Fratar i DnićNakon odmora i spavanja u planinarskom domu Hahlić ujutro se zajedno sa ekipom markacista pripremamo za dalje akcije. Obnovit će se obilježene staze za vrhove Fratar i Dnjić kako bi bilo planinarima i ostalim namjernicima lakše pronaći željene staze jer je bez oznaka puno teže, pogotovo kod magle i snijega. Danas se uglavnom koristi Knafeljčeva markacija, nazvana po Alojzu Knafelcu koji je 1922. g. predložio takvo obilježavanje u planini (bela pika in rdeč kolobar). Pogled na Suhi vrh (1250m) sa uspona na Fratar (1353m). Na vrhu se vidi jedan planinar sa psom. Na vrh smo stigli za manje od jedne ure ali još se malo osjećao umor od jučerašnjeg uspona iz doline do doma Hahlić i vrha Obruč. Dok odmaramo na vrhu na leđa kolege sletio je ovaj leptir prugasto jedarce i dozvolio snimak. Pogled sa vrha na Dnić do kojeg ćemo poslije doći i na Tuninu glavu desno gdje smo bili jučer. Kod silaska sa vrha Fratar srećemo grupu markacista koji se penju i obnavljaju markacije. Polako se spuštamo jer je dosta strmo. Pogled sa vrha Dnića na Obruč lijevo, Suhi vrh i Fratar desno odakle smo se spustili. Dok odmaramo na vrhu dolazi druga grupa markacista sa druge strane po kojoj ćemo se spustiti do doma Hahlić i poslije nastaviti do mjesta u dolini odakle smo jučer krenuli na uspone. I opet nam društvo pravi leptir, ovaj put mali koprivar. Naravno da je bilo i raznih muha bez kojih izgleda ne možemo. Srećom nismo pobrali ni jednog krpelja. U povratku sa Dnića prolaziumo i kraj sunčanih kolektora i vjetrenjače koji daju el. struju domu Hahlić. I jedna križaljkica "srdašce" u koje treba upisati slova od riječi MARKACIJA kako bi se u već upisana slova sa strane dobile nove riječi. Ima i jedna životinja koju nismo sreli a planinar koji je bio sa mnom se nje dosta boji. Lagane premetaljke. Kažu da je LANI PRAN jer je kao markiran. Krugove i IKSA CRTAM planinama malo skitam. I pečeno povrće dobro dođe na putu. photo hosting sites |
Kroz vrtove i povijestZanimljiva šetnja gradom u organizaciji PD Kamenjak gdje smo prošli uz neke povjesne lokalitete i manje poznatu zelenu oazu sa vrtovima. Krenuli smo iz centra grada preko stare Tarsatice gdje je djelomično očuvan rimski luk, Arco romano koji je bio ulaz u principij i neki ostaci kastruma. Tarsatica, municipij već u 1.st. postaje i centar prokuratorske provincije Liburnije (od rijeke Raše do Krke) u trećoj četvrtini II. st. Prvi guverner (procurator centenarius) je bio Lucije Artorije Kast (postoje teorije da je on legendarni kralj Artur pošto je službovao u Britaniji neko vrijeme). (Wikipedia). Okupili smo se svi kod katedrale sv. Vida i kad je naš vodič počeo pričati o nastavku puta došao je brzo turistički vodič jedne veće grupe koja je stizala pred crkvu i rekao nam je da ne pričamo jer samo on ima pravo pričati pa smo se pokupili i nastavili pričati na početku strme Kalvarije. Katedrala sv. Vida u Rijeci je sagrađena kao samostanska crkva riječkih isusovaca, na mjestu srušene crkvice posvećene zaštitniku Rijeke svetom Vidu a srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu Rika svetoga Vida, lat. Terra Fluminis sancti Viti. Gradnja je počela 15. lipnja 1638. godine i s prekidima je trajala stotinu godina. Grad Rijeka je skoro cijeli u brdima, ravni dijelovi kao Korzo, Riva, luka, tržnica i drugi je nasipan. Penjemo se stubama Kalvarija gdje su nekad bile postaje kalvarije i izgleda kako će se obnoviti. Nailazimo i na ostatke rimskog obrambenog bedema (desno na slici) koji je od današnje Rijeke išao preko Grobniščine, iznad mjesta Studena i preko Prezida u Gorskom kotaru do Slovenije i dalje kojim su se štitili od barbara. Dolaskom na Kozalu spuštamo se strmom stazom uz nekadašnje vrtove (đardine) od kojih se neki još uvijek koriste. Pogled prema neboderima Kozale uz koje smo prošli. Na ovom dijelu je netko rekao kao da smo negdje u planinama Gorskog kotara a ne u gradu. Ovdje se i iskusan vodič zapitao kako ćemo proći. Imamo ideju za urediti ovu stazu i približiti je građanima a uz pomoć gradske uprave, kvarta Kozala i nekih sponzora neće biti teško. Spuštamo se prema Rječini i ostacima industr. kompleksa Hartere, nekad poznate tvornice papira. Ovdje na zidiću iznad Rječine bio je mali odmor prije strmog uspona Harterskim stubama i nakon prelaska stare Lujzijane i do Trsata a povratak je bio Trsatskim stubama opet do Rječine. Dvije fotke koje se mogu povećati. Iskapanjem pronađeni ostaci zidova, termi i raznih mozaika na prostoru Starog grada, koji za sada nisu vidljivi. I sa staze pogled na Trsat do kojeg se treba popeti. Lijep veliki mural na zgradi u Vodovodnoj ulici a ima ih više, kao i na zidovima stare Hartere, Premetaljke: NARIČJE RADI ĐIN JAKA VRILA KUL ISKRIM Križaljkica 'srdašce' u koje treba upisati slova od riječi TARSATICA kako bi se sa slovima sa strane dobile nove riječi. Proteinski obrok sa gljivama dobro dođe nakon napora. |
< | lipanj, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |