Na današnji dan 21. srpnja 1945. u Šibeniku se rodio hrvatski brodograđevni inženjer, doktor znanosti, stručnjak međunarodnog ugleda na polju projektiranja brodova posebne namjene, Krste Juras, nadasve pjesnik, autor s tri objavljene zbirke i tekstopisac pjesama koje su uglazbljene i koje su postale veliki hitovi.
Samo onaj tko je živo u gradovima Pagu i Šibeniku, šetao paškim i šibenskim kalama može osjetiti povezanost ova dva grada kojih je u arhitektonskom smislu obilježio svjetski poznati arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac. Gradu Pagu sačinio je urbanistički projekt novog renesansnog grada Paga, gradu Šibeniku katedralu Svetog Jakova kao vrhunsko djelo europske arhitekture.
Šibenske kale
Zvone i sad moje kale
Koracima, dragom pismom
Ostale su iste kale
Samo ljudi isti nismo
Jedan sam od onih sretnika koji je imao tu sreću živjeti u oba grada. U Šibeniku sam nailazio na svoje Pažane, koji su živjeli u Šibeniku, kao i dio moje obitelji, ali nikada se nisam nadao da ću u jednoj od paških ulica pronaći Šibenčana koji se zove, Krste Juras.
Sada, zašto jedan Šibenčanin ne bi živio u gradu Pagu? Nema prijepora, štoviše bilo bi jako lijepo da ih je i više. Krste Juras nije bilo koji Šibenčanin. Krste Juras jedan je od rijetkih koji se može pohvaliti Nagradom Grada Šibenika za iznimno promicanje Šibenika u svojim pjesmama. Čovjek čija je pjesma, «Šibenska balada», postala himnom grada Šibenika.
O, šibenska pismo tiha
Sve si rekla u dvi riči
Napila si žedne usne
Mogu na kraj svita ići
O, šibenska pismo mila
Sve si bila, i sve jesi
Lanterna mi noćas budi
Put mi kaži i ponesi
Ovaj Varoški Šibenčanin podario nam je neke od najljepših stihova domaće književnosti, a brojne pjesme nadživjeti će ne samo autora, nego i generacije poslije njega koje će uživati u tom stvaralačkom opusu.
Dalmacija u mom oku
Vidim jata onih istih ptica
Istu zvijezdu previsoku
Opet živi stotinama lica
Dalmacija u mom oku
Znam da nije bila samo moja
Možda sam u snu duboku
Ali živi stotinama boja
Dalmacija u mom oku
Postoji li danas ikoji Dalmatinac koji ne pozna ove stihove, tko ne pjeva ovaj veliki hit još jednog legendarnog Varoškog Šibenčana, Mate Miše Kovača?!
Više puta susretao sam gospodina Jurasa u Pagu, u parku na Katinama gdje se igrala njegova unučica i moj Mateo, a nikada nisam skupio hrabrosti približiti mu se i popričati sa njime.
Ovo ljeto imao sam tu sreću da me sa gospodinom Jurasom upoznao naš zajednički prijatelj Ivo Palčić.
- Poznaš ti gospodina Krstu Jurasa? – upitao me Ivo dok smo sjedili na pijaci i komentirali netom završeno predstavljanje knjige Šime Goleše.
- Znam o kojem je čovjeku riječ, ali osobno ga ne znam.
- Sada ćeš ga upoznati.
Prema nama je dolazio gospodin Krste Juras sa svojom unučicom i pridružio nam se. Izuzetan trenutak za mene.
Stisak ruke i, pored svih mojih dragih Šibenčana koje sam uspio upoznati i družiti se njima a koji su toliko dali Hrvatskoj državi imam čast sjediti u društvu još jednog značajnog Šibenčanina u mom Pagu.
Čim je sjeo sa nama dvojicom, Ivo ga je priupitao kako je prošla retrospektivna večer na ovogodišnjem Splitskom festivalu koja je upriličena njemu u čast.
Bio je zadovoljan da Ivo prati događaje vezane za Splitski festival pa između ostalog da je i jedna večer posvećena njemu pod nazivom «Dalmacija u mom oku». Prethodnih godina, takve su večeri bile priređene samo još dvojici autora tekstova, Momčilu Popadiću i Jakši Fiamengu.
Izvor:splitski festival
Krste Juras autor je stihova nekih od najljepših dalmatinskih pjesama, za koje mnogi misle da su narodne: «Šibenska balada», «Dalmacija u mom oku», tu su i nezaboravne i klapski najizvođenije «Ludo more», «Samo moru virujen», pa do nezaboravnih «Ta tvoja barka mala», «Dobra ti večer, mati moja», «Dišperadun», «Niko neće u mornare», «Dva zrna grožđa», «Kud plovi ovaj brod», «Lanterna» i da dalje ne nabrajam.
Svoj dio dijaloga sa gospodinom Jurasom započeo sam sa nabrajanjem Šibenčana koje poznajem a koji su po vokaciji bliski gospodinu Jurasu, i za koje sam bio siguran da ih gospodin Juras i osobno poznaje, kao što su Ivo Mikuličin, Ante Barbača, Lovro Županović, obitelj Vukov, Dane Sekso i mnogi drugi, kako bismo mogli nastaviti našu šetnju Šibenikom.
Izvor:internet
Uvidio sam da nam je Šibenik obojici na srcu, gospodinu Jurasu kao rodni grad, meni kao grad u kojem sam prove tri godine svojeg života. Naravno da gospodin Juras sve nabrojene i te kako dobro poznaje.
Misleći da je gospodin Juras paški zet priča nas je odvela na to kako je gospodin Juras došao na Pag i kako je zahvaljujući tom slučajnom dolasku postao stanovnik grada Paga uglavnom ljeti.
Krsti Jurasi su strast i kvizovi znanja u kojima je sudjelova i na jednom osvojio metalik Ford Coupe, koji ga je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, doveo na Pag gdje je upoznao ljubav svojeg života i do dana današnjeg sa svojom suprugom, gospođom Jasminkom, dolazi u Pag u kuću koju su posjedovali njeni roditelji. To je ta poveznica Paga i gospodina Jurasa.
Izvor:splitski festival
Pet desetljeća Krsto Juras druži se sa gradom Pagom a da to u gradu nitko nije primjetio. Znam da on kao ponosni Šibenčanin to i ne očekuje, ali koja bi to gesta bila da se Pag sjetio, na neki primjeran način, svojeg tako znanog stanovnika.
Zato, štovani Krste za deset dana ću ja proslaviti svoj rođendan pa bi bilo dobro, još jedanput, uz bićerin, sjetiti se svega dobroga iz naša dva rodna Grada. SRETAN ROĐENDAN!
Klapo moja,
sve si riđa,
Sve nas život nosi,
ali srce
žešće tuče
Šta su lica bliđa,
klapo moja,
vrimenu prkosi
Klapo moja,
šta smo, di smo,
šta još nismo rekli,
čekaju nas,
evo ljudi,
ka od brata pismo,
pivajuć' im
sva smo blaga stekli.
Klapo moja,
sve si tiša
ali tu si, stojiš
potirat sa tog mista
može samo kiša,
klapo moja
vrimenu prkosi.
Klapo moja,
bit će boje,
pivaj viruj snima,
Nestane li brod u moru,
ne rodi li poje
držimo se,
još nas uvik ima.
< | srpanj, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE