ISKONSKI PAG

subota, 10.08.2019.

60.JUBILARNI PAŠKI LJETNI KARNEVAL




60.JUBILARNI PAŠKI LJETNI KARNEVAL

Ovogodišnji 60. jubilarni ljetni paški karneval, trajao je kao niti jedan do sada, punih šest dana. Kada karneval počne, sve drugo zamire. Biti u gužvi maski važnije je nego odabrani ljetni odmor u gradu Pagu. I glazba je posebna. Izvodi je paška glazba kao marševsku sa laganim prelazima na ritam valcera. Tada se domaći i strani uhvate u živi lanac zvano "paško kolo" ili popularni "tira-ra-rara-bomba", a paška pijaca postaje veliki nogometni stadion, gdje se publika, ovdje tancaduri (plesači) njišu do nesvijesti. Stisak ruke tancadura (plesača) do tebe, ne da ti mogućnost da samo tako odstupiš iz kola. Duljina trajanja kola određuje koliku količinu znoja i sve one litre bevande, gemišta ili piva će napustiti tvoje tijelo. To je čar paškog karnevalskog kola.




NAJSTARIJI LJETNI KARNEVAL NA JADRANU

Na ideju tadašnjeg paškog gradonačelnika Mate Portade, organizira se ljetni karneval kao repriza zimskog karnevala u svrhu turističke promiđbe grada Paga. Nije to bila samo novost za goste, nego i za žitelje Paga. Pored svih opiranja, nije trebalo Pažane previše nagovarat na taj čin, nego su sa istim žarom kao prema zimskom karnevalu, a kao takvi, jedinstveni, privukli sve generacije Pažana na gradsku pijacu, pa čak i na gradsku plažu.

Da je paški ljetni karneval doista najstariji ljetni karneval na Jadranu, potvrđeno je 28. travnja 2015. u kongresnoj dvorani hotela "Neboder" u Rijeci gdje je održana Proljetna skupština Hrvatske udruge karnevalista (HUK), na kojoj je prihvaćena sva dokumentacija i članci iz dnevnih novina, iz kojih je vidljivo da je 1. Ljetni paški karneval organiziran koncem srpnja mjeseca 1959. godine.


PRVI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Na prepunom gradskom trgu Petra Krešimira IV 22. srpnja 2019. započeo je 60. jubilarni Paški ljetni karneval.
U Kneževom dvoru u organizaciji udruge Markova Kumpanija otvorena je izložba pod nazivom "60. lita litnjeg karnevala".

Po mojem skromnom sudu cijeloj prezentaciji prišlo se vrlo površno. Naslovnice karnevalskog lista "Baš me briga" i "Baš nas briga", veliki formati fotografija kako se nekada u Pagu maškaravalo i jedan mali pano koji je predstavio "Markove pogrebnike", ispod je nivoa proslave 60. obljetnice paškog ljetnog karnevala.



Riječki karnevalisti su 2013. godine u izdanju Turističke zajednice grada Rijeke, povodom "30 godina Međunarodne karnevalske povorke Riječkog karnevala" objavili fotomonografiju. Pažani su eto skromni kao uvijek pa su na jedan drugačiji način obilježili 60 godina litnjeg karnevala.
Ova izložba trebala je biti prigoda da se na jednom mjestu okupe svi oni koji su tijekom protekla šest desetljeća dali svoj doprinos, jednako tako i da se sjetimo svih onih kojih više nema među nama a dali su svoj veliki doprinos promociji svega onoga što su maškare i drugi zanesenjaci dosad radili pa i više od toga, jer tradicija karnevala u gradu Pagu traje stoljećima. Tu prvenstveno mislim na idejnog tvorca Matu Portadu, nezaobilaznog i zaštitnog znaka paškog karnevala Stjepana Sabalića - Stipu Korena i Zvonka Usmijanija.


Nazočnima se u ime "Markovih pogrebnika" obratio jedan od najstarijih članova Ivo Fabijanić, evocirajući uspomene na zbivanja i ljude kojih više nema među nama, predstavljajući nove odore koje će pogrebnici nositi za vrijeme karnevala. Na jedan kritički "karnevalski-šulaciv" način, Ivo se osvrnuo na taj mali pano na kojem su izložene fotografije pogrebnika.

Na tom panou nalazi se jedna moja fotografija, a sada premijerno predstaljam jednu fotografija pogrebnika sa početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Izložbu je i karnevalske svečanosti otvorila predsjednica Karnevalske udruge Markova kumpanija Ivanka Benzia.

Vrijedilo se okrijepiti i poslužiti fritama, koje su uistinu bile odlične.

Nakon izložbe na gradskom trgu upriličen je koncert Gradske glazbe Pag, sa izuzetno dobro pripremljenim programom u kojem je ravnopravno učestvovala i publika.


Večer je okončana tradicionalnim paškim kolom, koji je pokupio i staro i mlado, i sve goste koji vrlo brzo prihvate ritam i "kolaju" zajedno sa domaćinima. To je ta radost i zajedništvo paškog litnjeg karnevala.

DRUGI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Drugi dan karnevalskih ludovanja donosi nam "Socij – Tanci po starinski". Sociji su bile družine muškaraca koji su dolazili na ples koji se organizirao po kućama. Stari Pažani su prepričavali kako bi momci došli na ples, platili ples pod mišnjicama ili harmonikom. Cure su sjedile naokolo. Momak koji bi zamolio curu za ples, morao joj se nakloniti.

Tako su i ovu večer članovi Gradske glazbe Pag upriličili stari paški "socij" u tradicionalnoj nošnji. Mišnica nije bilo premda su mišnice glazbalo na kojem se svira solo svirka i kao pratnja za paški tanac.

Plesala se "Rašpa" duštveni ples iz pedesetih godina 20. st., danas gotovo zaboravljen. Rašpa se pleše u parovima, plesači su jedan nasuprot drugog udaljeni 30 – 50 cm, držeći se za opružene ruke naprijed. Prilikom plesa noge se pomiču uz plesnu podlogu naprijed – natrag. Vjerovati je da je po tom načinu plesa i dobio naziv rašpa (turpija).

Paški karneval je nezamisliv bez svojih zaljubljenika (fanova), oni koji su spremni sve žrtvovati za zajedništvo i druženje. Vjerne članice karnevalskih običaja, Doris Paro Grubišić i Snježana Vičević Čepulo, pripremile su "pandešpanj" i "štrike", tradicionalne kolače koje su izrađivale paške benediktinke, i koji su bili sastavni dio "socija". Nije nimalo lako bilo uraditi štrike u obliku broja 60 koji je označavo trajanje pšakog ljetnog karnevala. Moja generacija je pokazala svojim učešćem koliko joj je stalo do tradicije.

Po okončanju ove izuzetne karnevalske večeri, članovi su ponudili goste sa ovim delicijama.

TREČI I ČETVRTI DAN KARNEVALSKIH DOGAĐANJA

Treća i četvrta večer ponudile su retrospektivu zimskog paškog karnevala. Pa smo tako treću večer gledali sve prisutnu "Pagoviziji", amatersku družinu paških glumaca koji na samo svoj način kroz humor i glazbu aktualiziraju društveni i politički život u gradu Pagu tijekom godine.

Zatim smo mogli pogledati i "Metajnarski banak", karnevaliste iz susjedne nam Metajne koji već nekoliko godina održavaju ljetni karneval koji je postao dio paškog ljetnog karnevala. I dalje treba pružati svu logističku pomoć našim dragim Metajnarima da i njihov ljeni karneval postane dio tradicije Metajne.

Četvrta večer bila je prepuštana djeci, dječjem zboru "Vijolice" koje pregano vodi Sanja Dobrijević, te Maloj školi Gradske glazbe Pag.

Kod djece se moglo osjetiti i doživjeti kako paški karneval ne treba brinuti za svoju budućnost. Sa koliko samoprijegora, radosti, maski i mašte djeca mogu dati svoj cjelokupni doprinos ovakvoj jednoj manifestaciji.

PETI DAN MAŠKARANA POVORKA

Kao po starom običaju od nekadašnjeg trajektnog pristaništa na Goliji uz pratnju članova KUD-a "Družina" u paškoj narodnoj nošnji, uz Gradsku glazbu, paški pivači po starinski sa barjacima i gradonačelnika koji će to biti još vrlo malo, bezbroj razdraganih maškara, krenula je karnevalska povorka koja će biti stacionirana na gradskom trgu.

Ushit je sve prisutan, kako kod samih učesnika, tako i gostiju, koji neumorno fotografiraju i svoje uradke šalju diljem svijeta. Ta nepregledna rijeka približavla se glavnom gradskom trgu na kojem više ni igla nije mogla stati.






Karnevalsko ludovanje započinje onoga trenutka kada gradonačelnik Paga preda ključeve grada princu karnevala i kada na simboličan način maškare preuzimaju vlast u gradu na dva dana.


Prije tog simboličnog čina predsjednik hrvatske udruge karnevalskih gradova (HUK), Ivan Prpić uručio je priznanja organizatorima karnevala, Anti Fabijaniću, gradonačelniku grada Paga, te direktorici Turističke zajednice grada Paga, Vesni Karavanić, te karnevalskoj udrugi Markova kumpanija. Ista udruga dobila je priznanje FECC-a, europske udruge karnevalista, koje je primila Ivanka Benzia, predsjednica Markove kumpanije a priznanje joj je uručio Josip Silov, potpredsjednik FECC-a.



Nakon što je gradonačelnik uručio ključeve princu karnevala započelo je prvo paško kolo, koje po tradicijskom običaju prvi povede paški gradonačelnik u narodnoj nošnji.

Paško kolo je glavni pokretač paškog karnevala, ono je sinonim karnevala, pored domaćih u kolo se uključuju i gosti koji korak po korak uče kolat. Kada jednom naučiš kolat, teško se toga možeš osloboditi. Jedva čekaš da započne drugo kolo kako bi uživao u toj čaroliji plesa.

Maskirana zabava potrajala je do sitnih jutarnjih sati. Prisutne na gradskom trgu zabavljali su Tri tenora, KUD Družina, Mantock Samba Show, D' Beny Band, Karnevalska udruga Kobre Kutina, i naravno sveprisutna i bez koje je nezamisliv paški karneval, Gradska glazba Pag.

ŠESTI DAN SPALJIVANJE MARKA

Subota je bila šesti dan karnevalskih zbivanja u gradu Pagu. Na gradskom trgu okupilo se na stotine maškaranih i nemaškaranih Pažana i njihovih gostiju. Paško kolo opet je svih objednilo.
Ludovanje se nastavilo s plesom, zabavom, nastupom Gradske glazbe Stankovci, karnevalista iz Kutine, uz domaće snage i sveprisutnu klapu "Sol".
Tužna karnevalska povorka sa mesopustom Markom krene od spomenika čipkarici prema gradskom trgu. Ljudi obično zastanu kada vide da se nosi lijes. To je neuobičajen čin za karnevalske priredbe.

Tim trenucima Pagom zavlada karnevalska tuga, članovi Markove armije složno nose lijes a prate ih Markovi pogrebnici koji pjevaju svoje psalme. Gradska glazba uz zvukove pogrebnih marševa doprate lijes do glavne bine, gdje se lijes izloži.

Tada se pred svjedocima pročita oporuka Marka, kojeg se proglasi krivcem za sve nedaće, kojeg po starom paškom običaju zapale na gradskom mostu. Tim činom i formalno je okončan ljetni karneval.

Za kraj još slijedi zadnje paško kolo koje je ove godine trajalo cijeli sat vremena. Pa tko živ, tko mrtav.
Marko zaplovi paškom valom obično u smjeru koji vjetar puše i nemalo puta iznenadi kupače na paškim plažama na Bašaci kao dragi gost uz poruku: vidimo se i dogodine.

I ove godine podjeljen je karnevalski list "Baš nas briga", koji se uvijek rada čita.
Da krv nije voda još dvije fotografije moje djece koji uglavnom prisustvuju paškom ljetnom karnevalu.



Neke fotografije izvor internet:
Fotografija Marka na plaži:Ante Negulić-Peca

10.08.2019. u 18:15 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2019 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN