ISKONSKI PAG
petak, 10.05.2019.
GASTRO DANI U GRADU PAGU
U organizaciji Turističke zajednice grada Paga i SŠ Bartol Kašić iz Paga od od 1. do 5. svibnja održani su "Gastro dani – Pag na meniju".
Srijeda, 1.5. u Kneževom dvoru započeli su Gastro dani gdje su predstavnici SŠ Bartul Kašić i Turističke zajednice grada Paga predstavili projekt "Pag na meniju".
Ravnateljica SŠ Bartol Kašić Marija Pećirko, predstavljajući projekt "Pag na meniju" upoznala je nazočne da je to projekt koji traje od 2007. godine i koji je dio manifestacije "Ca, ča, što se nekad kuhalo na mom otoku" u sklopu Dana Zadrske županije sa ciljem obnove tradicionalne kuhinje našeg otoka. Kako bi se sačuvala gastro baština otoka Paga i promocija tradicionalnih jela, izdana je knjižica recepata čije je prvo izdanje bilo 2014. godine, a 2017. i njeno drugo prošireno izdanje. U knjižici se nalaze recepti zapisani dijalektom (paškim, novaljskim, kolanjskim i povljanskim), sa prevodom na hrvatski standardni jezik.
Na kraju se gospođa Pećirko zahvalila svim vrijednim djelatnicima SŠ Bartol Kašić koji svojom preganošću prenose vještine kuhanja na mlađe uzraste.
Nakon uvodnog govora nazočnima se obratila direktorica Turističke zajednice Pag, gospođa Vesna Karavanić koja je kazala da ima zadovoljstvo otvoriti izložbu svoje kolegice i sugrađanke Alenke Festini, koja je kroz dva desetljeća bavljenja novinarstvom, svojim aparatom usput bilježila mnoge događeje i dokumentirala ih.
Alenka Festini je pisala za mnoge tiskane medije, između ostalih za Zadarski list, Novi list, Vjesnik, Večernji list, Jutarnji list i mnoge druge. S posebnom pozornošću je pratila zanimljivosti paškog ovčarstva i sve što je vezano za proizvodnju najznačajnijeg paškog proizvoda, paškog sira. Tako je nastao ovaj niz od 29 fotografija koje je autorica prezentirala i sa pravom potvrdila naziv izložbe "Pag, grad paškog sira".
U ime Paške sirane izložbu predstavila i otvorila voditeljica marketinga Martina Pernar Škunca, kazavši:"Poslužiti ću se riječima moje kolegice Ane Fabijanić koja predivno opisuje priču Paške sirane. Priča o Paškoj sirani nije priča o poslovnom uspjehu jedne obitelji. Priča je to o generacijama mnogih otočkih obitelji koje su zajedno disale slani paški zrak, strepile nad svojim stadom u hladnim zimama i sušnim ljetima, priča o stotinama vrijednih ruku koje su oblikovale sir unoseći u njega čežnju za nekim sporijim vremenima i toplim domaćinstvom."
Na kraju je naglasila da je 70 godina postojanja Paške sirane stup gospodarstva grada Paga i mnogo više od toga.
Za vrijeme razgledavanja izložbe, nazočni su se mogli i počastiti paškim sirom kojeg je osigurala Paška sirana.
Navečer prvog dana manifestacije Gradska glazba Pag je priredila promenadni koncert na glavnom gradskom trgu u Pagu.
Doista je bilo lijepo uživati u mnogim uspješnicama koje su izveli vrijedni paški glazbari sa svojim voditeljom, Brankom Barbirom.
Četvrtak, 2.5. drugi dan Gastro dana započeo je ujutro sa razgledavanjem grada Paga uz stručnog vodiča, a naglasak je stavljen na :"solarstvo, stari grad i izložba solarstva".
Glavni događaj dana bilo je predavanje u Kneževom dvoru poznatog chefa Mate Jankovića sa temom: "Budućnost gastronomije na otoku Pagu".
Nadao sam se da će ovom predavanju nazočiti veći broj ljudi obzirom na popularnost chefa Mate Jankovića, međutim to ipak nije bilo tako.
Skroman broj nazočnih odslušalo je chefa Matu Jankovića sa ne baš jasnim porukama o budućnosti gastronomije na otoku Pagu.
Mate Janković je otvorio svoj ekspoze sa time kako vuče korijene sa ovog otoka. Otkrio je da su njegova nona i mama sa ovog otoka. Ispričao nam je kako su mu još uvijek u sječanju lovljenje "glavoča" ispred kafića "Lord" u Pagu, i kako sve mirise i okuse svojega djetinjstva vuče sa ovog otoka, stoga nije ni čudo da su oni prisutni u njegovoj kuhinji.
Jako puno se zadržao na paškom siru, za kojeg je govorio da je to brend ne samo ovog otoka, nego i cijele države i da paški sir zauzima posebno mjesto u njegovoj kuhinji.
Svoje izlaganje gospodin Janković je završio tvrdnjom da na otoku ima još dosta interesantnih namirnica koje se može izbrendirati gdje je naglasak stavio na "puževima", o kojima se jako malo zna i koje se jako malo koristi u gastronomiji. Zaključio je da bi to trebalo biti ono autohtono što može ponuditi gastronomija otoka Paga.
Na kraju su nazočni mogli postavljati pitanja gospodinu Jankoviću. Ja sam iskoristio prigodu i postavio tri pitanja.
Prvo moje pitanje je bilo, kada je gospodin Janković otkrio svoj genetski kod, onda iz tog koda može iščitati pašku sujetu i da mi Pažani volimo rado pitati, "ki je on, koga roda je on", jer Pag se voli dičiti svojom djecom.
Drugo pitanje odnosilo se o pojavi hiperinflacije autohtonih jela u Hrvatskoj, kako on gleda na to, iako sam odmah kazao da apsolutno ništa nemam protiv autohtonih jela.
I treće pitanje, kako gleda na pojavu da se u hrvatskim restoranima čak onim ekskluzivnim, gostima prodaju sirevi koji nisu autohtoni od ovčijeg sira. Paški proizvođači sira kao paški sir proizvode i sireve od kravljeg mlijeka koji nose oznaku "Paški sir".
Što se tiće svog genetskog koda, gospodin Janković mi je odgovorio da mi neće otkriti svoju obitelj, barem ne ovako javno, kaže da je to informacija za u četri oka. Prihvatio sam taj njegov osobni stav, iako je on mene pitao koje sam godište. U tom osobnom čuvanju privatnosti, onda bi se gospodin Janković trebao suzdržati pitanja i tuđe osobnosti. Poštuješ svoje, poštuj i tuđe.
Na drugo pitanje o hiper inflaciji autohtonih jela u Hrvatskoj mi je odgovorio da se ne slaže sa mnom da je prisutna hiper inflacija autohtonih jela u Hrvatskoj.
Prihvatio sam taj njegov odgovor znajući da je hrvatska kuhinja mješavina svih naroda koji su prošli ovim našim prostorima i povijesno imali utjecaj na naše kuhinje. Paški "pandešpanj" sigurno nije autohtono jelo po svom nazivu, ali mi ga kao takvog prodajemo i dičimo se kao da je isključivo naš.
Na posljednje pitanje mi je odgovorio da je to zločin i da ne može vjerovati da se tako nešto može desiti.
Ispričao sam mu svoje iskustvo sa time i to u poznatom dalmatinskom restoranu gdje su mi kao članovima banda Tutti Fruti, pirati prodali vlastitu kazetu, meni paški sir od kravljeg mlijeka.
Na kraju me jako iznenandio odgovorom mladoj učenici SŠ Bartol Kašić u Pagu na njeno pitanje o budućnosti mladog ugostiteljskog kadra i njihovom zapošljavanju i napredovanju jednostavno kazao ono što je bilo ne prihvatljivo, i nakon čega je cijeli skup zanijemio.
Nazvati profesore na toj školi "uhljebima" je bio ispod svake razine jednog chefa kao što je gospodin Mate Janković.
Obrazovanje ima veliku ulogu u stvaranju novih mladih kadrova u ovoj državi kojoj je turizam glavna gospodarska grana. Škole kao ova na Pagu su baza koju treba čuvati i njegovati i dati im svu podršku, jer se skoro ovi kadrovi neće imati gdje školovati. Ukoliko se to dogodi otvoriti će se mjesta za kvaziedukaciju nekompetetnih osoba. Umjesto da se gospodin Janković kao čovjek sa paškim genima ponudio školi kao profesionalac koji ima i medijsku pozornost kao nadogradnja u obrazovanju kadrova u SŠ Bartol Kašić u Pagu, on je definitivno ubio svaku nadu toj mladoj učenici, možda budućoj chefici.
Takva gesta gospodina Jankovića svakako bi bila velika dobit svima koji žele da sutra na ovim našim prostorima imamo chefova poput gospodina Mate Jankovića.
Na kraju je bila interesantna rasprava po pitanju "puževa" kao autohtonoj gastro ponudi otoka Paga.
Iz rasprave je bilo vidljivo da se oko toga još uvijek gubimo i da bi se baš na tom polju trebali pokazati kuhari ili chefovi poput gospodina Jankovića, zauzeti jasan stav o toj vrlo interesantnoj namirnici.
Gastro dani su tu večer okončani po paškim restoranima, gdje je goste uveseljavala klapa "Batarele":
Petak, 3.5. treći gastro dan nastavio se sa "Dan otvorenih vrata u Paškoj sirani", kako se radi najbolji sir na svijetu?
Iz više razloga sam odlučio otići na ovaj Dan otvorenih vrata. Prvo zato što sam htio vidjeti tu tvornicu i moderni način proizvodnje paškog sira, i drugo što je moja majka dio povijesti sirane.
Poveo sam i Matea sa sobom da i on vidi i doživi čaroliju izrade paškog sira iako je još premali da bi sve to razumio. Po dolasku dočekali su nas domaćini, dali nam opremu i grupa je krenula u obilazak sirane. Vodič nam je bila Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u sirani. Prošli smo stroge uvjete dezinfekcije i ušli u prostor u kojem se vrši pasterizacija mlijeka i prerada sira. Tu su mirisi koje su djeca teško podnosila.
Nakon toga odvedeni smo do "salamure" gdje se sir u bazenima sa slanom vodom pusti da odleži dva dana nakon prerade.
Na kraju smo ušli u onaj najimpresivniji dio sirane, mjesto gdje se sir čuva, njeguje i priprema za prodaju.
Domaćini su nam pripremili za degustaciju sve vrste sireva koje proizvode.
Na povratku jedno iznenađenje za mene. Po zidovima sirane izložene su fotografije i one od stare sirane, i tu sam naišao na fotografiju moje majke, koju sam im ustupio kada su slavili 70 godina rada, i tom prigodom su u Kneževom dvoru u Pagu, imali izložbu starih fotografija. Sama Martina mi je kazala da je to jedna od rijetkih i dragocijenih fotografija stare sirane. Tu se jasno vidi alat kojim se služila moja majka kada se sir (kujata) trebala pretvoriti u grudice. Vrlo emotivan trenutak i za mene. Bilo je ovo jedno lijepo iskustvo na ovim gastro danima.
Na večer je chef Mate Janković kuhao u restoranu "Na Tale", a večer je uljepšavala klapa "Ad Hoc".
Subota, 4.5. četvrti gastro dan započeo je sa jutarnjom utrkom: "Run & Taste Island Pag". Dionice koje su se trčale bile su od 2,5 i 5 km. Utrka je bila humanitarnog karaktera.
Navečer su gastro dani nastavljeni u paškim restoranima, a za zabavu je bila zadužena klapa "Sol".
Nedjelja, 5.5. peti gastro dan bio je obilježen jednom novom ponudom. Svi zainteresirani su se trebali okupiti na parkiralištu kod Gradskog groblja od kuda sa sa stručnim vodičem krenuli u "Obilazak staze zagrljaj kamena i vjetra".
Vjerujem da su oni najhrabriji i voljni uživanja u paškom krajoliku, paškom kamenjaru uživali u prekrasnim pogledima na otok koji im se pružao sa tih destinacija.
Bilo je lijepo i interesantno za vrijeme gastro dana u gradu Pagu. Tradiciju paške gastronomije treba čuvati i dati je punu podršku. Vrijedni ljudi iz SŠ Bartol Kašić trude se da se ta tradicija očuva i još dodatno oplemi i u tim njihovim nastojanjima i entuzijazmu koji pokazuju treba podržati od gradskog poglavarstva pa do svih čimbenika u turističkoj ponudi grada i otoka Paga.
| < | svibanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE