Bakarski prezidi.

27.11.2014.

Na istočnim obroncima brda oko Bakarskog zaljeva od Bakra do Bakarca nalaze se Bakarski prezidi, tj. suhozidi čija je izgradnja počela u doba vladavine Marije Terezije kad su uz njeno dopuštenje kmetovi i lokalno stanovništvo iskrčilo šumu i posadilo vinograd. U dobivene parcele žene su u brentama na leđima donosile zemlju u koju se sadila vinova loza. Od tog se grožđa, uglavnom sorte belina sa nešto muškata i žlahtine proizvodila poznata Bakarska vodica. Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom te su uvršteni u registar spomenika kulture. Ponovna izgradnja prezida, sadnja stare loze beline i proizvodnja pjenušca pokrenuta je 2001. godine od zadruge "Dolčina" iz . Praputnjaka, uz suradnju sa stručnjacima Veleučilišta Rijeka - Studij vinarstva iz Poreča i vinarije Pavlomir u Novom Vinodolskom.

(Boca nove "Stare Bakarske vodice" nije slučajno u društvu sa bakarskim baškotima).



Do pogleda na prezide Takala najlakše je doći od mjesta Meja iznad Bakra, gdje je križanje puteva za Rijeku, Zagreb i Senj.


Pogled na strme vinograde i Bakarski zaljev.


Možete se spustiti skroz do mora.




Pogled prema Kraljevici.




Za Novi List Marko Gracin je snimio jednu od berbi grožđa za pjenušac po staroj recepturi, nazvan "Stara Bakarska Vodica", jer ju pod imenom "Bakarska Vodica" proizvodi Istravino koje je ustvari obično gazirano vino koje se može kupiti u svakom dućanu i nije od grožđa sa bakarskih prezida Takala koje su zapuštene nakon 2. Svj. rata, zbog bolesti vinograda i drugih preokupacija.


U veljači 1962.g. uz članak o Balkanu i Jadranskoj obali National Geography je objavio ovu sliku, tada već napuštenih prezida.


Etikete Bakarske vodice iz 1930. g., a po istoj recepturi rađena je i Vinodolska vodica u Bribiru.



Fotke za povećati:


1930. g. donesen je „Zakon o vinu sa pravilnikom“. Na strani 38 članak 31. kaže:
„Imenom „Bakarska Vodica“ može se nazivati samo onaj prirodni pjenušac, koji je priređen u Bakru i okolici po uobičajenon načinu i iz tamošnjeg grožđa, odnosno šire“
Na strani 61. istog zakona „Dodatak“ tumači i ovo:
„Bakarska Vodica je pjenušavo vino iz Hrvatskog Primorja. Navreo mošt otače se u u šampanjske boce i čuva u hladnome. Kao „Bakarska Vodica“ smije se prodavati samo prirodni pjenušac iz Bakra i okolice priređen po tamo uobičajenom načinu.“
Zanimljiva je i naredba Bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 23. Prosinca 1910. o „Zabrani patvorenja vina i u promet stavljanja patvorenih vina“ u kojem na stranici 34, članak 47 kaže:
„Šampanjac, Pjenušac i Bakarska Vodica
Pod Šampanjcem treba podrazumjevati takovo iz naravnog vina pravljeno, ugljinom kiselinom zasićeno vino, u kojem je ugljična kiselina, eventualno dodatkom šećera naravnim putem razvita i u njem podržana. Ovome mogu se kod fabrikacije Šampanjca uobičajenoe no neškodljive tvari naprimjer likeri pridodavati.“


Sutra mi sin ima promociju na fakultetu u Poreču i vjerojatno ću staviti koju fotku od tamo.

Primorski vrijesak sa leptirima.


DODATAK:
Sin mi je danas imao promociju na poljoprivrednom fakultetu u Poreču, čija je struka pomogla u obnavljanju "Stare Bakarske vodice".
Image and video hosting by TinyPic

Preko Vinodola

13.11.2014.

Vinodol je dolina koja se nalazi u zaleđu Crikvenice, i proteže se od Križišća do Novog Vinodolskog, a nazivi mjesta u Vinodolu su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena, osim Bribira. Na putu za Novi, kad idem biciklom ili motorinom, najradije prolazim preko Vinodolske doline jer je manja gužva, ne vozi se brzo kao na magistrali, a ima i hlada i pitke vode uz cestu. Kad se ne žuri, u Vinodolu ima puno zanimljivih mjesta za posjetiti. Nakon Križišća, koje je oduvijek bila raskrsnica za razne puteve, dolazi se do Drivenika.



Iz mjesta Drivenik do gradine Drivenik nema puno. (Inače, želj. stanica Drivenik je na najvišoj n/v u Hrvatskoj i najbliža je zračnom linijom mjestu, ali cestom okolo nije baš blizu.)




Nakon Drivenika dolazi Tribalj kraj kojeg se nalazi ovo jezero.


Ima i konja.


Pogled na Tribaljsko jezero sa vidikovca Mahavica.


Kad se od Triblja skrene prema Crikvenici vidi se ova stara utvrda Badanj, pretpostavlja se da je sagrađena za vrijeme kasne antike. (Zanimljiv 3D prikaz)


Pogled sa uspona na gradinu na rijeku Dubračinu koja se ulijeva u Crikvenici, a u početku toka se zove Fužinarka i Ličanka.


Ispod utvrde Badanj preko potoka koji se ulijeva u Dubračinu nalazi se ovaj lijepi most.


Tuda prolazi i jedna od pješačkih staza ovoga kraja nazvana "Rimska staza" jer je tuda prolazio put koji je povezivao Tarsatiku (Rijeka) i Seniu (Senj) u doba Rima.


Kad se skrene prema Bribiru prolazi se ispod ovih griža po kojima je dobilo ime mjesto Grižane.


Nad mjestom Grižane nalaze se ostaci utvde u kojoj je stolovao knez Martin koji je utemeljio primorsku luku koja je dobila ime Crikvenica.


U selu Antovo zanimljiv pisani kamen.


Od Antova se može ovom strmom cesticom koja se jedva vidi doći do Plasa i Fužina.


Od Bribira cestom prema Selcu dolazi se ispod ove crkvice Sv. Jurja za koju nisam doznao starost, a uz nju postoji zanimljiva legenda prema kojoj je sagrađena na mjestu gdje je Sv. Juraj doskočio sa konjem preko Vinodola. Jedan dio Bribira se zove Podskoči, odakle je skočila Sv. Barbara, ali nešto niže, gdje je sagrađena kapelica Sv. Barbare. Oko ove crkvice na brdu su ostaci stare gradine iz doba Ilira i zato ju zovu Sveti Juraj na Gradini..


Pogled na Sv. Juraj sa terase u Novom.


U Pavlomiru u Novljanskom polju krajem rujna sam snimio berbu graševine i žlahtine.


Novi Vinodolski.


Dok sam se u dolasku u Novi imao priliku i okupati u moru, drugi dan ujutro sam vidio snijeg na okolnim brdima.




Na fotkama za povećati Bribir sa uspona na Sv. Juraj, kolaž sa crkvice i zalaz u Novom.


Pogled sa "Rimske ceste" na utvrdu Badanj koja se početkom godine počela obnavljati, kolaž iz Novog i berba grožđa u Pavlomiru.


Malo iznad Novog vidio sam puno osušenog digitalisa, otrovne ali i ljekovite biljke.


DODATAK:
Blizu osušenog digitalisa cvao je lanilist.


Pogled iz Novog na Vrbnik preko kanala.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se