ISKONSKI PAG

nedjelja, 17.02.2019.

AKREDITACIJA





Odluka je bila da ćemo poć pogedat dječju karnevalsku povorku. Zna san ja da će on doć do grada baren do pocetka utakmice Rijeke i Hajduka. Našli smo se na kafu prije nego je pocelo. Pozdravja ga meštar Toni.
- Ca ti je to oko vrata, ca si posta komunalni redar?
- Ne, nego akreditacija za slikivanje.
- Veliki slikar pa su ti to dali, i to si dobi preko veze.
- Ca Tebe briga kako san ja to dobi, ja ću intanto bit sa onu stranu konopov.
- Budi, jebe se meni, cini ca očeš. Ca nećeš poć gedat utakmicu?
- Oću kako ne, jaka utakmica pa da Matea zakinen za te gluposti, samo se živcirat pred televizju.
- Ca nisi poša na Rujevicu, pa da daš podršku Miškoviću.
- Di Te vodi taj govor?, znan ja dobro na ca Ti misliš. Covik je ucini nešto za sebe, ali i za svoje misto i sada mu to triba srušit. Od Voloskog do Lovrana sve one vile uz more su imale svoj pristup moru. Kako to da to nikoga ni smitalo, nego imamo najlipši lungo mare na svitu od cetiri kilometra hoda. Sada ono coviku triba srušit, jer mi neznamo drugo nego rušit. Gradonačelnik triba ucint sve da se ta šetnica spasi, a Ti perdi ca očeš. Od vile Jerke do Franća Dudulice, svaka kuća ima svoj mulić, da su baren i oni šetnice ugradili kako bi bilo lipo šećat do Bašace da ne moraš mislit da te na onoj uskoj cesti ne satere auto.
- Dobro ti to Bebiću govoriš, ali zakon je zakon.
- Da se svi deržiju zakona kaj pijan plota, di bimo mi bili? Ala, popi tu kafu i odi ća a ja gren slikivat da cakod dignen na blog.
- Odi ća, pametnije ti je nego ovdi branit ca se obranit ne more i ovako ćemo vas dobit, krepala van je krava od kada se mulići u Miškovići gradiju.
- Cut ćemo se posli utakmice.
I tako san ja sa akreditacijon poša slikivat dječji karneval i na pervoga na koga san naleti je barba Borislava Ostojića sa fotoaparaton uruke, ne mogu verovat ku energiju ima taj covik u tin godišćima. Slika me je i to me cinlo kuntentog, odma više voje da ucinim par slik kako triba. Pa, pogedajte ca san ja to slika.


Svi riječki kafići puni judi, još ovo sunce, Bogon dano.


Na Korzo ispred bine se skupjaju maškare, poce je i program, dica se veseliju, a barba Borislav slikiva.


Morčići, taj riječki simbol sa karnevalskon bandiron.


Riječke mažoretkinje one malo starije i one male ke tek pocimjeju se zagrijavaju.


Gren pošpijat doli do rive di se skupjaju sve maškare i od kuda će partit povorka. Na ijade dice. Ca se cudite? 60 i više grupa, a nema grupe u kojoj nima baren sto dice, pa izracunajte.


Ima ih ki su ogladnili a da još nisu ni partili. Triba napunit akomulatore.


Triba pripremit sve rekvizite.


Opće nisan sumja da neće bit poznatih na povorki. Moj bivši igrač i još poznatiji trener košarkaša Zadra, Rudi Jugo prati svoje unuke.


Kolona se formirala, Toni je diga ruke, auti sponzora su partili i niki critniji od dice. Pocelo je dičje ludovanje.


Pocelo je šareno ludilo, svih vrsta boja i ideja, pa ajmo pomalo.


Malo starije mažoretkinje, a gradska glazba iza njih.


Vodstvo povorke sa Tonijem i krajicon karneval i pratnja stupili su na Korzo i približavaju se bini di ih ceka gradonačelnik Oberšnel.


Obi i njegove Karmeline, cekaju dicu i njihove tete i meštrove.


Gradska glazba "Trsat". Ništa bez glazbara.


Dobro, evo pomalo ca ste nervoži, mora san predstavit baren del onih ki su pomogli da ovo bude, kako se ono rece: "spektakl". Pervi Zametski Morčići.


Oni izgedaju malo drugacije od riječkih.


U kombinaciji cerno-belo.


Neću ja moć sve slike stavit, jer ih je preko ijadu.


Ca ste mislili da će pasat bez Pažaninov na Korzo. Sestre Grujicinke prate ca se dogaja.


Mateo sa matereno sa druge strane barikade, zaštitatri ga još ne pušćaju i ako in govori:-ono je moj tata.


Njoj je mat Fabijanić-Šarkovica, a ona sa mužen i malon Leonom kako i ovo lito na litnji karneval u Pag, ne propuštaju ludovanje. Paška nuka i pranuka.


Ajmo daje, na red su došli i naši Grobničani, Mateov vrtić, "Čavlič"


Svi su žuto-zeleni i palenta kumpirica.


Na red su došli i ribari i ronioci, svi zajedno sa mrižon.


Pa mali svjetioničari.


Stiže i eko vrtić iz Malog Lošinja, male šiškice.


Moščenička Draga i Grobnički Tići udruženim snagama, naprid.


Koluri koliko ti serce želi a oni bubaju u svoje bubnjeve.


Onda su došli i oni za kih judi misliju da se neznaju veselit. I, te kako!


Vrtić "Vidrice" iz Rike su male ribice i sve ca dolazi iz mora.


Imaju u mrižu u koj se vaćaju.


Došli su iz Centra za autizam. Ovo im je bila jedna vrsta terapije.


Došli su "Mići rockeri" i oduševili su me kada san vidi "Rozi u tašku".


Pa da nisu šesni, koda veceras greju na "Doru"


Pa da je fotoreporterski zanat laki, to misliju samo oni dok ne vidiju ovu sliku.


Buduća rock zvijezda.


I vođa grupe slikiva, on je "barba".


Lipo ih je vidit da se vodiju zaruke.


Loptice su došle sa Viškova.


A oni su došli iz Škrljeva, vrtić in se zove "Bambi".


Stigli su i mići Bakrani.


To su bili mali Pinokiići.


Stižu pauci i paukove mriže.


Dolaziji iz dječjeg vrtića "Delfin" iz Rike i predstavljaju rječke šešire.


Kako se ni umorili, već dvi ure govori bez stat.


Još jedan dječji vrtić iz Viškova "Majevica".


Lipi kako u jubice u proliće, a proliće tako blizu.


I tete sve u ljubičasto.


Svi zajedno za ruke.


Došle su i male gusarice.


Stigli su i Rabjani iz Lopara i imalu cu ca za pokazat. Moran priznat da san bi jubomoran. Sada bi moga postavit sto pitanja ali neću, raje ću mucat


Nisan ni to zna da oni imaju takvu nošnju i da kolaju uz mišnice. I mišnice se cujeju na dječjoj karnevalskoj povorki.


Mišnjičar svira u mišnjice.


Mladići su lipo obuceni.


Veseli Orepčići iz Crikvenice.


Stigli su iz Triblja-Bribir, dječji vrtić "Cvrčak i mrav".


Veseli Rastočinci, stigli iz dela grada ko se zove Rastočine di su oni popularni neboderi "eševi" u kojem je od jednih i vrtić.


Sa dudon u ustima.


Istrasauri stigli iz Istre.


Ovi su stigli iz Afrike.


I slon i zebra, zajedno.


Brane, slikaj me. Nisan ga prepozna. Prijatelj Arijan Verbić doktor u dječjoj bolnici Kantrida solidarizira se sa dicon u svemu.


Kostrenske mašakrice, dječji vrtić "Zlatna ribica", ovoga puta kao sovice.


Sretne male sovice.


Štrumfići, Štrumfete, Gargamel, svi su na Korzo.


Dječji vrtić "Travka" iz Senja, a kako drugo nego bura, nego snig, pahuljice.


Da ne preskocin "Markoline".


Stigli su iz Ogulina, dječji vrtić "Bistrac"


Piše in na bandiru da su z Halubja iz sv. Mateja.


Prebijenon rukon u maškare.


Miće maškare Bakar.


Koda su došli iz Istanbula, a ne iz Bakra.


Ovi se zoveju "Stare gedore".


Nisu još za hitit ove gedore.


Došli su iz Gospića, a ca drugo nego medvidi.


Roni Brmalj je jedan od najbojih fotoreportera Novog Lista, grobnički "Dondolaš" i dragi prijatelj. Brane:-prepoznal si me.


Došli su iz OŠ "Kantrida" di radiju moji dragi prijatelji profesori muž i žena Mladen i Tamara Marići.


Ovi govoriju da su kumprili.


Halubajke iz Viškova. Rekli su da ovdi muški nimaju pristupa.


Stigle su "Lampadine" z Gornje Vežice.


Svitlili su kao i prave lampadine.


Došli su iz OŠ "Vežica", Vežički Tići kao lego kocke.


Maškarana grupa Dubašnica iz Krka.


Sve versti turti na glavi. Kako se slavi rođendan?


Pozdravi slikara, da nebi ki misli ca drugo.


Oni dolaziju iz OŠ "Eugen Kumičić" kako in piše na bandiru "Kumičići".


Najveći frajer u škulu.


Divojke su in šesne.


Onda su došli "Srdočki školani", njih tri stotine sa Lukon Modrićen. Dok je njih ne tribamo se mi bojat da nećemo imat nogometaša.


Luka je sa njima.


Pehra i boća je sa njima.


Igraj moja Hrvatska, orilo se iz svih grla.


Svi ko jedan, u iston stroju za Hervatsku.


Zagrebački likovni umjetnici, stigli iz Metrople.


Vrlo interesantne maske, samo je bilo više teta nego dice.


Došli su iz OŠ "Kostrena" a zoveju se "Broštulini".


Oni su bili u totalnom zanosu.


Stigli su i delavci iz GP Krka iz OŠ "Pećine".


Oni ne tribaju mislit ki će povest pismu, jer in je učiteljica Nikolina Tomljanović pjevačica.


Ne more sve stat u ovom postu, moran otvorit još jedan, pa se prehitite na ovaj drugi.

17.02.2019. u 18:53 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< veljača, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE