PRAVO GRAĐENJA I PRAVO SLUŽNOSTI U ZAKONSKOM OKVIRU
SEKTORU ŠUMARSTVA VISOKE NOVČANE POTPORE
Novih 65 ugovora za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima te modernizaciju poslovanja u sektoru šumarstva s korisnicima je 25. rujna potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić u prisustvu ministrice poljoprivrede mr. Marija Vučković. Ugovori se odnose na rezultate natječaja za operacije 6.4.1 „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ i 8.6.1 „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ ukupne vrijednosti potpore od 78,7 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja RH.
Na prvi natječaj za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti mogli su se prijaviti poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja zahtjeva za potporu, a prihvatljivi su bili projekti ulaganja u preradu, marketing te izravnu prodaju, pružanje različitih usluga u ruralnim područjima, ruralni turizam te ulaganja u tradicijske i umjetničke obrte. Poljoprivrednici čiji su projekti zadovoljili sve uvjete pravilnika i natječaja, po projektu mogu dobiti do 70% bespovratnih sredstava. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 3.500 eura, a najviši iznos 200.000 eura u protuvrijednosti u kunama tijekom razdoblja od tri uzastopne fiskalne godine. Korisnici danas potpisanih ugovora bespovratna će sredstva uložiti u obnavljanje ili izgradnju kuća za odmor, restorana, kušaonica te mehanizaciju za pružanje uslužnih djelatnosti u poljoprivredi. Za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti danas je potpisano novih 29 ugovora ukupne vrijednosti potpore od 33,4 milijuna kuna.
Čak 36 korisnika, šumoposjednika, potpisalo je ugovore kojima se omogućava 45,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ulaganja obuhvaćaju kupnju strojeva, alata, opreme te modernizaciju tehnologije u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima. Najniža vrijednost potpore po korisniku je 5.000 eura, najviša 700.000 eura, a sufinancira se do 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
„Poljoprivreda nije jedini pokretač promjena u ruralnim prostorima, a nositelj razvoja i revitalizacije može biti svaki pojedinac koji živi i radi u ruralnim prostorima. Zbog toga se Programom ruralnog razvoja RH sufinancira razvoj infrastrukture, društvenih sadržaja, rekreativnih centara…ali i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu koje mogu donijeti dodatni prihod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Danas su potpisani ugovori upravo za takve djelatnosti te za razvoj šumarstva i turističko-uslužnih djelatnosti. Nove i obnovljene kuće za odmor, restorani i kušaone potencijal su i za nova radna mjesta u ruralnim područjima, ali i za sadržajno privlačenje gostiju svoje slobodno vrijeme žele provesti u našim ruralnim prostorima – izjavila je ministrica Marija Vučković u Zagrebu.
PRAVO GRAĐENJA I PRAVO SLUŽNOSTI U ZAKONSKOM OKVIRU
Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 87/2019) stupila je na snagu 21. rujna 2019. godine. Uredbom je propisano osnivanje prava građenja ili osnivanje prava služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina, trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, obavljanja turističke djelatnosti, izgradnja proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja i sportsko rekreacijskog turizma.
Po prvi put se u zakonodavni okvir, kada se radi o šumi i šumskom zemljištu, uvode jasno propisani vremenski rokovi na koje se može osnovati pravo građenja te pravo služnost. Pravo građenja može se osnovati na rok do 99 godina, a pravo služnosti na 40 godina u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida; 30 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, skladištenja prirodnog plina; 30 godina u svrhu izgradnje proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije; 25 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije geotermalnih voda i 20 godina u svrhu turističke djelatnosti i sportsko rekreacijskog turizma.
„Trenutno su na snazi četiri Uredbe kojima se regulira raspolaganje šumama i šumskim zemljištima te se postupci rješavanje imovinsko-pravnih poslova vode kod više tijela, a ovom Uredbom će se cjelokupan proces sklapanja svih poslova obavljati u Ministarstvu poljoprivrede. Osnivanje prava građenja ili prava služnosti dodatno smo ubrzali i pojednostavili te na taj način rasteretili gospodarstvo“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Uredba propisuje nove vrste turističke djelatnosti za koje je moguće osnovati pravo služnosti, poput ziplinea, šetnje u krošnjama, vidikovaca, promatračnica i sl., čime se nude dodatne mogućnosti razvijanja i obavljanja gospodarske djelatnosti turističkog sektora.
Isto tako, novom Uredbom omogućeno je svim pravnim i fizičkim osobama koje reguliraju imovinsko pravne odnose na šumi i šumskom zemljištu, plaćanje niže naknade za osnovano pravo građenja te pravo služnosti u godišnjim ratama. Do sada je to bilo moguće samo u postupcima eksploatacije mineralnih sirovina.
MINISTRICA VUČKOVIĆ S MINISTRIMA U HELSINKIJU
Ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković prisustvovala je neformalnom sastanku ministara poljoprivrede EU koji je održan u Helsinkiju 23. i 24. rujna 2019. godine.
Tema koju je predsjedavajuća Finska pripremila za ovaj neformalni sastanak bila je razmjena mišljenja o inicijativi preoblikovanja uloge poljoprivrednika u klimatskim aktivnostima s naglaskom na promicanje održive poljoprivrede kroz vezanje ugljika u tlu. Finsko predsjedništvo inicijativu temelji na činjenici da poljoprivredno zemljište pokriva gotovo polovicu površine EU te da način upravljanja poljoprivrednim zemljištem utječe na njegovu produktivnost, ali i na okoliš i atmosferu. U kontekstu aktivnosti vezanih uz klimatske promjene vezanje ugljika u tlu smatra se ključnom mjerom za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede.
Ministrica Vučković informirala je skup o aktivnostima koje Hrvatska već sada poduzima u tom kontekstu, vezano za minimalne agrotehničke uvjete i zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Propisana je i metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, što obuhvaća sve fizikalne, kemijske i biološke promjene. Poljoprivredne prakse koje imaju utjecaja na akumuliranje ugljika u tlu u Hrvatskoj se potiču kroz mjere potpore u oba stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU i nastavit ćemo u istom smjeru.
„Podržavamo inicijativu naglašavanja uloge poljoprivrednika u zaštiti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena kao i očuvanju poljoprivrednog zemljišta. Mjerama koje mi provodimo kroz naše zakonodavstvo, znamo da je malim koracima moguće ostvariti velike pozitivne pomake. Smatramo da bi prije uvrštavanja ovakve inicijative u zajedničku legislativu trebalo uvažiti različitost poljoprivrednih praksi diljem EU i pronaći model koji će biti primjenjiv i neće dovesti do poremećaja u proizvodnji hrane. Hrvatska se trudi aktivirati svo poljoprivredno zemljište i staviti ga u funkciju proizvodnje hrane, pa bi mjere kojima bi se poticalo pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u šume i pašnjake imalo negativan utjecaj na obujam poljoprivredne proizvodnje koju želimo povećati. Vjerujem da će se u idućim razgovorima na ovu temu razmatrati nacrti modela i njihovih učinaka na pojedinu državu članicu“– izjavila je hrvatska ministrica poljoprivrede u Helsinkiju.
Uoči neformalnog sastanka ministri su obišli mljekarsku farmu i šumski posjed ( ?, gdje ime, farme i posjeda- bez toga ova informacija nije istinita) gdje su simbolično posadili sadnice bora.
Na marginama neformalnog sastanka ministrica Vučković se sastala s ministricom poljoprivrede Savezne Republike Njemačke Julijom Klöeckner s kojom je razgovarala o pripremama za nadolazeći sajam "Međunarodni Zeleni tjedan 2020" u Berlinu na kojem je Republika Hrvatska zemlja partner.
Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.