ISKONSKI PAG

petak, 07.12.2018.

TANKOGA NOSA

Igrali smo se dugo vrimena da vidimo ki će prije popustit. Ni moga zdurat da ne zove.
- Nisan ja zna da si ti tako tankoga nosa. I ti se nebi javi, raje bi umra, za dvi besede ca san ti reka. Ca se nabodeš na svaku?
- Ne naboden se ja na svaku, ali neću nanka da me mujenoga ciniš. Koda ja Tebi namećen smoja mišljenja. Valjda Ti imaš svoju glavu sa kojon misliš. Isto tako ja imam svoju.

- Toliko se toga u Pag dogaja, a ti ništa ne pišeš.
- Ca ću ja pisat koda me ki plaća pa ću pisat. Neka pišeju oni ki primaju plaću. Ca god da napišen ne vridi, pa se sve više mislin da ja lipo ovo sve ugasin, pa se Ti uvati pisat. I ovako ne znaš sam sa sobom di ćeš. Da je meni znat kako Ti izgubiš dan?
- Ca ja malo posla iman.
- Kako ne, moraš poć u treći maj zavarivat brodi, pa se toliko strudiš da kada popodne dojdeš doma ni ne ubedvaš, nego odma ležeš na kauč od truda.

- Samo ti zajebavaj, to ti je jedino ca znaš, baš se meni leži na kauč.
- Ne da ti žena jer da ti noge smerdiju kada ležiš blizu nje.
- Ca govoriš za ovaj muzej ca su ga otvorili u koludrice?
- Mi koludrice moramo cuvat kako i kap vode na dlanu. Koliko su one olakšale posal paškim turističkim djelatnicima. Imaju ponudu za turiste drugo lito a da nisu perston maknuli. Možda i jesu, ali to je sve ništa. Da je tamo ostala općina unutra bi ih bilo sto ki bi tamo (ne)radili i nikada ih nebi moga nać u kacelarijama. Ovako ono je jedno veliko bagastvo, ne samo za Pag.

- To imaš pravo. Kako to da nisi ša doli?
- Misli san ja poć doli, ja san još ovo lito dobi program te proslave i planira, ali se Mateo razboli i frigaj se.
- I taj mali ti je stalno bolestan.
- Jebi ga, cin pojde u vrtić odma pocmeju problemi. Ja san in i prošle godine reka neka mu odma izvadiju mandule ali da se to danas tako ne cini. Glavno da je popi na litre antibiotika. Pa da ni boje odma od malena dicu navadit na gemišt?

- Da san ja doktor i ne bi ništa drugo pili nego gemišt.
- Zato i imaš problem sa ge-ge-te-om.
- Vidiš kako ti stalno tentaš,vrag ti ne da mira, pa kada ti ca recen odma se uvridiš, zato san ti reka da si tankog nosa.
- Ca misliš da je tako tankog nosa poč na klizalište u magazini. Da se dignut starima pa da vidiju ca je od onih magazinov doli ja verujen da više nikada nebi poželili tornat se nazad.

- Opet si kontra vlasti.
- Bože sačuvaj, neka se dica skližeju koliko god in serce želi i nijedna dica u ovoj našoj lipoj Hervatskoj nemaju takvu privilegiju sklizat se u magazin soli. A, ja san se siti kako su noga puta u kanal prema klaonici kada bi zaledilo sklizali se barba mi Ivo Madona i ona njegova generacija sa važićen od mesnog doručka i igrali hokej. Koliko je onda razbijenih nosi bilo? Sitin se tete Paule u Pešanda ka je uvik tirala ih da pojdeju ča od toga leda, jer da će se poprebijat. Da Ti je samo znat koliko je onda naša teta Mare u Bakca imala posla od nacinjanja ruk i nog od padanja po ledu.

- I ti se toga sičaš?
- Kako se neću sićat kada san živi na Katine. Kako je to lipa mladost bila. Ne govorin ja da je onda bilo boje, ali je sigurno bilo drugacije nego danaska.

- To je sigurno i meni je drago da ima još judi ki se sićaju svega toga. Sada su infišali u svi ti blajdani koda onoga puta mi nismo deržali do toga.
- Kako ki! I u Pag namin ni dolazi sveti Nikola, nego sveta Lucija jušto onako kako je i don Dario reka u svon predavanju. Neću zaboravit kada smo ja i Ivo šli vidit kalcetu ca nan je donila sveta Lucija, pa je u njegovu kalcetu bilo: kapule i luka, falši zubi, šiba,baloge od miša i ca ti ja znan, on ni zna ca će ucint pogotovo kada je vidi moju kalcetu, onda je nana rekla: Ivo ali nisi vidi ca je u kalcetu u komoru kod nane stare. A, tamo mu je bila puna kalceta svega. Tako da je to bi smih i veseje za celu kuću. Možeš mislit koliko je smiha bilo gedat ga kada je od one perve kalcete vadi onu kapulu i falši zubi.

- Bebiću, da mi više nisi skinu pozdrav, jer ću pucat u tebe, znaš da ja cekan ca ćeš napisat više nego Boga vidit. Siguran san da su te pitali ca je smanon ali nisi mi sti dat gušta pa napisat par besed.
- Jušto tako. Pitali su me ca ti je sa prijatejon, pa san svima govori da si u štrajk pa da ne moreš doć do mene. Da nimaš za kafu dok Ti ne isplatiju minimalac.

- I stavi bi ruku u oganj da si to tako i govori.
- Jušto tako škveranu.

Dio fotografija izvor:internet

<	prosinac, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE