možete živjeti?
- Dobro je sada. Ali negdje 2013.2014. tako, bilo je jako teško. Nisam imao čime kupiti robu, napuniti frižider. Sječam se dana kada sam kupovao gajbu, dvije, piva. Bilo je užasno teško, sada je dobro. Ali mi sada u ovom restoranu radimo sve : vjenčanja, rođendane, svadbe za 150 gostiju, dopodne kuhamo gablece, imamo a la cart, samo ne pečemo kolače i torte. I sada ima perioda kada ima manje posla, ali sada je to za izdražati.
- -Pitam Vas to stoga što mi se čini da i niste tako skupi kada se pogleda knjiga naruđbi.
- I ja mislim da nismo tako skupi. Ali pazim da mi personal ima dobru plaču- kaže gazda Dražen i nastavlja. Bio sam ove godine nekoliko dana na moru sa malom kćerkicom i suprugom na Braču. I mogu reči da je jako skupo otiči na more. Jedan ručak, ja I žena kao na odmoru smo , 800 kuna, pa tko to može platiti. Ja ima restoran i tu ipak zarađijem, pa mi je skupo.
- Čula sam od više ljudi ovoga ljeta da im je strašno skupo bilo na nekim destinacijama na Jadranu. A čitala sam da ministar turizma Cappeli kaže da država neće poduzimati ništa da bi sankcionirala one koji užasno skupo naplaćuju hranu i piće na Jadranu tijekom ljeta. Čini mi se to lošom odlukom ministra i Vlade. Pa inspekcija bi trebala biti nadzor u restoranima koji bi te apsurdno visoke cijene hrane I pića stavio u neki okvir dozvoljenog - kažem.
- Preko ljeta bila je tu u gradu na Trgu neka fešta, dan grada ili nešto i ja sam izašao sa pičem i hranom i pekli smo janjetinju . Meni radi deset konobara vani, ljudi bacaju novce kada ne mogu dočekati da im blokiram i dođe mi inspekcija u 22 sata navečer – kontrolira blagajnu i novac i imam viška 130 kuna. Netko nije blokirao kilu janjetine ili nešto tako, nije stigao, što i nije čudno kada radiš vani. I mene inspekcija kazni sa 30.000 kuna – priča Dražen Leš. Izražavam čuđenje za takav postupak inspekcije po kažem
- Valamar je najbolja po ulaganju hotelsko turistička tvrtka u Hrvatskoj. Kada ćete imati vremena otiđite u Rabac da vidite kako je Valamar sagradio svoje ljetovalište , i u okolici njegovih objekata koji čine ljetovalište nema trgovine. U tom ljetovalištu je i hotel za obitelji s djecom. No holeli blizu plaže iImaju dva tri svoja punkta pored hotela da se s plaže može doći pojesti, a ni onda vam ne treba novac jer na ruci imate narukvicu po čijoj se boji zna da li vam je ovaj obrok uračunat.Ali trgovine su na pola sata hoda od ljetovališta. To je ovako jedna novotarija u hrvatskom turizmu. To je za one koji mogu platiti – I za one koji se žele prepuste odabiru hotelske kuće što ćete jesti I piti kada ste na odmoru.Meni jei zanimljivo znati što sve postoji - jer se trendovi mijenjaju- govorim ja.

Adriano i Dražen
- - I dok smo Dražen i ja razgovarali do šanka su više puta došla još dva zgodna konobara, Marko i Andriano .Marko je nasmijan, Andriano se doima šutljiv i samo je rekao – nemam vremena.
- - Blago vašim djelatnicima s vama,vi ste dobri i sigurno im je lijepo imati dobrog šefa i gazdu- kažem.
- Da, ali nemogu uvijek biti dobar.Imam ukupno 15 zaposlenih. Evo nedavno sam jednoj djelatnici dao momentalni otkaz. Dođe tjedan kada imamo jako puno posla i ona želi slobodan dan baš u tom tjednu. I dogovorim nekako sve da drugi rade umjesto nje, a ona u taj slobodan dan ode na neki bazen slika se šalje preko fejsa slike ovoj koja radi umjesto nje. Znate kakva je to situacija- kaže. I dao sam joj momentalni otkaz.
- Bilo je vrijeme da se maknem od šanka I prestanem razgovarati. Dražen je došao do naša dva stola uzeo naruđbu i u 22.20 poslužio nas narućenom večerom. Doduše nismo za stol sjeli rano, već iza 21 sat.
A moji čitatelji u dane odmora mogu otići s prijateljima ili obitelji u Daruvar u kavanu Queen, dobro i jeftino jesti, otići do Zdravljaka Orijent na kolače i sladoled,a ujutro i na burek, onda razgledati park u kojoj je termalna voda, kupke, Gola žena kipara Augusta Augustinčića, pivovara koja proizvodi Staročeško pivo i pivo 5.element koje vole mlađe generacije.
Zouhar Zec Margareta

24.09.2019. u 12:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 22.09.2019.

FRA MA FU FESTIVAL U DARUVARU

SJEĆANJE NA FUISA - SJAJNOG PISCA REPORTAŽA O LJUDIMA S MARGINE

Festival reportaže i reportera FRA MA FU održava se od 20. do 22. rujna ove godine u gradu Daruvaru.FRA MA FU je bio pseudonim kojim se potpisivao novinar rodom iz Virovitice Franjo Fuis koji se rodio 1908. a život izgubio 1943 prilikom leta u avionu dvosjedu negdje iznad Otočca ili Plitvičkih jezera, nikada nije jasno utvrđeno.
A život i pojedinosti iz života novinara reportera i majstora pisane reportaže Franje Fuisa s vremna na vrijeme kroz protekla desetljeća istraživali su pojedinci koji su u arhivama nailazili na Fuisove , reportaže, kratke romane, pjesme. Novinar Mladen Pavković u predgovoru knjige “Zakon rieke” izdane 2004. u Varaždinu o Franji Fuisu kaže “ Njegove reportaže su i danas nedostižne. Čitaju se i danas s istim žarom, zanosom i zanimljivošću kao i u vrijeme kada su nastale. Fuis se uglavnom družio s onima “ na strmini bijede.” Razotkrivao je u svojim tekstovima ljudske sudbine. Često se preodijevao u skitnice i noći provodio s beskućnicima, bez doma , bez zanimanja i uopće bez životnih sredstava.” Nakon toga bi događanja sa ljudima na rubu društva opisivao u sjajnim reportažama .
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata Podravke 13. listopada 2003. U povodu 95. Obljetnice rođenja i 60. Obljetnice smrti, Franje Fuisa u suradnji s živućim članovima obitelji Fuis, ovom, za profesiju značajnom novinaru otkrila je spomen ploču na obiteljskoj kući u Iločkoj 16 u Zagrebu gdje mu je bio dom nakon što su se roditelji iz Virovitice preselili u Zagreb. Fuis se među prvima bavio i fotografijom.
Bio je novinar, sjajan pisac reportaža koje je objavljivao u Novostima . Napisao je 1942. i scenarij i knjugu snimanja za film pod nazivom “Zbogom pračovjeku” koji je sam Fuis 1943. preimenovao u ime” Zakon rijeke”, No Fuis je imao novinarski talenat za pisanje socijalno osjetljivih tema kakav se rijetko sreće u novinarskoj branši i kroz više novinarskih generacija.

FESTIVAL SELI IZ GRADA U GRAD
A onda je virovitički novinar Goran Gazdek član Hrvatskog novinarskog društva, koje će usput rečeno za dvije godine proslaviti 110. godina postojanja, došao na ideju da se sjećanje na Franju Fuisa oblikuje u susret novinra svih resornih društvenih interesa te da se godišnje u spomen na novinara Franju Fuisa koji je svojim reportažama i putovanjima i začetnik turističkog novinarstva, krene u održavanje festivala reportaže i reportera. Tako je stvoren FRA MA FU festival.Fuis je bio pravi reporter, stalno je bio na terenu izvan redakcije. Tako je i novinar Goran Gazdek koji je direktor
Festivala odlučio da se, počevši od 2015. tri godine Festival reportera i reportaže FRA MA FU održi u Virovitici. A nakon toga da se održavanje festivala seli iz grada u grad. Putovanje je bilo svojstveno reporteru Fuisu , jer reportaža kao novinarska forma upravo zahtijeva putovanje od mjesta do mjesta, bilježenje događaja, opisivanje impresija i doživljenog, zahtijeva i emociju i lijepu riječ i činjenicu. Reportaža ne mora biti samo socijalne tematike. Ona iz pera novinara znalca može biti i ekonomske i zdrastvene i školkske tematike I bilo koje druge, putopisna reportaža je nekako najčešća, no može biti, kažem i drugačija. Reportaža je forma koje se odlučuju pisati oni koji imaju talenta za tu vrstu pisanja .

No niz godina je u hrvatskim medijima reportaža dobivala manje prostora, jer sama po sebi – reportaža mora imati nekoliko kartica- četiri, pet, šest, a urednoci uvijek štede novinarski prostor. No vremena se mijenjaju. Reportaža se vraća u medije.
Zato je četvrti festival FRA MA FUe održan u Fažani na Brijunima, a peti ove 2019. Daruvaru , gradiću 130 kilometara udaljenom od Zagreba, u kome se proizvodi Staročeško pivo, koji je poznat po daruvarskim lječilišnim toplicama, te po česima, češkoj nacionalnoj manjini koja ovije ima svoje sjedište redakcije Jednota koja se tu štampa za češku nacionalnu manjinu po cijeloj Hrvatskoj. I još jedan razlog zašto je direktor festivala birao Daruvar je taj što je ovdije u Daruvaru živio istaknuti hrvatski novinski fotograf Toni Hnojček, koji je također bio član HND-a, a koji je prije dvije godine iznenada umro- kako to već iznenada umiru ljudi koji rade s medijima i medijima. Živio je tu i fotograf Pavić koji je također umro.
Direktor novinar Goran Gazdek, novinar Emil Gazdek, koji su novinari u Virovitici te Ivan Žada koji su svi rođenjem iz Virovitice, Žada je novinar RTL-a, glavni su organizatori festival.Turistička zajednica grada Daruvara i više Daruvarskih sponzora među kojima I slatičarnica ORIENT i restoran QUIN sponzorirali su organizaciju i boravak novinara HND-a u Daruvaru. Program boravka bio je bogat informacijama i zanimljiv događajima.
Margareta Zouhar Zec

Novinari su s velikim strpljenjem i ljubaznošću doćekani u turističkom uredu grada Daruvara. S lijeva direktorica ureda Ivana Blažanin Vuković i Lidija Premec

Mentor novinar sada pofesor predavač novinarstva Zlatko Herljević jedan od novinara iz nekadašnjeg Političkog dnevnika VJESNIK , sa studenticama s učilišta VERN i Političkih nauka, sa studija novinarstva: studentice Nikolina Kostanjevečki i Zrinka Medak te s Verna Valentina Kožulj i Ema Arh.

Novinari koji su sa busom stigli iz Zagreba sjeli su u kafić ŠPICA pored turističkog ureda. Kafić je povodom ovog festivala FR MA FU gostima uz kavu prilagao šećer sa logom FRA MA FU.

Supružnici novinari Novalić ( stoje) iz Sarajeva.
fotke m. zouhar zec

22.09.2019. u 12:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 21.09.2019.

HILTONOVI HOTELI DOBRO POSLUJU

PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPE DOVESTI ĆE BROJNE GOSTE

"Tri Hiltonova hotela u Zagrebu dobro posluju, a za 2020. već je rezervirano između 30 i 40 posto kapaciteta, na što utječe i predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici iduće godine", informacije su od 19. rujna iz Hiltona koje je novinarima priopćila klaster generalna menadžerica za sva tri Hiltonova hotela u Zagrebu Josipa Jutt Ferlan. Ona je i direktorica društva Zagreb City Hotels , u vlasništvu poduzetnika Hrvoja Pezića, koje je s Hiltonom potpisalo ugovore o upravljanju sa sva tri Hiltonova hotela u Zagrebu za razdoblje od oko 20 godina.
Radi se o hotelima : Double Tree by Hilton na adresi ulica grada Vukovara 269A, koji je otvoren prije sedam godina, o Canopy by Hilton, ul. Kneza Branimira 29, otvorenom prošle godine uz investiciju od 8 milijuna eura kao prvi hotel tog Hiltonovog brenda na europskom tržištu, te hotel Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21, otvorenom krajem srpnja ove godine uz investiciju od 20 milijuna eura.
"U hotelu Double Tree, koji ima pet zvjezdica, do kraja kolovoza ove godine imamo bolje rezultate nego prošle godine, a zadovoljni smo i poslovanjem Canopy-ja te novim Garden Inn-om, s kojim imamo dobar start. To je inače Hiltonov brend kojeg mnogi u svijetu vole, a kao i Canopy kategoriziran je sa četiri zvjezdice, ali s nešto povoljnijim cijenama. Ukupno u svijetu hotela s tim brendom Hilton ima 840 u 45 zemalja, i zanimljivo je što smo ga uspjeli otvoriti baš u godini kada grupacija Hilton obilježava 100 godina, čime smo i dodatno privukli simpatije te grupacije", rekla je Jutt Ferlan.

Važnim je pritom naglasila i što je Garden Inn sa 153 sobe, velikim kongresnim centrom za oko tisuću ljudi, modernim restoranima i drugim sadržajima prava 'green field' investicija, izgrađena iz temelja u biznis zoni u zagrebačkoj Radničkoj cesti.
"Nama je važno da su hoteli profitabilni, što i jesu, a Zagreb City Hotels nakon tih investicija, od kojih se očekuje povrat za oko pet godina, za sada ne planira nove, malo ćemo stati i stabilizirati se. No, i dalje gledamo prilike za investicije", kazala je Jutt Ferlan. Ocijenila je i da Hiltonovi hoteli u ukupnoj zagrebačkoj ponudi imaju dobru poziciju, kao i da treba biti svjestan toga da je Zagreb prije svega poslovna i 'city break' destinacija. Kao i drugima u sektoru, i u njihovim hotelima postoje određeni problemi s radnom snagom, ali su tome, kako dodaje, doskočili, zapošljavanjem studenata na određenim poslovima, poput presvlačenja madraca u sobama. ( Ministarstvo turizma)

21.09.2019. u 09:01 • 0 Komentara • Print • # • ^

VATROGASNOJ ZAJEDNICI JOŠ 17 KOMBI VOZILA

ZA BOLJE SPAŠAVANJE NACIONALNOG I MATERIJALNOG BOGATSTVA


Temeljem Ugovora sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vatrogasne zajednice o provedbi opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica, ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je 20.rujna još 17 novih kombi vozila Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici na čijem je čelu Ante Sanader.
Tijekom 2019. godine Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 40 milijuna kuna čime su ukupno nabavljena 74 vozila (28 pick-up vozila i 46 kombi vozila) za vatrogasne zajednice diljem Hrvatske, financirano je osposobljavanje 6.000 vatrogasaca, a u završnoj fazi je nabava 2.200 kompleta zaštitne opreme za vatrogasce. Kako bi se osigurala kontinuirana pomoć vatrogasnim postrojbama, a time i bolja zaštita i očuvanje hrvatskih šuma, Ministrica Vučković planira izradu novog programa opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica te sklapanje novog četverogodišnjeg programa između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Fotka; Ministarstvo poljoprivrede

„Ministarstvo poljoprivrede skrbi o hrvatskim šumama, jednom od najvrjednijih nacionalnih bogatstava, stoga je nužno našim vatrogascima osigurati dobre uvjete rada. Sada smo zajedno s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom u pripremi novog dugoročnog sporazuma kojim ćemo u iduće četiri godine financirati osposobljavanje i potrebnu opremu. Vjerujemo da će ova mjera, uz novi sustav video nadzora protupožarnim kamerama u četiri dalmatinske županije, kojeg smo financirali lani sa 20 milijuna kuna, kao i sa 6 bespilotnih letjelica koje smo ove godine nabavili kroz ribarstveni EU fond, dugoročno osigurati bolju operativnu sposobnost hrvatskih vatrogasaca, a time i bolju zaštitu naših šuma“, istaknula je prilikom uručivanja ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Dodijeljena ograničena namjenska sredstva rezultat su nove raspodjele sredstava prikupljenih od naknade za općekorisne funkcije šuma kako je definirano novim Zakonom o šumama. Sada se umjesto 5% za vatrogasne postrojbe i zaštitu od požara izdvaja 20% ukupno prikupljenih sredstava, što je na godišnje povećanje s dotadašnjih 10 milijuna kuna na 40 milijuna kuna. Osim vatrogasnih jedinica u kršu, sredstva su sada dostupna prvi put i vatrogasnim jedinicama s područja cijele Republike Hrvatske. Naime, tijekom protupožarne sezone vatrogasne postrojbe s kontinenta dislocirane su na priobalju i otocima kao ispomoć i sastavni su dio sustava vatrogastva u borbi protiv požara otvorenog prostora.

„Svjedočimo i radujemo se danu kada se dijele vatrogasna vozila, kada naše vatrogasne snage dobivaju novu potporu za rad i vatrogasnu aktivnost. Čestitam Vam na dobro odrađenoj i uspješnoj sezoni i čestitam Ministarstvu poljoprivrede na čelu s ministricom Marijom Vučković koje poznaje problematiku vatrogasaca i uvijek su potpora za naše aktivnosti. Ovaj program opremanja i osposobljavanja ide naprijed jer smo pred potpisivanjem još jednog važnog ugovora temeljem kojeg će se nabaviti nova vatrogasna vozila“, izjavio je predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader te zaželio vatrogascima da im vozila više služe za vježbe i obuke, a manje za intervencije. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.

petak, 20.09.2019.

PREMIJER PRIZNAO DA ČUJE ZAHTIJEVE GRAĐANA

VLADA PRIHVATILA INICIJATIVU "67 JE PREVIŠE"

Predastavnici tri sindikalne središnjice – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, koji su pokrenuli sakupljanje potpisa za referendum u inicijativi „ 67 je previše“ u svibnju ove godine s ciljem vraćanja dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina starosti, a ne sa 67 godina i umanjivanje penalizacije za prijevremene umirovljenike, vjerojatno su pripremali strategiju komunikacije s Vladom, koja će, očekivali su odbiti zahtjeve inicijative i otezati s očekivanim referendumom koji su građani svojim potpisima potvrdili da žele.
Jer događaji točnije komunikacija bivšeg ministra mirovinskog osiguranja, Marko Pavića prema javnosti i sindikalnim središnjicama, sa spotovima čiji se izvor financiranja dovodio u pitanje, poprimila je u svibnju i lipnju pozicije usijanja. Bivši ministar Pavić je zauzeo stajalište da je mirovinski sustav sa radom do 65 godina financijski neodrživ za Vladu jer bi zahtijevao oko 45 milijardi kuna do 2040 godine. Ali što li je 2019. godina naprama 2040 godine? No u interesu politike u svibnju i lipnju svi su izračuni smatrani od strane Vlade relevantnima.
Sakupljeno je u dva tjedna u Hrvatskoj oko 740.000 potpisa građana za referendum mirovinske reforme. Potpisi su nakon sindikalnog prikupljanja predani u kolovozu u Hrvatski Sabor, a sada se očekivao rasplet događanja. Valjanih potpisa je oko 700 .000 utvrdili su u resornom ministarstvur rada i mirovinskoga sustava koje od druge polovice mjeseca srpnja vodi novi ministar Josip Aladrović. Ta visoka brojka valjanih potpisa argument je za sindikate da referendum mora biti održan za vraćanje granice za starosnu mirovinu sa 67 godina na 65 godina.

NA TRŽIŠTU RADA I DO 65. I DO 67. PREMA IZBORU

A onda nešto potpuno neočekivano i u svakom slučaju potpuno poželjno i normalno, a to je da će Vlada u cijelosti preuzeti prijedlog građanske inicijative“ 67 je previše“. Naime to je javnosti priopčio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na sjednici Vlade 19.9. prvoj nakon ljetnog odmora saborskih zastupnika doslovno kazavši „ Donijeli smo odluku da ćemo u cijelosti preuzeti prijedlog građanske inicijative „ 67 je previše“ te da će Hrvatskom saboru uputiti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s konačnim prijedlogom zakona. Dakle, prihvatit ćemo u cijelosti zahtjeve referendumske inicijative i u određenim elementima, to je nekoliko točaka, promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju“ naglasio je predsjednik Vlade. Premijer Plenković je rekao da će zakonski omogućiti da i oni koji žele ostati na tržištu rada do 67 godine da će im to biti zakonski omogućeno.Premijer je rekao da je odluku o radu do 67. godine donijela SDP-ova vlada kada je bila na vlasti. No radi točnosti činjenice treba reći da je ideja rada do 67 godina života došla kao činjenica, iz Europske unije, koja je u više zemalja prihvaćena.

U najneočekivanijem trenutku došlo je do razumnog postupanja Vlade – koja čuje građane, čijom je voljom politička opcija koja je na vlasti .i odabrana da vodi hrvatsku politiku. Sindikalni čelnici su također pozitivno iznenađeni izjavom i odlukom premijera Plenkovića.
Toliko su zatečeni posljednjom odlukom Vlade RH i premijera Plenkovića, da neznaju, izjavljuju, hoće li u ovom slučaju biti referenduma.
Zouhar Zec Margareta

srijeda, 18.09.2019.

NOVI SMJER STUDIJA NA VISOKOM UČILIŠTU EFFECTUS

POSLOVNO UPRAVLJANJE - MBA

KUPUJMO HRVATSKO 2019. U ZAGREBU

PROMOCIJA I PRODAJA KVALITETNOG HRVATSKOG PROIZVODA !


Na trgu bana Jelačića u Zagrebu 17. i 18. rujna traje akcija Kupujmo Hrvatsko koju organizira Hrvatska gospodarska komora. Na pedesetak štandova, za prodaju su izloženi hrvatski proizvodi koje nose oznaku „ Hrvatska kvaliteta“, „Izvorno hrvatska“, ali i kvalitetni OPG proizvodi koji nemaju taj znak, ali su ili ekološki ili su hrvatski proizvodi s jadranske obale. Hrvatska gospodarska komora je desetak godina prije ulaska Hrvatske u EU , još pod vodstvom Nadana Vidoševića – (to mu se zalaganje mora priznati usprkos negativnostima koje mu se stavljaju na teret) uz aktivnost Odjela za upravljanje kvalitetom kreirala i osmislila spomenute hrvatske znakove kvalitete proizvoda i usluga. Znakovi kvalitete HGK “Hrvatska kvaliteta” / “Croatian Quality” i “Izvorno hrvatsko” / “Croatian Creation” intelektualno su vlasništvo Hrvatske gospodarske komore, registrirani pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a registracija obuhvaća 43 razreda međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija) i njihovu zaštitu na hrvatskom i engleskom jeziku. Znakovi kvalitete HGK zaštićeni su također i na europskom tržištu u skladu s Madridskim ugovorom i protokolom pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO 6 World International Property Organization).
Znakove kvalitete dobili u i prije kao i sada hrvatski proizvodi i usluge koji su zadovoljili zadane parametre kvalitete
Zajednički cilj akcije je promocija i razvoj hrvatskog proizvoda i proizvodnje, njegova kupnja i potrošnja te razvijanje svijesti kod potrošaća da je domaći proizvod jednako kvalitetan, čak mnogo puta i kvalitetniji od uvezenog. ( tekst i fotke: margareta zouhar zec)

Evo nekoliko fotografija s tog događaja:

utorak, 17.09.2019.

NEMA MIGRACIJE JELENA ZBOG MAĐARSKE ŽILET ŽICE

JELENI UNIŠTAVAJU KUKURUZNA POLJA

PROBLEM koji su na svojim poljoprivrednim imanjima uočili poljoprivrednici je uništavanje klipova kukuruza koji uzrokuju jeleni. Naime otkako je Republika Mađarska 2016. i 2017. podigla žilet žicu na granici s Hrvatskom i tako svoj državni teritorij ogradila od dolaska migranata, mnoge su životinje život izgubile u toj žici, no ono što je još važnije, a sada se iskazuje kao problem, nema više slobodne migracija životinja na velikim teritorijalnim prostorima.
Posljedica tog zadržavanja jelena u malim prostornim okvirima je šteta na usjevima kukuruza koji uzrokuju jeleni hrvatskim poljoprivrednicima . Poljoprivrednici naime svjedoče da tamo gdje jelen ugrize kukuruz nastaje kukuruzna snijet. Lovačka društva kojima se poljoprivrednici obraćaju, ne mogu bez odluke Ministarstva poljoprivrede ni na koji način samostalno djelovati.



JESENSKA VAKCINACIJA LISICA OD BJESNOĆE

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, jesenka kampanja oralne vakcinacije lisica počinje u utorak, 17. rujna 2019. godine. Taj je program od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. U Hrvatskoj se mamci polažu iz zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka. Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje podmlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. Tijekom 2019. godine oralna vakcinacija lisica provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.

U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park) može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili na rub šume. Prilikom rukovanja mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) je vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav mamac, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno je odmah obratiti se liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće.

Pozivamo građane da u dane provođenja oralne vakcinacije i 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce, prilikom kretanja javnim površinama i parkovima, drže pod nadzorom kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom.

Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem imuniteta na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, čime su ostvareni svi preduvjeti za sufinanciranje programa iz EU fondova. Tako se financiranje svih aktivnosti provodi na način da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna RH

Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2019. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr .Upiti elektronskim putem na e-mail adresu veterinarstvo@mps.hr ili telefon: 01 6443 540.

ponedjeljak, 16.09.2019.

USVOJEN NACIONALNI PČELARSKI PROGRAM 2020. -2022.

ZA SVAKU GODINU PROGRAMA PO 14,8 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE


Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. rujna 2019. godine usvojen je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda. Programom, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50 postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna, odnosno 14,8 milijuna kuna za svaku godinu trajanja Programa, a provodit će se kroz osam mjera: Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, Obnavljanje pčelinjeg fonda, Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, Praćenje tržišta i Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

„Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, uz smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica zbog pojave i širenja pčelinjih bolesti. Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda, poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda“ – izjavila je ministrica Vučković na sjednici Vlade te nastavila: „Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a sustavno radimo i na promociji domaćeg meda. Pčelarstvo je uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa.“

Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.
Ministarstvo poljoprivrede 2018. je godine uvelo nacionalnu staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma.

nedjelja, 15.09.2019.

U ZDRAVSTVU POVEĆANJE PLAĆA OD 7 POSTO

SLIJEDE PREGOVORI O OSNOVICI PLAĆA


Vlada i Sindikat zdravstva načinili su kompromis i parafirali 13. rujna dodatak na plaću: tri posto na uvjete rada za sve zaposlenike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju te četiri posto na odgovornost za zdravstvene i nezdravstvene radnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. To za državni proračun na godišnjoj razini iznosi oko 400 milijuna kuna. Ovime je izbjegnut veliki štrajk koji su sindikati zdravstva najavljivali, ako se do 15. rujna ne ostvari nikakav dogovor s Vladom o povećanju plaća. Sindikati su najprije izrazili zahtjev za povećanjem od tri plus četiri posto, zatim želju za povišicom od 10 %, a govorilo se i o potrebi povišice plaće od 20 %.

Ugovor je parafirala predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Brankica Grgurić i predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i zdravstvene skrbi Stjepan Topolnjak te ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Brankica Grgurić izjavila je da su sindikati uz potporu predsjednika Vlade dobili jamstvo da će granski kolektivni ugovor o povećanju plaća, kog zdravstveni radnici nemaju, biti potpisan. Sindikati će i dalje, kazala je, inzistirati na poboljšanju uvjeta rada, povećanju koeficijenata i osnovice plaće za sve zaposlene u zdravstvu. Sindikate sada očekuju pregovori o osnovici plaća.

četvrtak, 12.09.2019.

ZANIMLJIVOST

ČETIRI HRVATSKE ŽENE POLITIČARKE NA FUNKCIJAMA
U MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

Dubravka Šuica europarlamentarna zastupnica RH imenovana je jednom od pet podpredsjednika Europske komisije u mandate koji počinje u studenom 2019. i traje do 31.listopada 2024. te dobila u svoju nadležnost portfelj Demokracija i demografija. Dubravka Šuica biti će zadužena za organizaciju projekta, već je poznato, Konferencija o budućnosti Europe.

Donedavna hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burića će 18. rujna 2019. preuzeti dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, paneuropske organizacije koja ove godine slavi 70 godina od svoga osnutka. Parlament Vijeća Europe ima 324 člana i 47 zemalja članica. Pejčinović Burić druga je žena u povijesti na čelu te organizacije i prva osoba iz Srednje i Jugoistočne Europe koja je stekla pravo na to mjesto.

Maja Markovčić Kostelac, bivša državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, imenovana je izvršnom direktoricom Europske agencije za sigurnost mora ( European Maritime Safety Agency ).

Hrvatska političarka koja je također izabrana na važnu europsku dužnost je Europarlamentarna zastupnica Ivana Maletić, a izabrana je za članicu Revizorska suda Europske unije (Court of Auditors of the European Union).

POVJERENICI EUROPSKE KOMISIJE

" ŽELIM KOMISIJU KOJA NUDI ODGOVORE"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja će na dužnost stupiti 1. studenog 2019. izabrala je tim povjerenika među kandidatima koje su predložili čelnici država ili Vlada. Novi Kolegij povjerenika i nova načela glavnih metoda rada odabrani su prema prioritetima koje je istaknula u svojim političkim smjernicama. Istakla je da će ovo biti Komisija koja riječi provodi u djelo." Naša je struktura usmjerena na zadatke, a ne na hijerarhije. Moramo biti sposobni brzo i odlučno rješavati važna pitanja.Ovaj će tim oblikovati europski način: poduzet ćemo odlučne mjere protiv klimatskih promjena, izgraditi partnerstvo sa SAD-om, definirati svoje odnose sa samosvjesnijom Kinom i biti pouzdan susjed, primjerice, Africi. Ovaj će se tim morati zauzeti za naše vrijednosti i svjetske standarde. Želim Komisiju koja je odlučna, koja je jasno usredotočena na probleme s kojima se suočavamo i koja nudi odgovore. Želim da to bude uravnotežena, fleksibilna i moderna Komisija. Ovaj će tim sada morati zadobiti povjerenje Parlamenta. Moja će Komisija biti geopolitička Komisija posvećena održivim politikama. Želim i da Europska unija bude čuvar multilateralizma. Zato što znamo da smo jači kada zajedno ostvarujemo ono što ne možemo sami.”

Osim tri izvršna podpredsjednika i pet ostalih podpredsjednika Europsku komisiju čine povjerenici, koje je Vijeće EU potvrdilo, ali ih mora potvrditi i Europski parlament su sljedeći:

Johannes Hahn (Austrija) bit će zadužen za „Proračun i administraciju” i izravno odgovoran predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen. On je, kao dugogodišnji član Kolegija, svjestan važnosti razvoja suvremene administracije.

Didier Reynders (Belgija), koji je po struci odvjetnik, vrlo je iskusan bivši nacionalni ministar financija, i ministar vanjskih poslova i europskih poslova i ministar obrane. U novoj Komisiji bit će nadležan za „Pravosuđe” (uključujući temu vladavine prava).

Mariya Gabriel (Bugarska) je sadašnja europska povjerenica. Radila je s predanošću i entuzijazmom na digitalnom portfelju, a sada će se posvetiti stvaranju novih mogućnosti za mlade (portfelj „Inovacije i mladi”).

Stella Kyriakides (Cipar) je medicinski psiholog s dugogodišnjim iskustvom u području socijalnih pitanja, zdravlja i prevencije raka. Vodit će portfelj „Zdravlje”.

Kadri Simson (Estonija) je dugogodišnja članica estonskog parlamenta i ministrica gospodarstva i infrastrukture. Bit će zadužena za portfelj „Energetika”.

Jutta Urpilainen (Finska) ne samo da je bila ministrica financija i dugogodišnja članica Odbora za vanjske poslove finskog parlamenta, već je radila i kao posebna izaslanica u Etiopiji. Bit će nadležna za „Međunarodna partnerstva”.

Sylvie Goulard (Francuska), bivša članica Europskog parlamenta, predana je i uvjerena Europljanka. Kao povjerenica za unutarnje tržište vodit će naš rad na industrijskoj politici i promicati jedinstveno digitalno tržište. K tome, bit će nadležna i za novu Glavnu upravu za obrambenu industriju i svemir.

László Trócsányi (Mađarska) je bivši ministar pravosuđa Mađarske. Vodit će portfelj „Susjedstvo i proširenje”.

Phil Hogan (Irska) je sadašnji povjerenik za poljoprivredu, a novu će Komisiju obogatiti svojim iskustvom u portfelju „Trgovina”.

Paolo Gentiloni (Italija) je bivši talijanski premijer i ministar vanjskih poslova, koji će svoje bogato iskustvo podijeliti u portfelju „Gospodarstvo”.

Virginijus Sinkevičius (Litva) je litavski ministar gospodarstva i inovacija, bit će nadležan za „Okoliš i oceane”.

Nicolas Schmit (Luksemburg) s iskustvom prikupljenim u Europskom parlamentu i pri obavljanjem dužnosti nacionalnog ministra za zapošljavanje i rad, bit će nadležan za portfelj „Radna mjesta”.

Helena Dalli (Malta) svoj je politički život posvetila ravnopravnosti i obnašala je dužnost ministrice socijalnog dijaloga, pitanja potrošača i građanskih sloboda te ministrice europskih poslova i ravnopravnosti. Bit će na čelu portfelja „Ravnopravnost”.

Janusz Wojciechowski (Poljska) je dugogodišnji član Europskog parlamenta u Odboru za poljoprivredu te je trenutačno član Europskog revizorskog suda. Bit će zadužen za portfelj „Poljoprivreda”.

Elisa Ferreira (Portugal) trenutačno je zamjenica guvernera banke Banco de Portugal. Dugi niz godina bila je članica Europskog parlamenta i k tome bila je portugalska ministrica planiranja i ministrica okoliša. Vodit će portfelj „Kohezija i reforme”.

Rovana Plumb (Rumunjska) je članica Europskog parlamenta (potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata) i bivša nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica europskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Bit će zadužena za portfelj „Promet”.

Janez Lenarčič (Slovenija) je slovenski diplomat. Bio je državni tajnik za europske poslove te je nekoliko godina blisko surađivao s Ujedinjenim narodima, Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju i Europskom unijom. Bit će zadužen za portfelj „Upravljanje kriznim situacijama”.

Ylva Johansson (Švedska) je nacionalna ministrica za zapošljavanje, no i bivša ministrica za školstvo i ministrica zdravstvene skrbi i skrbi za starije osobe te članica švedskog parlamenta. K tome je visokokvalificirani stručnjak u području zapošljavanja, integracije, zdravlja i dobrobiti. Vodit će portfelj „Unutarnji poslovi”.

srijeda, 11.09.2019.

DUBRAVKA ŠUICA PODPREDSJEDNICA ZA DEMOKRACIJU I DEMOGRAFIJU U EUROPSKOJ KOMISIJI

PREDSJEDNICA URSULA VON DER LEYEN ODABRALA SURADNIKE U EK,
A VIJEĆE EU IH POTVRDILO


Ursula von der Leyen koja je u srpnju izabrana od Europskog parlamenta za predsjednicu Europske komisije , jer Juan Clode Junkeru završava drugi mandat, izabrala je svoje suradnike, a potvrdilo ih je i Vijeće EU 10.rujna 2019.

Evo tog popisa osoba koje je izabrala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te su tako imenovani članovima Europske komisije za razdoblje do 31. listopada 2024. godine

Sljedeće osobe predložene su i imenovane povjerenicima Europske komisije:

gđa Helena DALLI (Malta)
g. Valdis DOMBROVSKIS (Latvija)
gđa Elisa FERREIRA (Portugal)
gđa Mariya GABRIEL (Bugarska)
g. Paolo GENTILONI (Italija)
gđa Sylvie GOULARD (Francuska)
g. Johannes HAHN (Austrija)
g. Phil HOGAN (Irska)
gđa Ylva JOHANSSON (Švedska)
gđa Věra JOUROVÁ (Češka)
gđa Stella KYRIAKIDES (Cipar)
g. Janez LENARČIČ (Slovenija)
gđa Rovana PLUMB (Rumunjska)
g. Didier REYNDERS (Belgija)
g. Margaritis SCHINAS (Grčka)
g. Nicolas SCHMIT (Luksemburg)
g. Maroš ŠEFČOVIČ (Slovačka)
gđa Kadri SIMSON (Estonija)
g. Virginijus SINKEVIČIUS (Litva)
gđa Dubravka ŠUICA (Hrvatska)
g. Frans TIMMERMANS (Nizozemska)
g. László TRÓCSÁNYI (Mađarska)
gđa Jutta URPILAINEN (Finska)
gđa Margrethe VESTAGER (Danska)
g. Janusz WOJCIECHOWSKI (Poljska),
uz:
g. Josepa BORRELLA FONTELLESA (Španjolska), kojeg je Europsko vijeće uz suglasnost izabrane predsjednice Komisije 5. kolovoza 2019. imenovalo Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Odluka će biti proslijeđena Europskom parlamentu i objavljena u Službenom listu EU-a.


EUROPSKA KOMISIJA U NOVOM MANDATU IMA OSAM PODPREDSJEDNIKA

DUBRAVKA ŠUICA JE JEDNA OD NJIH

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da nova struktura mora biti prilagođena onome što želi postići te će kolegij imati osam potpredsjednika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku koji će biti Josep Borrell. Potpredsjednici su odgovorni za najvažnije prioritete u političkim smjernicama. Oni će upravljati našim radom na najvažnijim pitanjima, kao što su Europski zeleni, Europa koja odgovara digitalnom dobu, ekonomija koja djeluje za ljude, štiteći naš europski način života, jaču Europu u svijetu i novi poticaj za europsku demokraciju. Povjerenici su u središtu strukture novog koledža. Oni će upravljati stručnošću koju pružaju generalne uprave " - piše u izvješću Europske komisije.

Tri izvršna potpredsjednika imat će dvostruku funkciju. Oni će biti i potpredsjednici odgovorni za jednu od tri ključne teme dnevnog reda izabranog predsjednika i povjerenika.

Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans (Nizozemska) koordinirat će rad na Europskom zelenom sporazumu. Također će upravljati politikom klimatskih mjera, koju podržava Generalna uprava za klimatske akcije.
Ursula von der Leyen rekla je: "Želim da europski zeleni dogovor postane zaštitni znak Europe. U središtu je naše opredjeljenje da postanemo prvi svjetski klimatski neutralan kontinent. To je ujedno i dugoročni ekonomski imperativ: koji prvi i najbrže djeluju, oni će shvatiti mogućnosti iz ekološke tranzicije. Želim da Europa bude prvakinja. Želim da Europa bude izvoznik znanja, tehnologija i najboljih praksi. "


Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager (Danska) će koordinirati čitav naš program o Europi koja odgovara digitalnom dobu i biti povjerenik za tržišno natjecanje, podržan od strane Generalne uprave za tržišno natjecanje.
Ursula von der Leyen izjavila je:"Digitalizacija ima ogroman utjecaj na način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Na nekim poljima Europa mora sustići gospodarstvo - poput poslovanja s potrošačima - dok smo u drugima predvodnici. Moramo prilagoditi svoje jedinstveno tržište digitalnom dobu, trebamo maksimalno iskoristiti umjetnu inteligenciju i velike podatke, moramo poboljšati kibernetičku sigurnost i moramo naporno raditi na svom tehnološkom suverenitetu. "


Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis iz Latvije koordinirat će rad na gospodarstvu koje djeluje za ljude i biti će povjerenik za financijske usluge uz potporu Generalnog direktorata za financijsku stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala.
Ursula von der Leyen rekla je: "Imamo jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. To je izvor našeg prosperiteta i socijalne poštenosti. To je još važnije kada se suočimo s dvostrukom tranzicijom: klimatskom i digitalnom. Valdis Dombrovskis vodit će naš rad na okupljanju socijalno društvenog tržišta u našem gospodarstvu. "

Pet drugih potpredsjednika i njihova područja rada za koja će biti odgovorni u Europskoj komisiji su:
Josep Borrell iz Španjolske, trenutni španjolski ministar vanjskih poslova: kandidat za visokog predstavnika / VP, Jača Europa u svijetu;

Věra Jourová iz Češke, povjerenica u Junckerovoj komisiji: Vrijednosti i transparentnost;

Margaritis Schinas iz Grčke, bivša članica Europskog parlamenta, dugogodišnja dužnosnica Europske komisije: Zaštita našeg europskog načina života;

Maroš Šefčovič iz Slovačke, potpredsjednik u Junckerovoj komisiji: Međuinstitucionalni odnosi i predviđanje;

Dubravka Šuica iz Hrvatske, zastupnica u Europskom parlamentu: Demokracija i demografija.

utorak, 10.09.2019.

PREDSJEDNIK EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE POSJETIO HRVATSKU

ZA FINANCIRANJE PROJEKATA EIB ODOBRIO HRVATSKOJ
PREKO ŠEST MILIJARDI EURA

Predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Werner Hoyer posjetio je 9. rujna Hrvatsku. Primio ga je premijer Andrej Plenković .
Europska investicijska banka (EIB) je u prvih devet mjeseci 2019. podržala projekte u Republici Hrvatskoj u vrijednosti od 342,5 milijuna eura te je uložila 212,2 milijuna eura u hrvatska mala i srednja poduzeća.
Hoyer je istaknuo suradnju s KBC-om Rijeka, koji je vodeći projekata Europske investicijske banke u Hrvatskoj s 50 milijuna eura zajma.
Predsjednik Vlade RH Plenković naglasio je da suradnja s EIB-om ima dugotrajan pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo jer potiče rast malih i srednjih poduzeća, rast izvoza, razvoj novih proizvoda i tehnologija kao i poboljšanje infrastrukture. Rekao je također da je suradnja EIB-a i Hrvatske banke za obnovu i razvoj kao najvažnijeg lokalnog partnera značajno pridonijela rastućim ekonomskim potrebama kroz ukupno 3 milijarde eura zajma EIB-a HBOR-u od 2001. godine. Dodao je da je EIB u Hrvatskoj ukupno za financiranje projekata odobrio preko 6 milijardi eura.

Plenković i Hoyer razgovarali su i o pozitivnim gospodarskim trendovima Hrvatske u pogledu daljnjeg rasta BDP-a, stabilnosti javnih financija i ostvarivanju proračunskog suficita, kao i vraćanju kreditnog rejtinga na investicijsku razinu (prema ocjenama kreditnih agencija Standard & Poor’s i Fitch).

ponedjeljak, 09.09.2019.

SINDIKAT VOZAČA ZETA TRAŽI UGOVORE NA NEODREĐENO VRIJEME

VOZAČI ŽELE OBRAČUNSKI KOEFICIJENT ZA PLAĆU 2.40

Sindikat vozača prometnih radnika zagrebačkog ZETa (SVPRZZ) uputio je zahtijev direktorici ZET-a Ljubi Romčević – Žgela u kojem se traži da se s vozačima tramvaja koji su mlađi od 30 godina, a 14. listopada 2019. će napuniti godinu dana rada u ZET-u, potpišu ugovori na neodređeno vrijeme rada sukladno Zakonu o zapošljavanju mladih radnika, uz uštedu od 17,2 % zbog ne plaćanja doprinosa u narednih pet godina. Zatraženo je da se i ostalim vozačima bez obzira na starosnu dob koji rade duže od godinu dana, omogući sklapanje radnog ugovora na neodređeno vrijeme. Na taj bi način djelatnici bili kreditno sposobni i mogli bi riješavati svoja obiteljsko egzistencijalna pitanja.
Vozači autobusa koji u rujnu i nadalje ove godine imaju dvije godine rada u Zet-u, dobiti će prema sindikalnom dogovoru sadirektoricom ZETa ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Sindikat se nada da će do kraja ove godine kroz pregovore izjednačiti za sve vozače autobusa i tramvaja pripadajući koeficijenet na 2.40 pri obračunu plaće.

U STUDENOM ISPLATA 1,3 MILIJARDE KUNA AVANSA IZRAVNIH PLAĆANJA

MINISTRICA POLJOPRIVREDE MARIJA VUČKOVIĆ:

"ŽELIMO FLEKSIBILAN EU OKVIR SUKLADAN POTREBAMA VLASTITIH POLJOPRIVREDNIKA"


Ministrica Marija Vučković prisustvovala je danas, 6. rujna 2019. godine svečanom otvaranju 27. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu, koji je otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Apelirala na pridržavanje biosigurnosnih pravila radi učinkovite preventive od afričke svinjske kuge, bolesti koja je poharala pola Europe i dobar dio Azije.
Ministrica je najavila isplatu avansa izravnih plaćanja poljoprivrednicima u mjesecu studenom u iznosu od 1,3 milijarde kuna, natječaj za tovno govedarstvo i nepoljoprivredne aktivnosti na gospodarstvu u listopadu.
“Ukupan iznos isplaćenih potpora poljoprivrednicima lani je bio 5,6 milijardi kuna, što je skoro 3 milijarde kuna više nego li je to bilo 2013. godine kada smo ušli u Europsku uniju“ - istaknula je ministrica poljoprivrede danas u Gudovcu te nastavila „ Našu poljoprivrednu budućnost kreiramo na realnim podacima, angažirali smo stručnjake koji su napravili dubinsku analizu stanja naše poljoprivrede. U izradi su sudjelovali i poljoprivrednici, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice. Na kućne adrese svih registriranih poljoprivrednika i ribara poslali smo više od 174.000 pisama s pozivom na aktivno uključivanje u izradu analize i svega što nakon nje slijedi. Ta je analiza pokazala da poljoprivreda i ruralni prostori imaju ogroman potencijal rasta i razvoja, a strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ide u dobrom smjeru. Iduće godine Hrvatska po prvi puta predsjeda Vijećem EU, a to je za poljoprivredu izuzetno važan trenutak. Radi se na novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koju dijele sve države članice, a mi ćemo u vrijeme predsjedanja imati ključnu ulogu u kreiranju smjernica za buduće razdoblje koje će trajati do 2027. godine.“
Ministrica je naglasila da je nužno osigurati pojednostavljenje kompliciranih pravila koja predstavljaju poteškoću i za poljoprivrednike i za nadležna tijela država članica koja ih trebaju kontrolirati. „ Želimo fleksibilan EU okvir unutar kojeg će svaka država moći samostalno donositi određene odluke sukladno potrebama vlastitih poljoprivrednika. Hrvatska ne može prihvatiti smanjenje financiranja poljoprivrede jer se istovremeno očekuje da poljoprivrednici, uz svoju osnovnu funkciju proizvodnje hrane, daju još veći doprinos nego do sada primjerice u zaštiti okoliša. Takvi zahtjevi jesu opravdani, zbog klimatskih promjena koje su vidljive svakodnevno, ali se ne mogu ispuniti bez odgovarajućeg ulaganja u sektor poljoprivrede – zbog čega treba zadržati poljoprivredni proračun barem na sadašnjoj razini.“

Plan Ministarstva poljoprivrede je raditi na rastu proizvodnje i konkurentnosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u svim sektorima, uređenju tržišta i osiguranju veće samodostatnosti i zastupljenosti domaćih proizvoda na tržištu, unaprjeđenju sustava označavanja domaće hrane, kao i modernizaciji i digitalizaciji sustava.

Nakon obilaska Sajma ministrica Vučković je prisustvovala svečanom potpisivanju Ugovora o provedbi specifičnih tehničkih aktivnosti u upravljanju uzgojnim programom koje je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić potpisao sa četiri Središnja saveza uzgajivača Republike Hrvatske (Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM), Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza (HSUOK) i Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS).

008-02/19-01/01-249
30. kolovoza 2019. godine

MINISTRICA S VOĆARIMA U VELIKOJ LUDINI

Ukupna proizvodnja voćnih vrsta u Hrvatskoj u 2018. godini odvijala se na 32.255 ha, a ukupna proizvodnja voća iznosila je 189.260 t, od čega je 181.911 t intenzivnog nasada. U ukupnim proizvedenim količinama voća u 2018. godini najveći udio čine jabuke 49,4 %, mandarine 25,2 %, šljive 6,6 %, višnje 4,3 %, breskve i nektarine 1,8 %, kruške 1,6 %, jagode 1,4 %. U 2018. godini na površini od 4.728 ha intenzivno je proizvedeno 90.254 t jabuka dok je ukupna proizvodnja iznosila 93.467 t.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sastala se 30. kolovoza 2019. godine u Velikoj Ludini u Moslavini s predstavnicima sektora proizvodnje, skladištenja i distribucije voća.
Saslušala je aktualnu problematiku proizvodnje voća u Hrvatskoj, odgovorila na brojna pitanja proizvođača te naglasila potrebu za jačim udruživanjem radi snižavanja troškova proizvodnje i stanardizacije ponude koja će im osigurati bolju pregovaračku snagu.

„Proizvodnja voća u Hrvatskoj se oporavlja, osigurali smo 20 milijuna kuna iz Programa potpore za proizvođače jabuka, pripremamo projekte izgradnje skladišnih i rashladnih kapaciteta što će sigurno pomoći nastavku tog pozitivnog trenda. Plasman domaćih jabuka omogućen je i kratkim lancima opskrbe u sustavu javne nabave. Radimo na nacionalnoj oznaci za domaće proizvode i povezujemo lokalne proizvođače i potrošače. Cilj nam je da na domaćem tržištu potrošači imaju priliku i motivaciju izabrati domaće, lokalno uzgojeno voće i povrće vrhunske kvalitete i uz poštivanje najviših standarda sigurnosti hrane. Da bi bili uspješni i prepoznatljivi na tržištu, proizvođači se moraju udružiti i zajedno nastupati. Zato smo s ciljem unapređenja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća započeli izradu Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća koja predstavlja budući temelj za izradu operativnih programa u tom sektoru. Održivost se dijelom temelji i na izvorima financiranja pa je predviđena mogućnost osnivanja operativnog fonda kojim bi se financirali operativni programi svake pojedine proizvođačke organizacije. Pozivam voćare na nastavak aktivne i konstruktivne suradnje jer samo zajedno možemo pronaći najbolji put.“ – izjavila je ministrica Marija Vučković u Velikoj Ludini.



008-02/19-01/01-243
29. kolovoza 2019. godine

VLADA ODOBRILA 20 MILIJUNA KUNA ZA ŠTETU MNASTALU OD NALETA NA DIVLJAČ

Na sjednici 29. kolovoza Vlade RH je usvojila Odluku o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2019. godini temeljem koje će se s Hrvatskim lovačkim savezom sklopiti ugovor o dodjeli 20 milijuna kuna. Zakonom o lovstvu propisana je odgovornost lovo ovlaštenika za štetu koju počini divljač, ako su oštećenici poduzeli odgovarajuće mjere radi sprječavanja šteta od divljači.

Štete od naleta divljači u prometu su u značajnom porastu, jer se stanište za divljač mijenja pod utjecajem ljudi, a osiguravajuća društva određuju visoke premije osiguranja.Zato su lovo ovlaštenici odnosno lovačka društva dovedena pred postupak likvidacije i odustajanja od zakupa prava lova.

Kroz jedinstvenu policu osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Hrvatske omogućit će održivost koncesija i zakupa prava lova. Ujedno će se smanjiti i opterećenje pravosudnog sustava uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka oko utvrđivanja štete. Dosadašnjom neujednačenom sudskom praksom i dugotrajnim neizvjesnim postupcima, lovo ovlaštenici su dovedeni u nezavidni položaj, suočeni s visokim odštetama i zateznim kamatama, a oštećenici s nemogućnošću naplate štete.

„Povećanjem broja vozila na cestama i ubrzanim razvojem mreže prometnica, štete od naleta divljači na vozila sve su češće i veće, a ljudski utjecaj na okoliš zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje mijenja i smanjuje prirodna staništa divljači. Divljač u potrazi za hranom i skloništem sve češće prilazi rubnim urbanim područjima i pojavljuju se na cestama gdje izazivaju prometne nesreće. Kroz ovu jedinstvenu policu osiguranja koju financiramo s 20 milijuna kuna pomažemo lovoovlaštenicima na način da umjesto plaćanja šteta ulažu u unaprijeđenje lovnog gospodarstva i zaštitu divljači na području cijele Hrvatske.“ – izjavila je ministrica Marija Vučković nakon sjednice Vlade.


008-02/19-01/01-242
2. rujna 2019. godine

JAVNI POZIV ŠKOLAMA – ZA ŠKOLSKI MEDNI DAN

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 2. rujna 2019. Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u Programu školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2019. godinu za financiranje troškova za med zapakiran u Nacionalnu staklenku volumena 370 ml. Pravo sudjelovanja na Javnom pozivu imaju osnivači školskih ustanova: Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i druge pravne ili fizičke osobe. Pozivom je osigurano 1,1 milijun kuna za podjelu staklenki meda učenicima prvih razreda osnovnih škola.

Program će se provoditi na čitavom teritoriju Republike Hrvatske u prvim razredima osnovnih škola 9. prosinca 2019., povodom obilježavanja Sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara i to sa ciljem
1.promicanja meda lokalnih proizvođača koji se pakira u Nacionalnu staklenku
2.povećanja unosa meda u prehranu djece
3.podizanja razine znanja o važnosti meda kao sastavnog dijela pravilne i nutritivno povoljnije prehrane
4.educiranja učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost

Javni poziv otvoren je do 1. listopada 2019. godine, a detalji i ostale važne informacije su na
internet adresi: https://www.apprrr.hr/program-skolski-medni-dan-hrvatskih-pcelinjaka-2019/

U 2018. godini u programu je sudjelovalo 826 osnovnih škola s 36.342 učenika prvih razreda kojima je podijeljen med od 190 pčelara.

nedjelja, 08.09.2019.

Konferencija DAN VELIKIH PLANOVA

TREBA ČUTI INFORMACIJE OD NAJUSPJEŠNIJIH

Na Konfernciji koju priprema Lider media a koja će se 25. rujna održati u hotelu Westin pod nazivom Dan velikih planova, gdje će govornici biti menadžeri i poduzetnici iz svih grana gospodarstva, a o trgovinskom ratu Kine i SAD-a i njegovim posljedicama za ekonomiju govoriti će ugledni kineski ekonomist Su Qingyi čije će predavanje biti fokusirano na trgovinski rat između Kine i SAD-a te posljedice ovog zaoštravanja dviju ekonomija na globalnu svjetsku ekonomiju.
Ovaj ekonomski sraz može imati iznimno velike posljedice na ekonomiju zemalja Europske unije, time i Hrvatske. Zato će biti zanimljivo čuti događanja od kineskog stručnjaka.
Doktor Su diplomirao je matematiku na Sveučilištu Shandong 2006. magistrirao i doktorirao ekonomiju na postdiplomskom studiju Kineske akademije društvenih znanosti. Specijalizirao je proučavanje međunarodne trgovine s naglaskom na globalne vrijednosne poveznice, upravljanje trgovinom i kinesku vanjsku trgovinu. Zamjenik je direktora Odjela za međunarodnu trgovinu na Institutu za globalnu ekonomiju i politiku (IWEP) pri Kineskoj akademiji društvenih znanosti (CASS).
Prije dolaska na IWEP radio je u Odjelu za ekonomska istraživanja Kineskog centra za međunarodnu gospodarsku razmjenu od 2012. do 2014. Koautor je knjiga ‘The Full Text Analysis of TPP’ i ‘Trade Value Added in APEC Region( Asia-Pacific Economic Cooperation)
Govoriti će na ovoj konferenciji i Željko Kukurin, Mirko Ervačić, Branko Roglić, Petar Čorluka i mnogi drugi među kojima i kineska poduzetnica Jiang Yu koja ulaže u objekte u Kumrovcu, Rijeci, Zagorju,itd.

Kotizacija s PDV-om za prisustvo konferenciji je 1.250 kuna. Prijava na http://lider.events/dvp/registracija/

Ali pretplatnici tjednika Lider imaju 10 % popusta, isti je popust i za tri do šest sudionika iz iste tvrtke, a 20 % popusta imaju oni kojih iz iste tvrtke dolazi sedam i više. Na konferenciji će govornici biti menadžeri i poduzetnici iz svih grana gospodarstva. Osiguran simultani prijevod engleski hrvatski.
Pokroviteljica konferencije je predsjednica RH, Grabar Kitarović.

petak, 06.09.2019.

PRVOGA DANA ŠKOLSKE GODINE UČITELJI NEĆE PROSVJEDOVATI

NEPLANIRANI IZAZOVI U DRŽAVNOM PROPRAČUNU

Prosvjeda učitelja na prvi dan početka školske godine 9. rujna neće biti ni u osnovnim ni u srednjim školana. Ta informacija je umirujuća i za roditelje, ali i za učitelje koji su u četvrtak 6. 9. u Zagreb došli prosvjedovati, njih oko 1500 koliko ih može stati na Markov Trg neposredo do zgrade Vlade RH.

Upravo su u svojim govorima sindikalni čelnici podsjetili da je nepravda učiteljima učinjena još 2012. i 2013. za mandata Vlade Zorana Milanovića kada im je među prvima u javnim službana smanjena plaća, a povišica svih ovih godina učiteljima nije dodjeljena. A nije za njih bilo povišice jer su kao ljudi iz akademske zajednice pristojno šutjeli i čekali da im resorno ministarstvo ponudi povišicu plaće. No to nisu kroz šest godina dočekali.

Učitelj agronomske grupe predmeta Drago Gomaz (54) iz srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog broda, 27 godina radi u srednjoj školi.

I nakon predviđenih govora na Markovu trgu, predstavnike sindikata učitelja ipak je primio premijer RH Plenković. Uvijek kada se radi o zahtjevima povišice plaća, a sada i učitelji traže povišicu na koeficijent od 6,11 što bi po jednoj osobi iznosilo povećanje od 400 do 500 kuna, premijer Plenković je vrlo, vrlo oprezan. Odgovor učiteljima nije bio NE, već da će kroz desetak dana krenuti s razgovorima, kada se naprave izračuni koliko bi ta stavka povećala izdatak u državnom proračunu. Kada bi se radilo ove jeseni o povišenju plača samo učiteljima, vjerojatno to ministru financija Mariću ne bi bilo ni preteško iskreirati. Međutim upravo sada povišicu plaće traže i liječnici i medicinske sestre, autobusni prijevoznici, a čuje se i glas za povišice i iz sindikata policije. Situacija je baš kao iz narodne poslovice koja kaže „Jedna nesreća nikada ne dolazi sama“. Nisu plaće nesreća, već sredstva za život, ali kada se u jednom mjesecu, kao što je to slučaj sada više različitih sindikata energično i pod prijetnjom prosvjeda s obustavom rada, a neovisno jedni od drugih Vladi obraćaju potaknuti željom za povećanjem plaća, onda ni premijeru ni ministru financija nije bezbolno sjediti na njihovim odgovornim funkcijama. A radi mnogobrojnih malverzacija i kriminalnih radnji sa novcem koje su se prošlih godina događale u RH od strane političke elite, a za mnoge slučajeve nikada nije javno objavljeno da su dužnosnici novac vratili, i da su osuđeni od institucija pravosuđa, ljudi tipa, liječnika, učitelja, policajaca postali su skloni izgovarati rečenicu koja glasi : „Novaca ima samo je krivo raspoređen“.
I te se tvrdnje grčevito drža i ne odustaju. Čak i Udruga Lipa izdaje godišnju publikaciju imenom Crna knjiga gdje kratko i jasno objavljuje tekstove i informacije o trošenju novca u milijunima kuna iz državnog proračuna, a s koji nije nakon toga postignut očekivani napredak ni pozitivan rezultat.


NEPLANIRANI IZAZOVI U DRŽAVNOM PRORAČUNU

Upitan od novinara početkom rujna - koliko državni proračun može podnijeti zahtjeve medicinskih, ali i prosvjetnih radnika ministar financija Zdravko Marić odgovorio je kako u državnom proračunu nije predviđeno izdvajanje kojim bi se udovoljilo zahtjevima zdravstvenih radnika, ali da su to izazovi na koje će se odgovoriti nakon detaljnog uvida u situaciju. Dalje je rekao da su državne financije u dobrom stanju, ali postoje određeni izazovi. Prošle godine su to bili jedni izazovi, a ove godine imamo novi izazov koji nije bio planiran u proračunu.Ministar financija dr. Zdravko Marić pokazuje usprkos situaciji zavidno strpljenje. Ministru financija preostaje i ona mogućnost, ako drugačije ne može, da iz Hrvatske narodne banke aktivira zlatne rezerve, zlatne poluge koje se koriste u krajnjoj nuždi potrebe. Čin se da je sada takva potreba jer spomenuti sindikati koji traže povišice na plaću ne pokazuju volju za kompromisom. Osim toga premijer Planković zasigurno je svjestan činjenice da su ovim događajima i on i Vlada HDZ-a stavljeni od tražioca povišice plaća na test budućih parlamentarnih izbora koji će se održati slijedeće godine.
Zouhar Zec Margareta

VEGETARIJANSKI ZeGeVege FESTIVAL

"VEGANSTVO KAO ZDRAVIJI I SUOSJEĆAJNIJI NAČIN ŽIVOTA
KOJI ČUVA ZDRAVLJE PLANETE"

ZeGeVege festival održivog življenja održati će se 6. i 7. rujna od 8 do 20 sat na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. To je najveća manifestacija vegetarijanstva u regiii .Festival u organizaciji udruge Prijatelji životinja, postao je dio turističke, gospodarske, gastronomske, ekološke i kulturne ponude Zagreba i održava se ove godine 12. put za redom.
Generalni sponzor je SPAR Hrvatska , a sponzor izlagači su : bio&bio trgovine, dm-drogerie markt, Tvornica zdrave hrane. Glavni medijski pokrovitelj je Večernji list.
Sponzori su i Avalon, HDS ZAMP, VegFund, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

četvrtak, 05.09.2019.

"MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU" KAO IZ RETROAKTIVNOG NATJEČAJA!

GORDAN MARAS:

SDP JE POKRENUO ZAHTJEV ZA PROGLAŠENJE MEMORANDUMA NIŠTETNIM

Mamorandum o razumijevanju koji je Grad Zagreb 3. rujna napokon objavio, radi velikog interesa i pritiska javnosti na web stranici Grada Zagreba, već dan nakon objavljivanja bio je predmet rasprave u Skupštini Grada Zagreba. Među gradskim zastupnicima nije izražen jasan stav da li je Memorandum za projekt "grad u gradu" poznatiji kao zagrebački Manhatten, obvezujući ili ne. Dr. Prgomet predsjednik Gradske Skupštinečkan HDZ-a dao je izjavu novinarima za N1 da Memorandum nije obvezujući. Pogrešna procjena predsjedavajućeg u Skupštini može nanijeti mogo štete gradu Zagrebu. Ovaj projekat ne smije biti predmet nadglasavanja stranaka ni stranačkog rivalstva, jer je Memurandumom investitoru poklonjeno dio Zagreba od 1.100.000 kvadratnih metara. Od 14. članka nadalje izrijekom stoji koji je članak obvezujući, a na stranici 20. se kaže izričito “ svaki eventualni spor koji nastane iz ovog MoR-a ( Memoranduma o razumijevanju) ili u vezi s njim, uključujući bilo koje pitanje u pogledu njegovog postojanja, pravovaljanosti ili raskida, predaje se na riješavanje i konačno riješava arbitražom prema pravilima Međunarodne trgovačke komore(ICC) Arbitration rules Pariz. Mjerodavno pravo primjenjivano na ovaj MoR je materijalno pravo Republike Hrvatske.” Dalje u članu 19.2. stoji “ Sjedište i mjesto arbitraže je u Parizu, Francuska. Arbitražni se postupak provodi na engleskom jeziku, uz primjenu hrvatskog prava.”

utorak, 03.09.2019.

MEMORANDOM O RAZUMIJEVANJU BITI ĆE NA WEB STRANICI

"NA DVA PRSTA MOGU SE NABROJITI LJUDI KOJI VIDE DALJE"

S obzirom da je u vezi s GUP-om stiglo u gradsku Upravu 20.000 pitanja i nije to samo više pitanje prostornog planiranja grada Zagreba već odlazi u sferu političkog pitanja, gradonačelnik Grada Zagreba gospodin Milan Bandić 3.9. je održao kraću konferenciju za novinare u kojoj je rekao da će Memorandum o razumijevanju koji se odnosi na Zagrebački Manhatten, a koji je on, gradonačelnik, potpisao s investitorom, biti objavljen na web stranici. ( vjerojatno Grada Zagreba.)No izrazio je čuđenje zbog velikog interesa građana da se upoznaju sa sadržajem tog dokumenta koji inače ima 21 stranicu.

ponedjeljak, 02.09.2019.

RADOVI NA MOSTU NISU ZAVRŠENI!

ODGOVORNOST, IMA LI TE?


Radovi proširenja mosta na riječici Črnec u mjestu Konak na cesti D-26 koja spaja općinu Dubravu sa gradom Vrbovcem u dužini od 12 kilometara, nisu završeni iako je mjesec rujan počeo, pa most ne može biti otvoren za promet.

nedjelja, 01.09.2019.

33. DANI PIVA U KARLOVCU

HEINEKEN I KARLOVAČKO

Dani piva u Karlovcu održavaju se i ove godine, po 33. put, od 30.8. do 3.9 .Karlovačka pivovara je osnovana 1854.Već 165, godina Karlovačko pivo,pronosi ime Karlovca grada svojom kvalitetom. Strastveni ljubitelji piva uvijek piju isto pivo i razvili su gotovo znanstvene teorije zašto piju baš to pivo koje piju- Tako i Karlovačko pivo ima svoje ljubitelje već 165 godina i tradicija ne prestaje. Poznata Nizozemska pivarska kompanija Heineken, koja je među najboljima na svijetu, 2003. postala je vlasnik Karlovačke pivovare. Kao uspješan i značajan dio kompanije, Karlovačka pivovara 10. prosinca 2014. godine preuzima ime Heineken Hrvatska d.o.o. Kompanija drži drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva a svoje proizvode izvozi u Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Nizozemsku, Slovačku, Sloveniju i Švedsku.


Kompanija često svoje kupce se trudi iznenađivati novim pivom, što uključuje okus, pakiranje te atraktivne promocije.
Godine 2015. i 2016. kupci su dobili Karlovačko Nepasterizirano Retro, posebna piva Affligem i Brand IPA, posebno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera koje u sebi sadrži limune s otoka Visa, te novi okus cidera Strongobw – Dark Fruit odnosno crni ribiz. Karlovačko Leđero Natur Radler sadrži sok od neretvanskih mandarina, a na početku sezone 2015. predstavljena je i limitirana ljetna edicija Karlovačko Limun Natur Radlera s limunom otoka Visa. Karlovačko Natur Radler pivo napravljeno je od prirodnih sastojaka i ne sadrže konzervanse ni umjetne boje.

Dani piva 2019. također su dobili svoje pivo pod imenom Festivalsko pivo. A uz pivo tu je bio i festivalski meni po popularnoj cijeni - pola litre Festivalskog piva i pečena kobasica.

Evo nekoliko fotki kako je Dan piva izgledao kasno poslije podne , oko 19 sati, u subotu 31. kolovoza. Naime ove se godine program održavao na pet pozornica u gradu.: na šetalištu dr. Franje Tuđmana, na Foginovom kupalištu, Košarkaškom igralištu Šanac, Kinu Edison i Športsko rekreacijskom centru Korana. Nastupali su glazbeni rok bendovi, među kojima i Prljavo kazalište, Edo Maajka, Kojoti, Mašinko, Neno Belan i Fiumens itd.
No u Karlovcu ima jako mnogo prostora za poboljšanje ove manifestacije. MZZ. FOTKE MZZ

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------