Ovih dana dobio sam poruku od svojeg brata Valtera koja glasi: Zaustavi me je rojak Ivo Žgorić i pita me: ca se tvoj brat mene ne dinja? Zac? Ja vas oba dva pratin i volim vas čitat, ali me je najuti jer je napisa da nema nikoga po Redićima u rodu. Ja ode provjerit i stvarno si napisa da ti nemaš sa te bande roda.
Morao sam provjeriti Valterove navode gdje i u kojem postu sam to napisao. U postu od 28.11.2017. uistinu sam napisao tu tvrdnju i odmah se moram ispričati rođaku Ivu Rediću-Žgoriću.
Već duže vrijeme se spremam napisati jedan post koji bi bio namjenjen Ivu, jer on to i zaslužuje, svojim učešćem u najvećem paškom vjerskom blagdanu, Veloj Gospi.
Nije prošlo puno vremena proslavljajući najveći kršćanski blagdan – Uskrs. UNESCO je procesiju "Za Križen" na Hvaru prepoznao kao jedinstveni obred koji se u neprekinutom nizu odvija pet stoljeća. Na čelo procesije je križonoša, koji ne može biti svatko, nego samo član bratovštine koji ima sve sakramente. Biti križonoša – zavjetno nositi križ, velika je čast i obveza, na koju se čeka i do dvadeset godina. Po službenim podacima za križonošu u Jelsi su zabilježeni križonoše do 2044.godine.
izvor:internet
Vela Gospe je vjersko-pučki blagdan kojeg Pažani posebno štuju. Pažani 162. godine čudotvorni kip Majke Božje u zavjetnoj procesiji iz Starog grada, prenose u grad Pag.
Uoči samog blagdana Vele Gospe, nosači sudjeluju u pripremi kipa, skidanja sa oltara u Starom gradu, do postavljanja na postolje, na kojem se ona prenosi u Zbornu crkvu u Gradu Pagu.
Po dolasku u Zbornu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gradu Pagu, taj se kip postavlja na posebno postolje, gdje ostaje do blagdana Male Gospe, kada ga se u procesiji vrati u Stari grad.
U Pagu nema popisa onih koji nose kip, ali duži niz godina u Pagu se ustalio red tko će nositi kip Majke Božje. Jedan od revnih nosača kipa je i moj rođak Ivo Redić – Žgorić.
Primjećujem da se zadnjih godina uvodi red kod nosača kipa Majke Božje. Postavljaju se pravila koja bi tebalo trajno vrijediti. Remena na kojima nose kip na svom postolju, su novo izrađena sa kopčama na kojima je ugraviran lik Majke Božje.
Nosači su u narodnoj nošnji što daje dimenziju više cjeloj svečanosti, za razliku kada su nosači bili obučeni u obredne (alba) halje.
Biti u zbor odabranih koji nose kip Majke Božje iznimna je čast, kako za Iva, tako i za njegovu obitelj.
Osjećam se članom šire obitelji u kojoj vlada međusobno poštovanje i dobra suradnja, jer Ivovo djelovanje diže ponos.
Na kraju molim Boga da njegov sin bude taj koji će nastaviti obiteljsku lozu-Redić, kojih u Gradu Pagu zovu Žgorićevi, jer je on jedini koji to može odraditi. Ne bi to bilo bogastvo samo za obitelj, nego i za cijeli Grad Pag, jer sudbina prezimena Redić isključivo ovisi o njegovom sinu.
izvor:nova zadar
Na spomen 6. godina postojanja ovog bloga napisao sam da ću javno priznati svoju grešku, ako do nje dođe. Ovo je isprika mojem rođaku Ivu i poštovanje obitelji moje pokojne nane Marije Redić - Žgorike, na koju sam osobito ponosan.
< | travanj, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE