ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 26.08.2019.

PAŠKI (KOLANJSKI) FOTOGRAF – ANTE ZUBOVIĆ




U ponedjeljak 19. kolovoza 2019. neumorni paški foto amateri iz Foto kluba Pag, koji okuplja sve otočne fotografe amatere, u crkvi svetog Jurja u gradu Pagu, otvorili su svoju 10. jubilarnu izložbu fotografija pod nazivom "Ćutin otok svoj...".
Ovogodišnja izložba potakla me da se sjetim jednog vrsnog otočkog fotografa, Anta Zubovića koji je svojim uradcima obilježio svoj otok i svoj dragi Kolan kojeg je nesebično volio.


Ante Zubović rođen je 17. lipnja 1931. godine u Kolanu iz kojeg se za vrijeme ratnih zbivanja 1943. g. seli u Zagreb na školovanje.

Došao je u selezijanski konvikt (prema lat. covictus; zajednički život, jelo za istim stolom, drugovanje) gdje je polazio selezijansku gimnaziju. Spremao se za svećeničko zvanje međutim nakon treće godine odlučio je prekinuti školovanje, shvativši da se on u tom zvanju ne može naći.
Nakon drugog Svjetskog rata završio je gimnaziju i Tehnološki fakultet u Zagrebu.
Ljubav za fotografijom rođena je davno, neposredno nakon drugog Svjetskog rata kada je jednom zgodom putujući brodom iz Novalje za Rijeku, od nepoznatog čovjeka kupio svoj prvi foto aparat.
Prve značajnije fotografije uradio je u svom Kolanu fotografiravši stari ugljenokop. Iako je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu diplomirao kemiju, počevši se baviti fotografijom, bio je siguran da se kemijom neće nikada baviti.
Već 1959. godine Ante Zubović našao se u profesionalnoj fotografiji. Te godine pohađao je tečaj za film i fotografiju kod "Narodne tehnike" gdje je stekao osnovna znanja o fotografiji i fotografiranju. Sve kasnije bilo je samo nadograđivanje.
Fotografirao je po cijeloj bivšoj državi i učestvaovao u raznim projektima. Bavio se industrijskom fotografijom, fotografirao je mnoga ondašnja poduzeča.
Anti Zuboviću velikim je djelom fotografskog stvaralaštva, najveća inspiracija bio njegov otok, njegov rodni Kolan.

Prilikom njegove Izložbe umjetničke fotografije koja je upriličena u Gradskom muzeju Novalja, 3. kolovoza 2007. godine, dr. Vanda Babić je tom prilikom zapisala: "Njegov otok je njegova duša, topla i plava poput njegovih očiju. Blage i podatne, ali tek prolazne sjene ocrtavaju život otoka i čovjeka. Otok je čovjek i čovjek je otok. Jedan bez drugog ne mogu. Iako nigdje na fotografijama ne vidimo čovjeka, osjećamo ga i slutimo njegovu sjenu i njegovu silnu povezanost s otokom. Sve je na relaciji otok-čovjek Bog! Bolje reći, Bog, otok, čovjek. Da je tomu tako dovoljno je preći okom preko Zubovićevih fotografija."
Njegove otočke uradke možemo pogledati u fotomonografiji "Pag otok" kojeg je izdao Turistički savez Općine Pag 1983. godine i u fotomonografiji "Kolan – prošlost i sadašnjost" koju je izdala Općina Kolan o desetoj obljetnici utemeljenja Općine.

Od nebrojeno mnogo fotomonografija u kojima se nalaze uradci Ante Zubovića za izdvojiti su njegove fotografije u knjizi Radoslava Tomića "Barokni oltari i skulptura u Dalamciji"

Fotografija je ta, koja je Antu Zubovića odredila kao umjetnika, te je kao takav ostao trajno zabilježen u svom stvaralačkom opusu.
Posljednje dane svojeg života živio je u Mandrama, zajedno sa svojom suprugom Brankom Ćetković, likovnom umjetnicom.

(Portret Ante Zubovića; Branka Ćetković – fotografirao:Ivo Palčić)

Kada je. 8. siječnja 2013. godine, otišao, "kud se za vavik gre", nitko nije primjetio kako još nije tiskana bilo kakva publikacija o njegovom fotografskom opusu.
Ante Zubović sahranjen je na mjesnom groblju u svojem rodnom Kolanu.

26.08.2019. u 20:28 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 19.08.2019.

CETIRI MISECA




Samo san ceka taj tren kada će me napast. Do sad je muca, ali se vidilo na njemu da mu nešto ni po voji. Jutros na kafu na velu pijacu je otvori dušu.


- Cetiri miseca je pasalo a da ti nanka besede nisi napisa o meni.
- Nego da ja Tebe najprije pitan: ca ti po vome vrimenu ciniš u Riku?
- Očeš da ti recen?
- Ca cekaš.
- Cekan ti ženu.
- Baš lipo od Tebe, baren je u sigurne ruke.
Vidim da je užgan pa neću više dolivat vodu na uje, jer bi mogli intervenirat riječki vatrogasci, zato je boje okrenut na valcer da se nebismo pokarali pred judima, a on kako vice i ovako i onako svi gedaju u nas.
- Razumi san, doni si šoldi doma na sigurno da Ti slučajno doli ne propadeju.
- Ca tebe briga za moji šoldi.
- Ni najmanje, zato više nećeš bit na mome blogu. Drugi plačaju da se o njima piše a ja ću Tebe badava mećat. Bome neću više, jer Ti nanka kafu ovu nećeš platit.
- Jebi se ti i kafa, boje bi bilo da smo popili bićerin prije ubeda.
- Moga si, ki Ti brani.
- Ala, popimo bićerin radi mira u kući.
- Ala, popimo.
- Ca ćeš ti popit?
- Ja ću jedan činar sa sodon i ledon.
- Vidiš, ni ti ni ta loša, moga bi i ja jednoga kao aperitiv. Nisi ni Ti mujen Bebiću:
- Koliko put si mi to već reka?
- Sto put i još ću ti sto put reć, a ti se juti koliko očeš. Opet pišeš o karnevalu i dižeš svoju generaciju u nebesa, tobože da ni vas da nebi bilo ni karnevala, pa si Bakiku i Grujicinku diga koda samo one postoje.

- Vidi san ih kaj mora od Tvoje generacije na pijacu. Jedva san i Tebe vidi. Dobro si reka da je pol Tvoje generacije već u sveti Karen, zato mi dajemo sve od sebe. Jesi nas vidi. Njih dvi peceju pandešpanj i štrike, ja slikivan da ostane za povijest, Peca se još maškariva. Malo nas je al nas ima.

- Drago mi je da deržite do običaja i da ste dicu tome navadili. Vidi san kao je Mateo kola, samo još ni nauci korak.
- Pomalo, naucit će. Vježbali smo malo doma. Da vidiš kako mi unuk piva bomba i on je već zaluđen kolon.
- Vidi san ti ćer i zeta sa dicon u Pag. Mali je odličan, vidin da je jako živ.
- Fali mu samo barba Mateo doli pa da budeju kompletni.
- Ki barba Mateo?
- Moj sin.
- Kako Tvoj sin?
- Ca mi Tamara ni ćer kako si reka. Pa ca je onda Mateo tome malome?

- Vidiš a ja deržin da su brati. Vidiš kako ti to u životu dojde. Da ne zaboravin ti reć, nisan zna da je ona ženska ca su je ploču stavili na kuću od Zeca, Paškinja. Nikad nisan ni cu za tu žensku.
- Da nimaš mene, puno Ti toga o Pagu nebi zna.
- I to je isto istina. Da te pitan prije nego ca gren doma, ca ti govoriš za ovaj šušur oko nogometa doli, ti si bi član skupštine rječkog sposrtskog saveza, pa znaš kako se šoldi diliju.

- Ako je istina ono ca je gradonačelnik izjavi u novine, da se tote radi o osansto ijad kun, onda je to brate moj za razmislit. Moji Zamećani, a igraju prvu hervatsku ligu u rukometu su prošle godine dobili šestopedest ijad kun, a ni za uspoređivat. Ni meni krivo da oni dobiju toliki šoldi, samo ca to moraju opravdat nekin rezultaton. Reka bi da ovde ni tako. Vidiš a za vridnije stvari nima se šoldi. Da su napisali monografiju o paškon litnjen karnevalu sve skupa bi možda koštalo do trejset ijad kun i ostalo bi kao trajni spomen. Zato se nima šoldi. Nikad se u Pag ni imalo šoldi za ono ca je bila trajna vridnost, jer da je to skupo. Itit toliko ijad kun u Julovicu bez ikakvih rezultata, to ni problem. Osjeti san ja to na svojoj koži više put, od Horizonta, do Lokunje i da daje ne nabrajan.

- Tako je Bebiću. Nisan ni ja kontra sporta i neka gre sport naprid, ali triba sve to i kontrolirat. Ca misliš da su Novajci samo tako stavili svoj nogometni klub u okvire ke moreju pratit, a i Brazilci su igrali za Novaju.
- Jušto tako.
On inače ne more stat više od pol ure na jedno misto. I dok smo čakulali, pet puti se je diza, govori da gre ća, pa bi opet se, pa me svaku malo sa nečin podbo. Reka san mu da kada bude platit da će dobit novi post. Onda se još više navi, još više je govori i protiv HDZ-a i protiv Jadrolinije, jer je mora cekat filu za doć u Riku, a tamo mi žena radi, koda je meni žena direktor Jadrolinije. I tako nikada kraja. Bit će kunteti i odma će me zvat kada pročita i kako svaki put će reć: moga si cakod i istine napisat, a ne sve laži.


19.08.2019. u 10:35 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 15.08.2019.

VELA GOSPE PAŠKA





Crkva danas slavi blagdan Uznesenja Marijina koji u paškoj kulturnoj povijesti baštini višestoljetni trag.
Tome svjedoče tri velebne crkve u gradu Pagu koje časte Mariju. Crkva Marijinog Uznesenja u Starom gradu najsačuvanija je, i jedna od najstarijih romaničkih bazilika na Jadranu, koja je ujedno danas centralna crkva iz koje započinje vjernička marijanska pobožnost na otoku.


Pažani još od trinaestog stoljeća od kada postoji bazilika u Starom gradu slave Mariju, ne samo zadnjih 164. godina. Predaja o Marijinom uznesenju seže u najstarija vremena.

Na svetkovinu Velike Gospe mnoštvo vjernika iz cijelog otoka, i ne samo otoka pohode ovo Marijino svetište.

Prema katoličkoj teologiji, Marija je na nebo uznesena dušom i tijelom, o čemu je nauk 1950. godine proglasio Papa Pio XII. Tom činu koji se zbio na blagdan Svih svetih prethodila je duga tradicija stara gotovo kao i kršćanstvo, u misnim slavljima i obrednim procesijama kojima se zahvaljivalo na nebeskoj zaštiti.

Na tom tragu zahvalnosti je i kip Majke Božje od Staoga grada koji će na današnji blagdan, u procesiji od bazilike u Starom gradu, do crkve Uznesenja Marijina u gradu Pagu nositi paški mladići obučeni u narodnoj nošnji.

Paški sin don. Dario Tičić veliki štovatelj lika Marijinog je ustvrdio: "Pobožnost Pažana Mariji dodatno se vezalo uz kip. Uvijek je bila pobožnost prema Gospi, a uz kip je dobila i materijalno, izvanjsko očitovanje u zajedništvu i okupljanju puka oko Gospinog kipa pred kojim su uslišane molitve brojnih Marijinih štovatelja."


15.08.2019. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#

subota, 10.08.2019.

60.JUBILARNI PAŠKI LJETNI KARNEVAL




60.JUBILARNI PAŠKI LJETNI KARNEVAL

Ovogodišnji 60. jubilarni ljetni paški karneval, trajao je kao niti jedan do sada, punih šest dana. Kada karneval počne, sve drugo zamire. Biti u gužvi maski važnije je nego odabrani ljetni odmor u gradu Pagu. I glazba je posebna. Izvodi je paška glazba kao marševsku sa laganim prelazima na ritam valcera. Tada se domaći i strani uhvate u živi lanac zvano "paško kolo" ili popularni "tira-ra-rara-bomba", a paška pijaca postaje veliki nogometni stadion, gdje se publika, ovdje tancaduri (plesači) njišu do nesvijesti. Stisak ruke tancadura (plesača) do tebe, ne da ti mogućnost da samo tako odstupiš iz kola. Duljina trajanja kola određuje koliku količinu znoja i sve one litre bevande, gemišta ili piva će napustiti tvoje tijelo. To je čar paškog karnevalskog kola.




NAJSTARIJI LJETNI KARNEVAL NA JADRANU

Na ideju tadašnjeg paškog gradonačelnika Mate Portade, organizira se ljetni karneval kao repriza zimskog karnevala u svrhu turističke promiđbe grada Paga. Nije to bila samo novost za goste, nego i za žitelje Paga. Pored svih opiranja, nije trebalo Pažane previše nagovarat na taj čin, nego su sa istim žarom kao prema zimskom karnevalu, a kao takvi, jedinstveni, privukli sve generacije Pažana na gradsku pijacu, pa čak i na gradsku plažu.

Da je paški ljetni karneval doista najstariji ljetni karneval na Jadranu, potvrđeno je 28. travnja 2015. u kongresnoj dvorani hotela "Neboder" u Rijeci gdje je održana Proljetna skupština Hrvatske udruge karnevalista (HUK), na kojoj je prihvaćena sva dokumentacija i članci iz dnevnih novina, iz kojih je vidljivo da je 1. Ljetni paški karneval organiziran koncem srpnja mjeseca 1959. godine.


PRVI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Na prepunom gradskom trgu Petra Krešimira IV 22. srpnja 2019. započeo je 60. jubilarni Paški ljetni karneval.
U Kneževom dvoru u organizaciji udruge Markova Kumpanija otvorena je izložba pod nazivom "60. lita litnjeg karnevala".

Po mojem skromnom sudu cijeloj prezentaciji prišlo se vrlo površno. Naslovnice karnevalskog lista "Baš me briga" i "Baš nas briga", veliki formati fotografija kako se nekada u Pagu maškaravalo i jedan mali pano koji je predstavio "Markove pogrebnike", ispod je nivoa proslave 60. obljetnice paškog ljetnog karnevala.



Riječki karnevalisti su 2013. godine u izdanju Turističke zajednice grada Rijeke, povodom "30 godina Međunarodne karnevalske povorke Riječkog karnevala" objavili fotomonografiju. Pažani su eto skromni kao uvijek pa su na jedan drugačiji način obilježili 60 godina litnjeg karnevala.
Ova izložba trebala je biti prigoda da se na jednom mjestu okupe svi oni koji su tijekom protekla šest desetljeća dali svoj doprinos, jednako tako i da se sjetimo svih onih kojih više nema među nama a dali su svoj veliki doprinos promociji svega onoga što su maškare i drugi zanesenjaci dosad radili pa i više od toga, jer tradicija karnevala u gradu Pagu traje stoljećima. Tu prvenstveno mislim na idejnog tvorca Matu Portadu, nezaobilaznog i zaštitnog znaka paškog karnevala Stjepana Sabalića - Stipu Korena i Zvonka Usmijanija.


Nazočnima se u ime "Markovih pogrebnika" obratio jedan od najstarijih članova Ivo Fabijanić, evocirajući uspomene na zbivanja i ljude kojih više nema među nama, predstavljajući nove odore koje će pogrebnici nositi za vrijeme karnevala. Na jedan kritički "karnevalski-šulaciv" način, Ivo se osvrnuo na taj mali pano na kojem su izložene fotografije pogrebnika.

Na tom panou nalazi se jedna moja fotografija, a sada premijerno predstaljam jednu fotografija pogrebnika sa početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Izložbu je i karnevalske svečanosti otvorila predsjednica Karnevalske udruge Markova kumpanija Ivanka Benzia.

Vrijedilo se okrijepiti i poslužiti fritama, koje su uistinu bile odlične.

Nakon izložbe na gradskom trgu upriličen je koncert Gradske glazbe Pag, sa izuzetno dobro pripremljenim programom u kojem je ravnopravno učestvovala i publika.


Večer je okončana tradicionalnim paškim kolom, koji je pokupio i staro i mlado, i sve goste koji vrlo brzo prihvate ritam i "kolaju" zajedno sa domaćinima. To je ta radost i zajedništvo paškog litnjeg karnevala.

DRUGI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Drugi dan karnevalskih ludovanja donosi nam "Socij – Tanci po starinski". Sociji su bile družine muškaraca koji su dolazili na ples koji se organizirao po kućama. Stari Pažani su prepričavali kako bi momci došli na ples, platili ples pod mišnjicama ili harmonikom. Cure su sjedile naokolo. Momak koji bi zamolio curu za ples, morao joj se nakloniti.

Tako su i ovu večer članovi Gradske glazbe Pag upriličili stari paški "socij" u tradicionalnoj nošnji. Mišnica nije bilo premda su mišnice glazbalo na kojem se svira solo svirka i kao pratnja za paški tanac.

Plesala se "Rašpa" duštveni ples iz pedesetih godina 20. st., danas gotovo zaboravljen. Rašpa se pleše u parovima, plesači su jedan nasuprot drugog udaljeni 30 – 50 cm, držeći se za opružene ruke naprijed. Prilikom plesa noge se pomiču uz plesnu podlogu naprijed – natrag. Vjerovati je da je po tom načinu plesa i dobio naziv rašpa (turpija).

Paški karneval je nezamisliv bez svojih zaljubljenika (fanova), oni koji su spremni sve žrtvovati za zajedništvo i druženje. Vjerne članice karnevalskih običaja, Doris Paro Grubišić i Snježana Vičević Čepulo, pripremile su "pandešpanj" i "štrike", tradicionalne kolače koje su izrađivale paške benediktinke, i koji su bili sastavni dio "socija". Nije nimalo lako bilo uraditi štrike u obliku broja 60 koji je označavo trajanje pšakog ljetnog karnevala. Moja generacija je pokazala svojim učešćem koliko joj je stalo do tradicije.

Po okončanju ove izuzetne karnevalske večeri, članovi su ponudili goste sa ovim delicijama.

TREČI I ČETVRTI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Treća i četvrta večer ponudile su retrospektivu zimskog paškog karnevala. Pa smo tako treću večer gledali sve prisutnu "Pagoviziji", amatersku družinu paških glumaca koji na samo svoj način kroz humor i glazbu aktualiziraju društveni i politički život u gradu Pagu tijekom godine.

Zatim smo mogli pogledati i "Metajnarski banak", karnevaliste iz susjedne nam Metajne koji već nekoliko godina održavaju ljetni karneval koji je postao dio paškog ljetnog karnevala. I dalje treba pružati svu logističku pomoć našim dragim Metajnarima da i njihov ljeni karneval postane dio tradicije Metajne.

Četvrta večer bila je prepuštana djeci, dječjem zboru "Vijolice" koje pregano vodi Sanja Dobrijević, te Maloj školi Gradske glazbe Pag.

Kod djece se moglo osjetiti i doživjeti kako paški karneval ne treba brinuti za svoju budućnost. Sa koliko samoprijegora, radosti, maski i mašte djeca mogu dati svoj cjelokupni doprinos ovakvoj jednoj manifestaciji.

PETI DAN MAŠKARANA POVORKA

Kao po starom običaju od nekadašnjeg trajektnog pristaništa na Goliji uz pratnju članova KUD-a "Družina" u paškoj narodnoj nošnji, uz Gradsku glazbu, paški pivači po starinski sa barjacima i gradonačelnika koji će to biti još vrlo malo, bezbroj razdraganih maškara, krenula je karnevalska povorka koja će biti stacionirana na gradskom trgu.

Ushit je sve prisutan, kako kod samih učesnika, tako i gostiju, koji neumorno fotografiraju i svoje uradke šalju diljem svijeta. Ta nepregledna rijeka približavla se glavnom gradskom trgu na kojem više ni igla nije mogla stati.






Karnevalsko ludovanje započinje onoga trenutka kada gradonačelnik Paga preda ključeve grada princu karnevala i kada na simboličan način maškare preuzimaju vlast u gradu na dva dana.


Prije tog simboličnog čina predsjednik hrvatske udruge karnevalskih gradova (HUK), Ivan Prpić uručio je priznanja organizatorima karnevala, Anti Fabijaniću, gradonačelniku grada Paga, te direktorici Turističke zajednice grada Paga, Vesni Karavanić, te karnevalskoj udrugi Markova kumpanija. Ista udruga dobila je priznanje FECC-a, europske udruge karnevalista, koje je primila Ivanka Benzia, predsjednica Markove kumpanije a priznanje joj je uručio Josip Silov, potpredsjednik FECC-a.



Nakon što je gradonačelnik uručio ključeve princu karnevala započelo je prvo paško kolo, koje po tradicijskom običaju prvi povede paški gradonačelnik u narodnoj nošnji.

Paško kolo je glavni pokretač paškog karnevala, ono je sinonim karnevala, pored domaćih u kolo se uključuju i gosti koji korak po korak uče kolat. Kada jednom naučiš kolat, teško se toga možeš osloboditi. Jedva čekaš da započne drugo kolo kako bi uživao u toj čaroliji plesa.

Maskirana zabava potrajala je do sitnih jutarnjih sati. Prisutne na gradskom trgu zabavljali su Tri tenora, KUD Družina, Mantock Samba Show, D' Beny Band, Karnevalska udruga Kobre Kutina, i naravno sveprisutna i bez koje je nezamisliv paški karneval, Gradska glazba Pag.

ŠESTI DAN SPALJIVANJE MARKA

Subota je bila šesti dan karnevalskih zbivanja u gradu Pagu. Na gradskom trgu okupilo se na stotine maškaranih i nemaškaranih Pažana i njihovih gostiju. Paško kolo opet je svih objednilo.
Ludovanje se nastavilo s plesom, zabavom, nastupom Gradske glazbe Stankovci, karnevalista iz Kutine, uz domaće snage i sveprisutnu klapu "Sol".
Tužna karnevalska povorka sa mesopustom Markom krene od spomenika čipkarici prema gradskom trgu. Ljudi obično zastanu kada vide da se nosi lijes. To je neuobičajen čin za karnevalske priredbe.

Tim trenucima Pagom zavlada karnevalska tuga, članovi Markove armije složno nose lijes a prate ih Markovi pogrebnici koji pjevaju svoje psalme. Gradska glazba uz zvukove pogrebnih marševa doprate lijes do glavne bine, gdje se lijes izloži.

Tada se pred svjedocima pročita oporuka Marka, kojeg se proglasi krivcem za sve nedaće, kojeg po starom paškom običaju zapale na gradskom mostu. Tim činom i formalno je okončan ljetni karneval.

Za kraj još slijedi zadnje paško kolo koje je ove godine trajalo cijeli sat vremena. Pa tko živ, tko mrtav.
Marko zaplovi paškom valom obično u smjeru koji vjetar puše i nemalo puta iznenadi kupače na paškim plažama na Bašaci kao dragi gost uz poruku: vidimo se i dogodine.

I ove godine podjeljen je karnevalski list "Baš nas briga", koji se uvijek rada čita.
Da krv nije voda još dvije fotografije moje djece koji uglavnom prisustvuju paškom ljetnom karnevalu.



Neke fotografije izvor internet:
Fotografija Marka na plaži:Ante Negulić-Peca

10.08.2019. u 18:15 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2019 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN