ISKONSKI PAG

četvrtak, 22.03.2018.

LOKUNJA – BUDUĆI CENTAR ZDRAVSTVENOG TURIZMA 2.

Ovim postom okončati ću svako daljnje pisanje i razuvjeravanje čitatelje paških portala kako je ideja o izgradnji Centra za zdravstveni turizam samo puko obećanje aktualne paške politike a što se krije iza toga prepuštam čitateljima ovog bloga na volju da procjene.

Naravno da me odmah nakon objavljivanja posta nazvao moj dragi prijatelj sa upitom: ca ti to triba? Ti misliš vez dobit na Katine? Znaš ca ćeš dobit? Boje da ti ne govorin. Valjda si doša do toga da političare interesiraju samo šoldi, moj Bebiću.

Ovo je samo dio našeg žestokog verbalnog obračuna, ali sam mu čvrsto obećao da ću iznjeti sve one činjenice koje govore u prilog tome, da bez sustavnog prilaza ovom problemu on nikada neće biti realiziran. Lokunja me stajala života na kojeg nisam računao, previše me to boli da bih samo tako prelazio preko toga.

Predmijevam kome profesor Ernest Meštrović, kao član Povjerenstva, podilazi iznoseći neprovjerene i netočne informacije, ali me čudi da profesor Meštrović kao akademski građanin spušta se na takav nivo (za šaku Judinih škuda) iznoseći podatke bez utemeljenja ili ih namjerno izostavlja. Profesor Meštrović tvrdi da do sada nije učinjena niti jedna sustavna analiza koja bi mogla potvrditi o ljekovitosti blata. I baš sada ova koja se provodi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu će potvrditi predaju o ljekovitosti blata u Lokunji. Profesor Meštrović nije naveo tko plaća naručenu analizu i koliko ona košta porezne obveznike Grada Paga, što vjerujem u gradu svih jako interesira.

U daljnjem tekstu pokušati ću profesora Meštrovića upozoriti ili podsjetiti kako je topla voda odavno izmišljena i kako na tome nije trebalo trošiti novac.

Siguran sam da svi oni stručnjaci koji su govorili o ljekovitosti blata i opravdanosti izgradnje lječilišta, a to je sada skoro jedno stoljeće, nisu svoje tvrdnje temeljili bez analiza i sigurnih podataka koji su govorili u korist ljekovitosti blata u Lokunji.

Biti u medicinskoj struci zahtjeva od medicinskog djelatnika i stalna učenja, usavršavanja, pračenja noviteta u grani medicine kojom se bavi. Nisam zaostajao u tome, štoviše Komora fizioterapeuta me veže da godišnje sakupim 20 bodova kako bih mogao produžiti licencu za rad. Jedno stručno predavanje nosi 5 bodova što bi značilo da godišnje "moram" sudjelovati na četri predavanja.
Dugogodišnji sam bio preplatnik stručnog časopisa koji se zvao: "Fizikalna medicina i rehabilitacija", koji me navodi da demantiram tvrdnje profesora Meštrovića i da građanima Grada Paga pokažem i drugo lice ove priče.

Taj isti časopis je 1991. godine broj 1-2, godina VIII donio članak: "Ambulanta za primjenu limana" autora: G.Ivanišević, R.Repač i B.Ćurković sa Zavoda za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Rebro, Zagreb.
Rad je prije toga bio prikazan na Drugom balneoklimatološkom kongresu Jugoslavije, Igalo, 18-20. 10.1990.
Kao podloga njihovom radu poslužilo je predavanje kojeg su 1975. godine na 16. međunarodnom kongresu za talasoterapiju u Opatiji iznjele autorice (dr. Mira Rubčić Šoć i dr. Alma Polić Tadejević) o prvim rezultatima primjene limana na Pagu. Posebno su istakle njegovu ljekovitost i vrijednost u liječenju kroničnih bolesti i funkcijskih gubitaka.
Autori navedenog rada govore, citiram: "Prva poznata istraživanja limana na Pagu izvršio je Hrvoje Iveković 1937. Drugo ispitivanje proveo je K.E. Quentin 1959. u Balneološkom institutu Münchenu na temelju uzoraka koje je izvadio LeoTrauner. Najopsežnija ispitivanja izvršili su Renata Novak i Radovan Čepelak 1975. i 1976. u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i objavili rezultate (Mandić, Novak, Čepelak 1976). Njihovi rezultati korišteni su u ovom radu."

Jednom prigodom u razgovoru sa dr. Mirom Rubčić-Šoć o sudbini lječilišnog Centra "Lokunja" po okončanju mojeg školovanja u Rijeci, potvrdila mi je da posjeduje nalaze Balneološkog instituta u Münchenu i da joj je dr. Quentin kazao da po organoleptičkim i fizakalno-kemijskim svojstvima ovo nalazište blata, jedno je od najboljih na Jadranu.

Sva svoja znanja o ljekovitom blatu (peloidu) temeljio sam na svom radu u dvjema ustanovama koje su ljekovito blato (peloid) koristile kao osnovni agens u liječnju navedenih bolesti i nekih drugih. Bio je to Zavod za medicinsku rehabilitaciju "Kalos"-Vela Luka i Zavod za talasoterapiju "Solaris"-Šibenik.

Bilo bi neophodno da se u spomenutom povjerenstvu našao stručni zdravstveni djelatnik ili tim iz domene fizikalne medicine i rehabilitacije Kako bi se stvorila briga u domeni zdravstvene skrbi korisnika usluga u spominjanoj Lokunji, i kako bi se moglo udovoljiti zahtjevima moderne medicine kao i suvremene fizikalne medicine i rahabilitacije.

29.03.2013. u Kneževom dvoru u Pagu na prezentaciji projekta "Pag – potencjali za zdravstveni turizam, aktivni i kongrasni turizam" profesor Meštrović je ustvrdio: " Ako se ljudi u Pagu ujedine u ovim projektima, oni će se i ostvariti. U Pagu postoje uvjeti za razvoj zdravstevnog, aktivnog i kongresnog turizma i na tome treba raditi jer suvremenim turistima sunce i plaže nisu dovoljni".

Ako se ovom dinamikom budu realizirale ideje paških političara i profesora Meštrovića, onda možemo biti sigurni da će i moja djeca biti umirovljenici kada se ovaj projekt bude realizirao. Sada smo tek na analizi dali je blato ljekovito, a paški političari štovani profesore Meštroviću u svim svojim predizbornim obećanjima tvrde da je blato u Lokunji ljekovito i da je ono povod radi kojeg će baš ta izabrana vlast sagraditi Centar za zdrvstveni turizam, samo Vi dajte glas našoj opciji. Vjerujem da će te i Vi nakon nalaza analize Instituta Ruđer Bošković, sa punom odgovornošću potvrditi da je blato u Lokunji, ljekovito.

Živi bili, pa analizu dočekali. Ona će biti podloga za početak realizacije ovog grandioznog projekta. Možda se do tada i ljudi u Pagu ujedine i tada neće biti bojazni da Grad Pag, konačno dobije suvremeni Centra za zdravstveni turizam, zvani "Lokunja".

<	ožujak, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE