ISKONSKI PAG

srijeda, 04.07.2018.

18. SMOTRA KLAPA OTOKA PAGA




U lijepoj atmosferi paške «Pijace» ili Trga Petra Krešimira IV, uz mnogobrojne ljubitelje otočne klapske pjesme uživali su u 18. Smotri klapa otoka Paga. Organizator i pokrovitelj ovog događanja je Grad Pag.



Osamnaestom Smotrom klapa otoka Paga, dominacija novih klapskih modela, je zaobiđena u tradicijskom načinu pjevanja klapa koje neformalno pjevaju, iskazujući svu svoju ljubav prema dalmatinskoj pjesmi koju nam je tradicija ostavila u nasljeđe.

Siguran sam da bi ova klapska večer bila prikračena da nas kroz program nije vodila Vlatka Vučić-Marasović, koja svojom spontanošću daje dimenziju više ovom klapskom okupljanju.


U program nas je uvela ženska klapa «Peružini» sa pjesmom «Umiri se more» kako bi tim smirajem mogli uploviti u luku klapskog pjevanja koju su nam pripremile klape, čekajući svoj nastup.


Voditeljica je kao prvu klapu najavila mlade snage klape «Peružini», mješovitu klapu paške mladosti koja bi u dogledno vrijeme morali uspješno zamijeniti današnji postav klape «Peružini» ali i klape «Sol». Klapa koja je sebi nadjenula ime «Kacol», voditeljica se našalila da su to mali «kacolići». Trema se osjetila kod mladih izvođača, ali njihove dvije pjesme: «Na kušinu» i «Ribar plete mrižu svoju» nisu nikoga ostavile ravnodušnim.


Sljedeća klapa koja je nastupala bila je muška klapa «Navalia», pojačana sa Brankom Barbirom, izvodeći pjesme: «Ti si lipa moja Mare» i «Spušta se noć». Član klape «Navalia» ujedno i gradonačelnik Novalje Ante Dabo svojim temperamentnim nastupom pokazuje koliko mu je klapska pjesma prirasla srcu.


Treći po redu bio je nastup debitantske ženske klape «Mustre» iz Novalje koje postoje tek tri mjeseca kako nam je kazala voditeljica, pod vodstvom Sanje Buljanović iz ženske klape «Peružini». Trema je bila jako prisutna prilikom njihovog nastupa, ali je jako lijepo bilo vidjeti i trudnicu koja je svojom hrabrošću dala svoj obol prvom nastupu klape "Mustre". Pjesme koje su izvodile bile su: «Ja odlazim draga» i «Pere se putem falio».


Prva gostujuća klapa bila je klapa «Condura» iz Nina. Energičan nastup klape sa svoje dvije pjesme: «Ponistra je drivo» i «Murtilica lipo cviće», izmamilo je ogroman aplauz svih prisutnih.


Ženska klapa «Kandelora» bila je sljedeća gostujuća klapa. Klapa sa puno iskustva sa raznih klapskih festivala kojima je ovo klapsko druženje bilo zagrijavnje pred omiški festival klapa koje ih čeka kao i klapu «Peružini». Danas su prijateljice, u Omišu će biti suparnice. Sa svoje dvije pjesme: «Gospo ajde doma» i «Bila jesam tvoja najmilija» klapa je pokazala svu svoju umiješnost izvođenja klapske pjesme.


Za kraj ostale su dvije domaće klape, ženska klapa «Peružini» i muška klapa «Sol». Sa oduševljenjem prisutne publike dočekane su članice klape «Peružini» koje su na nedavno održanon 17. Međunarodnom festivalu klapa Perast u Crnoj Gori, odlukom stručnog žirija osvojile drugo mjesto u takmičarskom djelu i u drugoj večeri nagrađene su nagradom za najbolju klapsku obradu pjesama u konkurenciji novih skladbi.
Ovime su Peružinke bacile rukavicu svim ženskim klapama u Omišu i najavile svoj pohod na bolji rang od onog prošlogodišnjeg.
Ovogodišnje pjesme koje su izvele na paškoj «Pijaci», «Žirju moj pribili» i «Vrani konji» moći će čuti i omiška publika.
Neovisno o dilemama koje se nalaze ispred njih, intonativnom čvrstinom i vokalnom disciplinom Peružinke ne trebaju strepiti pred omiškim Festivalom klapa.
Peružinke su se već toliko poistovjetile sa svojim gradom da se bilo što desi bio bi to veliki udarac ne samo klapskom pjevanju, nego i kulturi Grada Paga. Stoga je bilo dobro da su čelnici Grada nazočili ovoj večeri, od gradonačelnika Fabijanića, do predsjednika Gradskog vijeća Vičevića i svojom nazočnošću pokazali svoju privrženost ovim vrijednim ženama.




Posljednja klapa koja je nastupala bila je muška klapa «Sol». Slobodno mogu ustvrditi, uhodani profesionalci. Sa dvije skladbe, «More snova» i «Dobar dan» zagrijali su dlanove nazočnih. Uz gitarsku pratnju, paški majstori pjevači ostavili su snažan glazbeni dojam.


Za kraj su svi učesnici 18. Smotre klapa otoka Paga otpjevali otočnu himnu, «Nima do otoka Paga», poletjevši visoko kao što stihovi pjesme govore.
Lijepo je bilo vidjeti stare paške klapaše koji su nazočili ovoj večeri posvećenoj klapskoj pjesmi.



04.07.2018. u 19:12 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2018 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE