Marketing
LOKUNJA – BUDUĆI CENTAR ZDRAVSTVENOG TURIZMA 2.
Ovim postom okončati ću svako daljnje pisanje i razuvjeravanje čitatelje paških portala kako je ideja o izgradnji Centra za zdravstveni turizam samo puko obećanje aktualne paške politike a što se krije iza toga prepuštam čitateljima ovog bloga na volju da procjene.
Naravno da me odmah nakon objavljivanja posta nazvao moj dragi prijatelj sa upitom: ca ti to triba? Ti misliš vez dobit na Katine? Znaš ca ćeš dobit? Boje da ti ne govorin. Valjda si doša do toga da političare interesiraju samo šoldi, moj Bebiću.
Ovo je samo dio našeg žestokog verbalnog obračuna, ali sam mu čvrsto obećao da ću iznjeti sve one činjenice koje govore u prilog tome, da bez sustavnog prilaza ovom problemu on nikada neće biti realiziran. Lokunja me stajala života na kojeg nisam računao, previše me to boli da bih samo tako prelazio preko toga.
Predmijevam kome profesor Ernest Meštrović, kao član Povjerenstva, podilazi iznoseći neprovjerene i netočne informacije, ali me čudi da profesor Meštrović kao akademski građanin spušta se na takav nivo (za šaku Judinih škuda) iznoseći podatke bez utemeljenja ili ih namjerno izostavlja. Profesor Meštrović tvrdi da do sada nije učinjena niti jedna sustavna analiza koja bi mogla potvrditi o ljekovitosti blata. I baš sada ova koja se provodi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu će potvrditi predaju o ljekovitosti blata u Lokunji. Profesor Meštrović nije naveo tko plaća naručenu analizu i koliko ona košta porezne obveznike Grada Paga, što vjerujem u gradu svih jako interesira.
U daljnjem tekstu pokušati ću profesora Meštrovića upozoriti ili podsjetiti kako je topla voda odavno izmišljena i kako na tome nije trebalo trošiti novac.
Siguran sam da svi oni stručnjaci koji su govorili o ljekovitosti blata i opravdanosti izgradnje lječilišta, a to je sada skoro jedno stoljeće, nisu svoje tvrdnje temeljili bez analiza i sigurnih podataka koji su govorili u korist ljekovitosti blata u Lokunji.
Biti u medicinskoj struci zahtjeva od medicinskog djelatnika i stalna učenja, usavršavanja, pračenja noviteta u grani medicine kojom se bavi. Nisam zaostajao u tome, štoviše Komora fizioterapeuta me veže da godišnje sakupim 20 bodova kako bih mogao produžiti licencu za rad. Jedno stručno predavanje nosi 5 bodova što bi značilo da godišnje "moram" sudjelovati na četri predavanja.
Dugogodišnji sam bio preplatnik stručnog časopisa koji se zvao: "Fizikalna medicina i rehabilitacija", koji me navodi da demantiram tvrdnje profesora Meštrovića i da građanima Grada Paga pokažem i drugo lice ove priče.
Taj isti časopis je 1991. godine broj 1-2, godina VIII donio članak: "Ambulanta za primjenu limana" autora: G.Ivanišević, R.Repač i B.Ćurković sa Zavoda za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Rebro, Zagreb.
Rad je prije toga bio prikazan na Drugom balneoklimatološkom kongresu Jugoslavije, Igalo, 18-20. 10.1990.
Kao podloga njihovom radu poslužilo je predavanje kojeg su 1975. godine na 16. međunarodnom kongresu za talasoterapiju u Opatiji iznjele autorice (dr. Mira Rubčić Šoć i dr. Alma Polić Tadejević) o prvim rezultatima primjene limana na Pagu. Posebno su istakle njegovu ljekovitost i vrijednost u liječenju kroničnih bolesti i funkcijskih gubitaka.
Autori navedenog rada govore, citiram: "Prva poznata istraživanja limana na Pagu izvršio je Hrvoje Iveković 1937. Drugo ispitivanje proveo je K.E. Quentin 1959. u Balneološkom institutu Münchenu na temelju uzoraka koje je izvadio LeoTrauner. Najopsežnija ispitivanja izvršili su Renata Novak i Radovan Čepelak 1975. i 1976. u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i objavili rezultate (Mandić, Novak, Čepelak 1976). Njihovi rezultati korišteni su u ovom radu."
Jednom prigodom u razgovoru sa dr. Mirom Rubčić-Šoć o sudbini lječilišnog Centra "Lokunja" po okončanju mojeg školovanja u Rijeci, potvrdila mi je da posjeduje nalaze Balneološkog instituta u Münchenu i da joj je dr. Quentin kazao da po organoleptičkim i fizakalno-kemijskim svojstvima ovo nalazište blata, jedno je od najboljih na Jadranu.
Sva svoja znanja o ljekovitom blatu (peloidu) temeljio sam na svom radu u dvjema ustanovama koje su ljekovito blato (peloid) koristile kao osnovni agens u liječnju navedenih bolesti i nekih drugih. Bio je to Zavod za medicinsku rehabilitaciju "Kalos"-Vela Luka i Zavod za talasoterapiju "Solaris"-Šibenik.
Bilo bi neophodno da se u spomenutom povjerenstvu našao stručni zdravstveni djelatnik ili tim iz domene fizikalne medicine i rehabilitacije Kako bi se stvorila briga u domeni zdravstvene skrbi korisnika usluga u spominjanoj Lokunji, i kako bi se moglo udovoljiti zahtjevima moderne medicine kao i suvremene fizikalne medicine i rahabilitacije.
29.03.2013. u Kneževom dvoru u Pagu na prezentaciji projekta "Pag – potencjali za zdravstveni turizam, aktivni i kongrasni turizam" profesor Meštrović je ustvrdio: " Ako se ljudi u Pagu ujedine u ovim projektima, oni će se i ostvariti. U Pagu postoje uvjeti za razvoj zdravstevnog, aktivnog i kongresnog turizma i na tome treba raditi jer suvremenim turistima sunce i plaže nisu dovoljni".
Ako se ovom dinamikom budu realizirale ideje paških političara i profesora Meštrovića, onda možemo biti sigurni da će i moja djeca biti umirovljenici kada se ovaj projekt bude realizirao. Sada smo tek na analizi dali je blato ljekovito, a paški političari štovani profesore Meštroviću u svim svojim predizbornim obećanjima tvrde da je blato u Lokunji ljekovito i da je ono povod radi kojeg će baš ta izabrana vlast sagraditi Centar za zdrvstveni turizam, samo Vi dajte glas našoj opciji. Vjerujem da će te i Vi nakon nalaza analize Instituta Ruđer Bošković, sa punom odgovornošću potvrditi da je blato u Lokunji, ljekovito.
Živi bili, pa analizu dočekali. Ona će biti podloga za početak realizacije ovog grandioznog projekta. Možda se do tada i ljudi u Pagu ujedine i tada neće biti bojazni da Grad Pag, konačno dobije suvremeni Centra za zdravstveni turizam, zvani "Lokunja".
Post je objavljen 22.03.2018. u 18:46 sati.