ISKONSKI PAG

nedjelja, 21.02.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.28.




Za Pažane je Vela ulica ime glavne ulice u Pagu, i mogu je davati bilo koje ime, ali ona će uvijek biti, samo Vela ulica.
Ona je simbol grada, prostor koji budi sjećanja na sve lijepe trenutke i događaje, mjesto zabave, procesija i pučkih svečanosti.
Ona daje urbanu dimenziju gradu Pagu. Koliko je promjena doživjela, ali je uvijek ostala onaj dio Paškog identiteta kojeg se teško zaobilazi.
Ove dvije moje fotografije svjedok su tome.




21.02.2016. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#

petak, 19.02.2016.

KULTURA POD KAPOM SVETOG VALENTINA




Kako bih zaokružio cjelinu blagdana svetog Valentina, jednim klapskim koncertom za kojeg sam čekao četri dana kako bih pročitao dvije crtice na službenim stranicama Grada Paga, ostale portale koji se isključivo bave kulturom to činjenično ne interesira ili su odredili da taj događaj nije kultura.


Osvrtom na kulturnu baštinu koju smo doveli do iščeznuća, želim se osvrnuti na još jedno kulturno blago koje posjedujemo u gradu, a neznamo ili ne želimo iskoristiti. Sa dva posta pokušao sam skrenuti pozornost kako crkvenih vlasti, tako i župnog vijeća i na koncu svih vjernika o devastiranju i propadanju najvažnijeg kulturnog objekta u gradu, a riječ je o "Veloj crikvi" i svih oltara u toj crkvi, a posebno oltara svetog Valentina. Dok se cijeli svijet bavi blagdanom zaljubljenih i to komercjalizira na sve moguće načine, naš Paški sveti Valentin ne može pokupiti niti "limozinu" kako bi sam sebe obnovio.

Fotografiju ustupio gospodin Ivo Karavanić.

Dvije su godine prošle od prvog posta kojeg sam napisao i vapio da se pokrene inicijativa za obnovu oltara sv.Valentina, ali do današnjeg dana nije ništa konkretno učinjeno.


U međuvremenu se promijenio župnik. Bivši župnik koji je najviše brinuo o sakralnim objektima u gradu Pagu i koji ih je koliko-toliko čuvao i obnavljao don. Srećko Frka-Petešić je preminuo, on je kao zalog tome kazao: "Kada sam došao doista nisam poznavao nikoga, ali sam se ipak dobro osjećao. Od prvog dana sam počeo moliti za Pag jer je uloga molitve u mom životu velika, ona puno znači, što sam stariji sve više stječem iskustva njenog značenja i pomoći. Pag je divan, odiše poviješću i kulturom. Volim sve Pažane, bez obzira jesu li vjernici ili nisu a niti jednom nisam zažalio što sam ovdje. Imam dobre suradnike, a silno je važno za jednog župnika i suradnja sa civilnim vlastima. Zahvalan sam civilnim vlastima što možemo zajednički puno napraviti. Nešto je napravljeno, koliko puno samo Bog zna. A ljudi procjenjuju na svoj način."
Imamo novog župnika, očekujemo od njega da pokrene inicijativu i odredi strategiju kako bi se ovaj oltar kao prioritet sanirao i vratio mu se prvobitni sjaj.

19.02.2016. u 11:34 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 15.02.2016.

SPONTANO KLAPSKO PJEVANJE




Koncert klape Peružini povodom dvadesetogodišnjeg djelovanja na Dan zaljubljenih, na dan svetog Valentina, neposredno nakon završenog zimskog karnevala, te jedan tekst u Slobodnoj Dalmaciji, "Dalmatinac pun samoće" novinara Momčila Popadića kojeg je uradio sa Jurom Skitarelićem - Morićem u Pagu potaknulo me na pisanje ovog posta.


Ako je grad Pag, grad u kojem su rođene mantinjade, ljubavne pjesme mediteranskog ugođaja zahvaljujući Pažaninu Ivanu Mršiću koji ih je pisao, onda je Momčilo Popadić tvorac jednih od najboljih uglazbljenih tekstova na Hrvatskoj glazbenoj sceni. Tko još ne pjevuši "Oprosti mi pape", "Ča je život vengo fantažija", "Što učinila si ti" kojih izvodi legendarni Oliver Dragojević, "Tonku" Novih Fosila, ili "Skitnicu" Jasne Zlokić.
U Pagu se spontano pjevalo, u konobama, na pijaci poglavito u dane karnevala kada su se izvodile mantinjade, na rivi i na svakom drugom mjestu gdje su se ljudi okupljali. Tog spontanog pjevanja u gradu Pagu više nema. To je bilo pjevanje bez umjetničkog vodstva, bez uštimavanja i nije se biralo tko će pjevati, uvijek se pjevalo u drugoj postavi za dušu i kako bi se obradovalo druge.

Momčilo Popadić je u intervjuu "Dalmatinac pun samoće" sa barba Jurom Skitarelićem - Morićem između ostalog razgovarao o pivanju.

- Vi ste po glasu bas, jeste li? Jeste li pivali, volite li pismu?
- Da je li volim?!! Draga mi je pisma. Kad sam bi u vojsci i posli kad sam plovi i uvik najviše sam voli da sretnem Bračane, Šibenčane, Korčulane, Hvarane jer lipo pivaju. I ja sam piva basa, ali ni blizu kako su pivali pokojni Ljubo Rumora – Miškić i pokojni Nino Stela, oba iz Paga. To su bili basi. Jaki, auuu! I sad je za karneval bilo pet-šest klapa. Znaš, nema glasova do Pažana samo ne pivaju. Prošlo je to.
- Što je prošlo?
- Puno toga, moj Momo. Puno toga.
- Mladost je prošla, barba Jure.
- Je, i mladost. I mladost je prošla, to je. Što je – je! Ma su i druge stvari prošle. Prije smo znali i napit se i zapivat i doć svaku večer u drugoga u kuhinju. Svi su bili prijatelji, a sad ti je niko s nikim.
- Kako?
- Niko s nikim!
- Ma neće bit?
- Je: niko s nikim. Sad ki koga jebe – jebe!
Ovo je Paška zbilja od koje smo pobjegli, koju smo zaboravili, koje više nema, barem ne u onom obliku kakvog se barba Jure sjećao. Vrijeme nas neumitno gazi, a mi se ne želimo barem na malo vratiti "Iskonu".

Za kraj teksta Momčilo Popadić je zapisao:
- Onda nas barba Jure prati tih pedesetak metara i nosi bocu rakije pa veli:
- Ovo nosite sa sobom, ali ne pijte putem. Vrag je rakija. Doma dođite pa se napite. Sritno!
- Tako smo otišli.
- Još uvijek ne znam o Pagu ništa.
- Ali, znam barba Juru Skitarelića.
- Zar je to malo?
- Plovimo dalje.
Spontano pjevanje koje je nastalo između crkvenog pjevanja i konobe, samo je djelić naše kulturne baštine, kojeg smo sami doveli do ruba iščeznuća. Šteta!

15.02.2016. u 21:22 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 14.02.2016.

KONCERT KLAPE PERUŽINI POVODOM DVADESETOGODIŠNJICE POSTOJANJA




Danas na blagdan sv. Valentina članice ženske klape Peružini slave svoju dvadesetogodišnjicu postojanja i djelovanja.
Večeras će u Kneževom dvoru održati svoj svečarski koncert pod nazivom "Uvik ću te svojom zvati".


Pozivaju sve ljubitelje klapske pjesme da nazoče njihovom koncertu i njihovom jubileju, koji je impresivan za Paške prilike.
To je prednost svih onih koji žive u Pagu da se mogu počastiti na današnji dan jednim ovakvim koncertom.

U svojoj bogatoj i uspješnoj karijeri više puta i u raznim prigodama su članice klape Peružini svoje građane darivale uspješnim koncertima. Ne sumnjam da će tako biti i večeras.
Očekujem da se novinski izvjestitelji i oni kojih ih prate preko svojih blogova, dočaraju nam djelić atmosfere sa tog koncerta.
Na kraju, drage Peružinke čestitam Vam Vaš veliki jubilej i neka se Vaša zaljubljenost u klapsku pjesmu nikada ne ugasi.


14.02.2016. u 13:37 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 07.02.2016.

33. MEĐUNARODNI RIJEČKI KARNEVAL





Red je kako i svako godišće donit slikovno izvješće sa 33. Međunarodnog karnevala u Riku, ki je vo godišće okupi više od deset ijad maškar, 110 karnevalskih grupa, od kih 73 imaju kako oni to zoveju "alegorijska kola". Da ih je u Pag toliko koliko ih je na karneval u Riku, sve paške ceste bismo badava ucinli.
Mašakranu povorku je predvodi Meštar Toni, sa krajicon Sandrom, naravno Obi sa njima u fraku. Ki je ono broj fraka, pitaj dragoga Boga? Gradska glazba Trsat sa Morčićima su ukras povorke.
Pa da ja previše ne tlapim triba od 500 slik izabrat ono najboje i najinteresantnije.
Ovako je pocelo:


meštar Toni i krajica karnevala

gradonačelnik u fraku

gradonačelnika i meštra pratiju morčići

da ne zaboravim Trsatske glazbare

bilo je i paških unukov u karnevalu, kako maškaranih, tako i gologa obraza, on je zametski zvončar, mat mu je Grujicinka, ovoga u civilo znate

njemu je mat Fabijanika iz Šimuni, on je zametski zvončar, zove se Antonio i poznati je rukometaš

njemu je ded Oguić iz ulice 5.aprila, on je zubar i kunjado sestri mu

Korzo je centar mašakranog svita, barem u Hrvatskoj

kod Vele pijace već prolaziju "alegorijska kola", a ima ih koliko ti serce želi

na rivu svake versti maškar, neće mi kartica odlit ako ovako nastavin

doveli su i dr.Božu na rivu sa svojim marionetama

Mateo se ne odvaja od zvončara, pa ma ki bili

ovaj mali ga uci kako se to radi

grupa svih boja, svih mogućih značenja, da covik ne veruje

bilo je i papiga

i oni ca letiju unebo sa balunima

tu su i zmajčeki, svi u zeleno

riječke dizalice, a ki bi njih diga?!

belo-plavi glazbari iz svetog Jakova i Mateo sa njima svira bubanj

bele vještice u akciji i višćuni

pehinarska gospoda

sva moguća prevozna sredstva

i senjani su došli sa motoron

nikad prežaljena buba dobro dojde za karneval

more i na biciklu

traktora svih versti i svih boja

bilo ih je ki su bili ljuljačke

ovakav vozni park, nima ni Autotrans

bilo je i lipih maškar, osmišljenih, ovi su došli iz Makedonije

i ovakvih, ke se rugaju

lipe kako sunce

i one ca poruke šajeju i kada su u maškare

indijanke

ništa bez crikve, od fratrov

uz biskupov blagoslov na prag kafića

ni falilo ni fureštoga svita od svih strana svita i to maškaranih

i ona ca je došla samo slikivat

došli su Dondolaši, Mateo ih je jedva doceka

Fran je avancira u maloga kapa, stari Dondolaši su parićani

Korzo je pocelo gorit, mi smo zdurali pervih pet uri, još je toliko ostalo pred maškaramin pa neka in Bog da snage da sve to zduraju, a ja sam Vam samo pokazao deset posta od onoga ca san slika.

07.02.2016. u 22:08 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 03.02.2016.

PLODOVI RODITELJSKIH PORUKA




Tmurni zimski dan, tmurno i ozračje. Povod mog dolaska u Pag je bila ostavinska rasprava mojeg oca. Prije nego sam pristupio tom formalnom činu kod Javnog bilježnika, posjetio sam očev grob i nedavno mu preminulog rođaka Ante Redića-Žgorića. Ante ga je ispratio na vječni počinak, načet svojom bolešću nagovjestio je i svoj odlazak, što se eto nakon tri mjeseca obistinilo.


Čin ostavinske rasprave možeš doživjeti jednom ili dva puta pod uvjetom da nadživiš svoje roditelje. Ovaj čin je u meni izazvao duboke emocije i bilo se teško suspregnuti njima, bez obzira dali si nešto nasljedio ili nisi. Ovim činom Mate Maričević je izbrisan iz svih knjiga, iz svega onoga što je glasilo i bilo njegovo vlasništvo. To je njegov administrativni kraj. Time je Mate Maričević otišao u vječnost i ostati će prisutan među nama, samo onoliko koliko ćemo ga se sjećati i posjećivati njegovo posljednje počivalište.

Pag?, ta moja velika nepoznanica, ovim činom je sve više i sve dalje od mene. Trudim se cijeloga života biti odan Gradu. Ovaj blog je također zalog tome. Svi oni koji mi daju podršku u pisanju ovoga bloga i nećete vjerovati da ih je više koji nisu Pažani, je moja jedina veza, moja jedina povezanost sa mojim "rodnim" Gradom Pagom. Uopće ne mislim da ovime radin nešto "važno", emocionalno ili poslovno, ustvrdio bih više zabavno i korisno za sve one koji rado dolaze na ovaj blog.

Vidim da Pag ne miruje, da se radi, priprema se za ono što je ispred njega. Dolazi Uskrs, vjerujem da će tada biti i prvih gostiju, tada će sve živnuti i krenuti onim putem kojeg u Pagu mnogi očekuju.

Od roditelja nasljeđuješ i neke talente, neke osobitosti po kojima si prepoznatljiv. Ako osobitosti mojih roditelja ljudi prepoznaju u meni, meni je to najveća dobit, veća od bilo kojeg materijalnog. Sjećanja i zajednički trenuci su oporuka koju niti jedan Javni bilježnik, niti jedan sud ne može osporiti.

03.02.2016. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< veljača, 2016 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Prosinac 2017 (2)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN
18.MIŠOLIĆ JURAJ

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se