Od dana kada je portal Radio Pag donio vijest da je jedan od najljepših geološko-paleontoloških dijelova otočkog krajolika, zvani "Ledenik" postao divlje odlagalište građevinskog otpada, nisam naišao na ozbiljan portal koji nije prenio i komentirao ovu vijest Radio Paga.
Okoliš je jedan od najvažnijih aspekata kako ljudskog tako i biljnog i životinjskog života. Čovjek je uvijek taj koji svjesno ili nesvjesno narušava svoj okoliš.
Predsjednik gradskog Vijeća Domagoj Vičević je u svojim predizbornim nastupima na Facebooku 4. ožujka 2015. apelirao: "Pag može i mora biti bolji, uređeniji, grad ugodan za život. To ovisi samo o nama. Spremni smo za suradnju sa zdravim snagama na političkoj sceni, jer samo zajedničkim, stručnim i predanim radom možemo doći do zajedničkog cilja. Novi ljudi na listama pokazuju da smo na pravom putu, ali biti "mlad" ne odnosi se samo na kategoriju životne dobi, već na spremnost na konstantnu edukaciju i usavršavanje, entuzijazam, uvažavanje, spremnost na beskompromisnu borbu za boljitak nas i naše djece."
Ako promjene kreću od svakog pojedinca, kako nam predlaže i Domagoj Vičević, onda odgovornost leži na institucijama koje građanstvu moraju usaditi određene vrijednosti i obveze. Promjene se mogu dogoditi samo u obliku raznih poticaja i drugih mjera koje moraju dati boljitak svima.
Obilazeći otok u potrazi za interesantnim fotografskim kadrom, fotografirao sam razna odlagališta komunalnog otpada po cijelom otoku. I to baš na onim djelovima koji se u turističkoj promiđbi reklamiraju kao biciklistički putevi.
Na kraju ljeta krenuo sam starom cestom prema svetom Duhu ne sluteći na koje ću sve interesantne scene naići i da uopće tom istom cestom neću stići do svetog Duha. Kada sam naletio na scene zvane "Balvan revolucija", u pamet mi je došao moj najveći kritičar gospodin Gligora i njegove tvrdnje u kolumni u tekstu: "Dva paška grada i dva mista" zapisao, citiram: "Unatoč tome Pag, kao grad, ostao prilično zatvorena sredina. Došljaci se u njemu, makar bili iz zajedničkog otoka, ne osjećaju uvijek ugodno. Tako će oni iz dijela otoka južnije od grada uvijek ostati "šejani", a oni iz sjevernog dijela "Kolanjci", "Novaljci", "Barbaćani", "Lunjani", pa makar se rodili u gradu generacijama poslije dolaska njihovih predaka.
Ta uskogrudnost će poticati secesionističke pobude Novalje, a kasnije i Povljane i Kolana."
Svojim fotografijama pokazati ću Vam kako se secesionistički Kolan prvi pokazao prema Pagu, prema svim biciklistima i ljubiteljima moto sporta, te raznim turistima koji više starom cestom ne mogu doći do svetog Duha, a odlagališta otpada (smeća) su kao dobrodošlica svima onima koji tom starom cestom žele doći do drugog dijela otoka. Na ponos i jednima i drugima.
Cesta Vas vodi prema sv.Marku.
Upadate u tunel sa trstikom iz kojeg se onda teško izvući unatraške.
Dolazite pred prvu prepreku.
I sa kolanjske strane znak da se dalje ne može prometovati.
Postoji alternativni pravac.
Cijelim putem, prate vas ovakvi prizori odlagališta krupnog otpada.
Vune koliko ti srce želi.
Oni koriste ove putevi i uživaju u paškoj prašini.
Konačno dođete do cilja i mjesta gdje secesionizam prestaje, a asfalt se nastavlja. Ušao sam u katastarski prostor Općine Kolan, nauživajući se prašine i smeća koliko ti srce želi. Nekada žila kucavica otoka, danas prostor za odlaganje svakojakog smeća.
Želite šetati novo uređenom šetnicom u Lokunji, pogledati kako napreduje ideja o izgradnji lječilišnog centra, naići će te na sljedeće prizore:
Početak šetnice, lijepi prizor.
Lakše odložiti u more nego na mjesto koje je prilagođeno za odlaganje takvog otpada.
Ukoliko se ukuražite starom "košinskom" cestom prema Gorici ili Košljunu, vjerujem da ćete naići na jako puno biciklista koji koriste ovu cestu, dočekati će vas mnogi ugodni prizori očuvanja okoliša.
Cijele obitelji koriste stazu.
Prvi susret sa netaknutom prirodom.
Početkom studenog mjeseca 2018. god. Valter Maričević je na svom Facebook profilu obajvio fotografije o divljem odlagalištu otpada na Julovici, da bi se mjesec dana kasnije to isto desilo i na "Ledeniku".
I tako na užem i širem dijelu grada Paga možemo naići na ovakve prizore. Sjećam se akcije "Zelena Čistka" koju su 2014. god. organizirale paške udruge: "Bataja", "Cvit soli", "Orada" i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Oni su tada napisali da je zajednička jednodnevna akcija čišćenja divljih odlagališta otpada najveći volonterski projekt u Hrvatskoj. Buđenje svijesti o stvaranju i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i Planete Zemlje, koja je naše zajedničko dobro, prvi je korak na tom putu.
Činjenica je da mnogi u gradu Pagu nisu pročitali niti čuli za ovaj apel, jer da jesu nebi nam se desio "Ledenik" i sva moguća odlagališta krutog otpada oko našeg grada.
< | veljača, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE